Mostarski i stolački imami kod spomen obilježja šehidskog turbeta u Blagaju su pred duše poginulih boraca proučili jasin i šerif i poklonili hatma dovu. Centralni program upriličen je kod Turbeta na Velinoj gomili na kojem su učenici srednjih škola i studenti  Univerziteta „Džemal Bijedić“ pročitali literarne radove u povodu sjećanja na poginule junake koji su svoj život dali za slobodu Bosne i Hercegovine. Pristupnima su se obratili Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida (RVI) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Arif Fazlić, Šerif Patković predsjednik koordinacije temeljnih boračkih organizacija A R BiH na području Federacije BiH, savjetnik federalno ministra za pitanje boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata, ratni komandant odrbane Srebrenice Naser Orić i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.  

Obilježavanje ove godišnjice, prema riječima Arifa Fazlića, ima za cilj da se od zaborava otrgne sve ono što se dešavalo tokom agresije srpsko-crnogorskog agresora na grad Mostar i dolinu Neretve i da se evociraju uspomene na najhrabrije borce A R BiH koji su svojom krvlju natopili svaki pedalj slobodne teritorije. Fazlić je istakao da je ta akcija trebala biti kruna svih borbenih dejstava A R BiH na području Hercegovine ali da su neprijateljske snage osujetile te namjere i postavile zasjede što je onemogućilo dalje ubacivanje planiranih jedinica i oslobađanje cjelokupnog platoa Podveležja. U dva dana ratnih dejstava poginula su 82 borca čija su imena uklesana na spomen turbetu na Velinoj gomilo.  Nažalost, još uvijek nisu pronađena tijela 6 poginulih vojnika. U tim dejstvima ranjeno je preko 100 pripadnika A R BiH. Ni gubici neprijateljskih snaga nisu bili mali. Od operacije „Jesen 94“ u njihovim redovima do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma vladao je veliki strah i opreznost.

Predsjednik koordinacije temeljnih boračkih organizacija A R BiH Šerif Patković podsjetio je prisutne da se u ratu dešava da se izgube neke bitke i da nikada ne treba odustajati od ideala slobodne i suverene države Bosne i Hercegovine jer je to emanet šehida. „Oni su imali samo jedan emanet a to je Bosna i Hercegovina“, poručio je Patković. 

Zajedničke vrijednosti koje su duboko učitane u bosansko-hercegovačku historiju, njenu državotvornost i kolektivni mentalitet, naglasio je, ne mogu biti ničije privatno vlasništvo niti iko u tome ima privatnog udjela, jer se radi o zajedničkoj stvari koja pripada svima.

Orić je prokomentirao prisutvo mladih  i predstavnika političkog života u Mostaru na obilježavanju godišnjice  kazavši kako iz događaja agresije na BiH trebaju izvući poruke da nikada nikome više ne dozvole da se rat ponovi i da traže mirna rješenja kako do rata ne bi moglo doći.  „Dejtonski sporazum je donio mir a sve ovo drugo je emanet našim političarima da sve drugo ne ode u zaborav“, kazao je Orić.  

Kroz stihove i citate Mehmedalije Maka Dizdara i Husage Ćišića o prkosu i inatu bosansko-hercegovačkog čovjeka muftija Dedović je poručio da Bošnjaci nikada ne mogu pristati i nikada nisu pristajali da budu roblje.  „ U poruci Maka Dizdara i citatima Husage Čišića nalazimo državotvorni duh. Maka nam pokušavaju oteti  i smjestiti tamo gdje ne pripada. On  po svom duhu, izrazu i borbi pripada autohtonom bosansko-hercegovačkom državotvornom duhu i prostoru, a Husaga je paradigma državotvornog domoljuba“, rekao je muftija. Prokomentirao je i historijske kontekste kroz koje su prolazili Bošnjaci u Hercegovini prepune ratova, buna, nasrtaja na slobodni prostor od doba dobrije Bošnjana do današnjih dana. „Ovaj čestiti i miroljubivi narod se bunio  protiv svega onog s čime nije bio zadovoljan, protiv svega onoga što mu se mimo njegove volje nametalo. Došlo je do bune i pobune i u osmansko vrijeme kada se nametalo ono s čime nije bio zadovoljan autohtoni čovjek. Došlo je do bune kada je u austrougarsko vrijeme protežiran jedna narod i jedna opcija. Došlo je do bune i u vrijem prve Jugoslavije kada se protežirao jedan element i jedna politika. Došlo je do bune i u vrijeme Nezavisne države Hrvatske (NDH-a) koja je ovdje bila uspostavljena. Ovdašnji nesalomljivi  patriotski duh nije se mirio da se protežira jedan narod. Nismo se mirili ni s tim da se pobriše naš identitet i naš duh, naše ime i naš jezik u „Titovoj Jugoslaviji“ i zato je Husaga tražio da se na vrijeme ispravi nepravda koju smo trpili skoro 50 godina, da ne ostanemo bez imena, bez jezika i da ne budemo svedeni samo na vjersku skupinu. Mi nismo samo vjerska skupina, mi smo autohton narod. U ovoj zemlji neće biti dobro kad god bude neko htio da bude po njegovoj mjeri, da bude nečija dominacija. Ovo je dobra zemlja, zemlja dobrih i čestitih ljudi. Ovo je zemlja koja ima svoju historiju, kontinuitet, ima svoje postojanje i svoj jedinstveni prostor i to se ne smije omalovažavati“, kazao je muftija. 

Zajedničke vrijednosti koje su duboko učitane u bosansko-hercegovačku historiju, njenu državotvornost i kolektivni mentalitet, naglasio je, ne mogu biti ničije privatno vlasništvo niti iko u tome ima privatnog udjela, jer se radi o zajedničkoj stvari koja pripada svima. „To nam osigurava vjeru u sebe da imamo sretnu budućnost, da vrijedimo, da su višestoljetne žrtve date za nju vrijedne poštovanja kao što je vrijedan svaki insan kojeg je Dragi Allah stvorio na ovoj zemlji“, istako je muftija dodavši kako je Bosna i Hercegovina emanet njenih državotvornih naroda. „Svako  u njenom kontinuitetu ima mjesta, prostora i budućnosti, ali treba biti više vjere i odlučnosti da za nju dajemo više, iskrenije i srčanije“, poruči je muftija Dedović.

Govoreći o događajima iz 1994. godine muftija je s velikom dozom saosjećanja sa porodicama šehida pozvao prisutne da iz ove godišnjice obilježavanja pogibije 82. borca A R BiH još jasnije pokažu odlučnost da jedni prema drugima budu bolji u ljubavi, poštovanju, solidarnosti i povjerenju, jer je to najbolji način da se oduže prema žrtvama. 

Na kraju programa brojne delegacije iz javnog političkog života položile su cvijeće kod šehidskog spomen obilježja.