50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg
Redakcija

Redakcija

Fond „Bošnjaci“ je, u saradnji sa Rijasetom IZ u BiH, Muftijstvom mostarskim i Medžlisom IZ Mostar od 04. do 06. augusta ove godine u Studentskom hotelu u Mostaru organizovao druženje njegovih stipendista i stipendista Rijaseta IZ u BiH kroz projekat pod nazivom „Edukacija i druženje stipendista Fonda ‘’Bošnjaci’’ i stipendista Rijaseta IZ u BiH (EDS 2017 - MOSTAR)“, kojem je prisustvovalo više od osamdeset stipendista sa različitih fakuletata i škola iz cijele Bosne i Hercegovine.
Kroz edukativna predavanja, stipendisti su imali priliku upoznati se sa problemima savremenog svijeta s posebnim osvrtom na Bliski istok, s aktuelnom društveno-političkom situacijom u BiH sa posebnim osvrtom na grad Mostar, s odnosom prema kulturnoj baštini, ulogom i značajem nevladinog sektora u BiH, s kulturno historijskim naslijeđem Hercegovine, kao i učešćem građana u odbrani Hercegovine tokom oružane agresije na RBiH.
Na otvaranju druženja stipendistima su se obratili: Šahin Kerla, direktor Fonda ‘’Bošnjaci’’, Seid ef. Eminović, u ime Uprave za obrazovanje Rijaseta, i Salem ef. Dedović, mostarski muftija u svojstvu domaćina i izaslanika reisu-l-uleme.
Salem ef. Dedović, mostarski muftija, prenoseći selame reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića, posebno je istakao važnost pomoći u obrazovanju i to što Fond ‘’Bošnjaci’’ razvija snažnu ideju bošnjačkog i državotvornog duha što je u Hercegovini posebno važno.
Uvodničari po temama bili su: Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za medije, Damir Sadović, advokat i pravni ekspert, književnik dr. Ibrahim Kajan, Ramiz Jelovac i Selim Isić, ratni komandanti brigada ARBiH i hafiz Nedim Botić.
Pored predavanja, stipendisti su obišli neke o najznačajnijih kulturno-historijskih znamenitosti u Počitelju, Stocu i Blagaju.

Ulazi u gradove jasno odražavaju povijest tog grada - ono što on ima sa akcentom na njegove znamenitosti. Obalni gradovi su uvijek ponosni na svoje plaže i morske plodove, a to isto vrijedi i za gradove bogate povijesti koji nastoje istaći svoju baštinu i vrijednosti.

Kao i prethodnih godina, manifestacija „Odbrana BiH – Igman 2017.“, trajala je dva dana i ovo je 17. put kako se održava. Ovogodišnja manifestacija „Odbrana BiH – Igman 2017.“, obilježena pod motom „Dođi i posvjedoči“, otpočela je 3. augusta, kada je na šehidskom mezarju na Kovačima kod spomen obilježja i na mezaru prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića položeno cvijeće i proučena Fatiha, a završena je 4. augusta na Igmanu, klanjanjem džume kod Ratne džamije i kulturno-umjetničkim programom na Velikom polju na Igmanu.
Dr. Salko Bukvarević, predsjednik Organizacionog odbora ovogodišnje manifestacije, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata, koji je otvorio manifestaciju, naglasio je važnost njegovanja kulture sjećanja na sve ljude koji su dali živote za odbranu BiH. „Ponosni smo što smo pripadnici snaga koje su branile svakog stanovnika i hiljadugodišnji ponos i vrijednosti“, rekao je Bukvarević, te istakao da su veterani i dalje u stroju da brane cjelovitu BiH i demokratiju u njoj.
Tokom posjete Kovačima, Mostu Suade i Olge i drugim mjestima u gradu odana je počast i položeno cvijeće na mezare šehida i palih boraca za odbranu domovine, a navečer je kod Ratne džamije na Igmanu upriličen vjerski program, na kome je za duše šehida proučena hatma, koju su učili vojni imami, te proučeni su mevlud i tevhid i upriličen zikr.
Na čistom zraku i po ugodnom vremenu, pod krošnjama omorika, mevlud, zikr, ezani, tekbiri i salavati posebno su doživljeni. Na platou Ratne džamije na Igmanu prigodan mevludski program izveli su vojni imami i imami Medžlisa IZ Sarajevo. Prigodno predavanje je održao mr. Vehid ef. Arnaut, glavni imam Medžlisa IZ Bugojno, koji je posebno naglasio važnost ovakvih mjesta i toponima u skorijoj historiji naše zemlje, koji treba da nam pomognu da odredimo smjer za našu budućnost. On je također istakao da je dova itekako važan ibadet za vjernike u postizanju zadatih ciljeva. Naravno, mr. Arnaut je potcrtao da se ciljevi sami od sebe neće postići, već da na njihovom putu valja uložiti mnogo truda, bez čega se ništa vrijedno na Ovome svijetu ne može ostvariti.
Akšam namaz je imamio Hadis ef. Pašalić, vojni muftija, a jaciju dr. Ferid ef. Dautović, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo, uslijedio je zikr koji je u prisustvu velikog broja derviša vodio šejh Nakšibendijske tekije Halil Brzina.

Cijeli tekst

Perzijski naziv ab anbar (u doslovnom prijevodu „spremnik za vodu“), označava sistem podzemnih cisterni koje su u prošlosti služile za snabdijevanje iranskih gradova vodom. Svaka cisterna sastoji se od podzemnog dijela dubine do 20 metara u kome se nalazi voda. Iznad površine zemlje nalazi se kupola koja štiti vodu od zagrijavanja, isparavanja i kontaminacije. Otvori smješteni na kupoli imaju funkciju rashladnog sistema koji održava temperaturu vode na prikladnom nivou. Ovakve građevine su u pustinjskim predjelima imale izuzetnu važnost. Uvođenjem cjevovoda ab anbari gube na značaju te danas predstavljaju isključivo turističku atrakciju.  

Prije pet godina Razan Alsous je iz ratom razorenog Damaska doselila u Veliku Britaniju sa svojom porodicom. Nakon kratkog boravka u azil centru Razan je odlučila da sa svojom diplomom iz područja farmacije potraži posao. Ubrzo je naišla na brojne prepreke jer je eventualno zaposlenje iziskivalo dodatno školovanje i priznavanje diplome. Iz tih razloga Razan pokreće malu privatnu proizvodnju halloumi sira u Yorkshiru. Halloumi sir popularan je u Grčkoj i Turskoj, odakle se najveća količina izvozi upravo u Veliku Britaniju i skandinavske zemlje. Za svega nekoliko godina Razan svojim proizvodima osvaja britansko tržište te svojoj porodici osigurava egzistenciju. Kvalitet njenog rada ubrzo je prepoznat čemu svjedoči i nekoliko prestižnih nagrada koje je osvojila. Najznačajnija je prošlogodišnja zlatna nagrada koju je Razan osvojila na svjetskom takmičenju u proizvodnji sira.  

Kristalna džamija

Juli 29, 2017

U Parku islamske kulturne baštine, smještenom na otoku Wan Man u Maleziji, nalazi se jedna od najneobičnijih džamija na svijetu. Posebna je zbog toga što je izgrađena od čelika, stakla i kristala, po čemu je i dobila ime – Kristalna džamija. Njena izgradnja je trajala dvije godine a otvorena je 2008. godine. Molitvu u prostranoj unutrašnjosti džamije može obavljati preko 1500 vjernika. Unutar parka u kome se nalazi ova džamija izgrađene  su brojne replike svjetski poznatih džamija poput Poslanikove džamije u Medini, Kupole na stijeni (Jerusalem), Velike džamije u Samari i džamije u Alhambri. Park sa svim replikama predstavlja različite tipove islamske arhitekture na jednom mjestu. Zbog toga je za sve turiste koji posjećuju Maleziju, otok Wan Man nezaobilazna i atraktivna destinacija. 

Divlja ruža je samonikla biljka, grmolikog je oblika, raste u visinu do tri metra i često je sastavni  dio živice koji nastojimo iskorijeniti. Krase je sitni, nježno rozi, cvjetovi koji nas u proljeće časte svojim prelijepim mirisom, a u jesen prispijevaju šipurci, plodovi divlje ruže, od kojih možemo pripremiti čaj, sok ili džem,  veoma su bogati vitaminom C i B2. Pripravke od šipurka koristimo u periodima prehlade i gripe, ali i za revitalizaciju jetre. Palačinci sa džemom od šipurka imaju poseban miris i okus. Zbog svega spomenutog njegujte divlje ruže koje se izbore za svoje mjesto u vašoj živici i smatrajte ih darom, a ne korovom.

Sastojci: (mjera je šolja od 2 dcl.)1 puna šolja margarina ili putera sobne temperature, 1 šojla kisele pavlake, 3 šolje bijelog brašna, 1 prašak za pecivo.

Za filovanje: hurme očišćene od košpica i usitnjene, ili neki drugi gusti džem po želji.

Priprema: od navedenih sastojaka zamijesite tijesto i razvijte ga na 1 cm debljine. Isijecite četiri ili pet traka i po sredini naspite masu usitnjenih hurmi ili džema. Preklopite ivice traka i sijecite na štrudlice jednake dužine. Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C 20 minuta.

Pečene štrudle po želji možete uvaljati u šećer u prahu.

San Diego - Dvadesetosmogodišnji Ammar Campa-Najjar, Amerikanac latinoarapskih korjena je nakon objavljivanje svoje kandidature za ulazak u Američki kongres izazvao veliki interes javnosti. 

Campa-Najjar je radio u timu koji je vodio predsjedničku kampanju bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2012. kada je počeo sa političkom karijerom u okviru Demokratske stranke. Tada je bio zadužen za čitanje pisama u kojima su ljudi iznosili svoje problme s kojima su se suočavali, a koje nisu uspijevali riješiti putem institucija. Tada se istakao svojim naporima da olakša starijima njihovo rješavanja problema u zdravstveno-socijalnom području i u komunikaciji sa izbjeglicama. Ammar Campa je sin Palestinca i Meksikanke. Njegova tri maternja jezika, arapski, meksikanski i engleski, kao i njegov osjećaj za institucionalno rješavanje problema izbjeglih i starih osoba su ga stavili u žižu interesa javnosti.

Kaže da se rano zainteresirao za politiku, jer je bio svjedok krvavih dešavanja u Gazzi. Na njega su dubok trag ostavili prizori koje je tada gledao kao dijete, posebno kada je vidio kako metak ispaljen od strane izraelskog vojnika ubija bebu u majčinom naručju. „Pitao sam se zašto sam ja ostao živ, a toliko djece je tada ubijeno i shvatio da me je Allah ostavio da se borim za prava koja oni nisu imali i slične njima“, kaže Ammar. On nije dopustio da ga njegova mlada dob u tome zaustavi i danas šalje poruku mladima da ne smiju dozvoliti da njihovog datuma rođenja bude prepreka za njihov ulazak u politiku.

„Imam kampanju koja se zove Sa 18 godina u 2018.“, koja se fokusira na tinejdžere koji danas imaju 16, 17 godina, a koji će na dan izbora napuniti 18. To je populacija koju u predizbornim kampanjama obićno zaobilaze”, kaže Ammar i napominje da svakih 30 sekundi mladi njegovih korjena postaju osamnaestogodišnjaci. 

Campa-Najjar je kandidat iz San Diega, Kalifornija, iz 50-og kongresnog distrikta i prvi je latino-arapski Amerikanac koji ide u utrku za Američki kongres. Do sada je samo šesterici Amerikanaca arapskog porijekla uspjelo ući u Američki kongres.

Rijad - Maisah Sobaihi je prva saudijska umjetnica koja nastupa na pozornicama u zemljama Evropske unije, prenosi Al-Arabiya. Radi se o pozorišnoj predstavi u kojoj Maisah izvodi nekoliko uloga u isto vrijeme. 

Maisah Sobaihi je doktorirala englesku književnosti na univerzitetu u Londonu, a radi na Univerzitetu King Abdu-l-Aziz u Džeddi. Svoju karijeru na pozorišnim daskama je počela još u osnovnoj školi, a profesionalno se time počela baviti po završetku studija.

Učestvovala je na prestižnom Edinburgh Festivalu, na jednom od najstarijih umjetničkih događaja na svijetu, koji se svake godine održava u glavnom gradu Škotske više od 70 godina. Tako je postala prva Saudijka koja je na festivalu imala predstavu i to pod naslovom „Naopako bilo“. Radi se o komediji koja tretira pitanje višeženstva. Velika je zainteresiranost publike za njene predstave i u Saudijskoj Arabiji i u Evropi iako je u zemljama EU njeno ime potpuno nepoznato.

“Cilj mi je promjena stereotipa koji na Zapadu vladaju o Saudijki, jer to je prije svega upravo odgovornost žene u Saudijskoj Arabiji”, kazala je Maisah za Al-Arabiyu. 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija