50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Safer Grbić: Onaj koji piše zbog publike i simpatija je upitno da li je uopće književnik

Autor: Kerim Sefer April 29, 2020 0
Safer Grbić: Teza o zapostavljanju čitanja u ovom stoljeću je više negoli pogrešna. Safer Grbić: Teza o zapostavljanju čitanja u ovom stoljeću je više negoli pogrešna.

Naša domovina rađa nove književne nade, a to potvrđuju mladi ljudi koji svojom pisanom riječju skreću pažnju na svoj ozbiljan i posve drugačiji pristup svijetu i interpretaciji društva u kakvom žive

Safer Grbić iz Tešnja nedavno je bio kandidat za književnu nagradu „25. novembar“ za djelo koje je nazvao Tariqnama. Prije toga je ostvario zapažene uspjehe, poput onoga da je primljen u Hrvatsko književno društvo kao najmlađi član, te je dobitnik brojnih nagrada unutar i van Bosne i Hercegovine, među kojima je Nagrada za nauku na Sarajevskom sajnu knjige 2019. godine. S pisanjem se počeo baviti od ranih tinejdžerskih godina, a prvu knjigu je imao već sa 16. Uz to se bavio i slikarstvom te režiranjem predstava. 

Magistrirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Koliko je naukovanje moglo utjecati na zbilju mlade osobe, način poimanja svijeta i pokreta u njemu, Safer odgovara kako studij jeste ono što određuje čovjekov život.

„Ukoliko prevedemo latinski izvornik tog pojma, možemo ga opisno dovesti u vezu s onim koji se trudi, koji teži ka nečemu, koji se zanima za nešto. I, takvo posvećivanje studiju jeste određujuće ukoliko student želi da studij koji je upisao utječe na njegovo razumijevanje stanja stvari i svijeta u cjelini, uopće“, kaže Safer dodavši kako su njegov izbor bile humanističke nauke, a da je studij humanističkih nauka moguć samo kroz literaturu – profesori su tu u ulozi vodiča koji vode pristupe literaturi kolokvija. 

Cijeli tekst u printanom i digitalnom izdanju.

Zapostavljanje čitanja

„Iako sam nedavno magistrirao, moj studij još uvijek traje jer sam primjerice u posljednja tri mjeseca pročitao gotovo tri hiljade stranica iz opusa M. Heideggera“, kaže on. 

Društvo 21. stoljeća sa sobom koliko nosi dobrih stvari, toliko nosi i onih loših. Jedna od njih je i postepeno zapostavljanje čitanja. Safer kaže kako oba ova segmenta sa sobom nosi i društvo 3. ili 7. ili 15. stoljeća objasnivši kako je i unutar mračne srednjovjekovne Evrope bilo onoga što je dobro.

„Učen čovjek nije zaokupiran fenomenima nego se bavi principima na osnovu kojih se fenomeni kao takvi događaju. Naposljetku, to što imamo privid u mnoštvu 'loših stvari' u ovom stoljeću proizlazi iz toga što smo u ovom stoljeću subjektivno prisutni, te nije svako u prilici sagledati na znanstvenim osnovama realitet zbilje i imati uvid u puninu povijesti“, kaže Safer pozivajući se na Hegelovo: istina je u cjelini.

O čitanju – nekad i danas

Grbić govori i o čitanju te pristupu književnosti u različitim vremenskim okvirima u kojima je čovjek u potpunosti slobodan da utječe na oblikovanje svoje imaginacije, ali i realnog svijeta.

„Teza o zapostavljanju čitanja u ovom stoljeću je više negoli pogrešna, jer količina pročitanog sadržaja kod prosječnog građanina Evrope danas je više stotina puta veća od količine sadržaja koji je čitan u prošlom stoljeću“, kaže Safer objasnivši da danas svi čitaju sadržaje na tehničkim uređajima poput vijesti i drugih informativnih formi. Kaže i kako je prije otprilike 30 godina na području Balkana čitanje bilo više stotina puta manje, jer mnogi iz starije generacije nisu uopće bili pismeni, a kamoli da su imali pristup sadržajima bilo koje vrste. 

Govoreći o mladim piscima koji, na početku svoje karijere, na izvjestan način trebaju formirati svoju publiku, Safer kaže kako književnik ostaje književnik i kada nema publike, i kada je odbačen, zabranjen, priveden ili politički diskreditiran.

„Onaj koji piše zbog publike i simpatija je upitno da li je uopće književnik jer se u savremenom diskursu takav označava populistom“, zaključuje Safer. 

 

 

 

Povezani članci (po oznakama)

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine