Moderator panela bio je dr. Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka i direktor Centra za napredne studije, a učesnici panela: dr. Fikret Karčić, profesor Komparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; dr. Enes Ljevaković, muftija sarajevski; dr. Kenan Musić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za hadis; mr. Sehija Dedović, direktorica Centra za edukaciju i istraživanje “Nahla” i ispred Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić.

Saradnja s ulemom “društvene stvarnosti“

Profesor Karčić je govorio o Tariku Ramadanu iz perspektive njegovog utjecaja na promišljanje islama u 21. vijeku, koje je imalo ogroman utjecaj na ispravno i savremeno razumijevanje islama kako u Evropi tako i šire.

“Intelektualni i aktivistički profil Ramadana, kako je sam sebe opisao, jeste selefijski reformator. Ljudi iz akademskog kruga mogu imati miran život ako se ne bave osjetljivim temama, ali Ramadan se bavi osjetljivim pitanjima koja su izazov za svakog mislioca. Jedan primjer jeste primjena šerijatskog krivičnog prava. Ramadan je predložio da muslimani proglase moratorij na primjenu ovih kazni i to je bio šok u muslimanskoj javnosti, što je rezultiralo zabranom ulaska u neke zemlje. Tu je i njegovo mišljenje da je  klasifikacije svijeta ili podjela svijeta na daru-l-islam i daru-l-harb, 'Kuća mira' i 'Kuća rata', historijskog karaktera i da je samim tim promjenljiva. Posebno je insistirao na tome da muslimani koji žive na Zapadu pripadaju kategoriji koja se naziva daru-l-ahd, 'Kuća ugovora', gdje je dozvoljeno živjeti i poštovati zakone tih zemalja. Ramadan govori da u islamskoj misli postoje nepromjenjivi elementi i promjenjive elementi, te da učenjaci Šerijata i Tekstova trebaju sarađivati s ulemom društvene stvarnosti. Njegove reformatorske ideje su mu sužavale opcije putovanja po svijetu tako da ga je osam muslimanskih zemalja proglasilo personom non grata, a kasnije to proširilo i na Istok i na Zapad“, kazao je,  između ostaloga, profesor Karčić.

O optužbama Ramadana govorio je i profesor Enes Ljevaković, koji je kazao da je Ramadan intelektualac koji ide ispred svog vremena najmanje jednu generaciju, zato njegova misao, nažalost, nije dobro došla u krugu tradicionalista, ali onih koji sebe nazivaju reformatorima.

Profesor Tariq Ramadan, jedan od najutjecajnijih živućih filozofa i mislilaca, već nekoliko decenija dosljedno i jasno iznosi svoje stavove o gorućim pitanjima današnjice, pozivajući muslimane na aktivno građansko djelovanje i suočavanje s izazovima našeg vremena i nudeći hrabra i kreativna rješenja za transformaciju naših današnjih i budućih društava na principima pravde i jednakosti, posebno kroz pružanje otpora nasilju, rasizmu, korupciji, destruktivnim ekonomskim politikama, izolaciji i svim vrstama diskriminacije. Zbog svojih čestih kritika upućenih militarističkoj politici evropskih, ali i muslimanskih vlada i političkoj hipokriziji izrazito prisutnoj u globalnoj politici svjetskih sila dr. Ramadan je već decenijama meta napada i različitih pokušaja diskreditacije, što je kulminiralo u posljednjih nekoliko mjeseci njegovim pritvaranjem u Francuskoj, vrlo nekorektnim tretmanom francuskog pravosuđa i izlaganjem agresivnom medijskom linču.

Potreba za savremenim fikhom

“Tarik Ramadan polazi od konstatacije da buđenje islamske misli znači mirenje s njegovom duhovnom dimenzijom, s jedne strane, a, s druge strane, novi angažman: racionalno i kritičko čitanje tekstualnih izvora iz područja prava, jurisprudencije te vjerno i inovativno tumačenje koji dovodi do formulisanja prilagođenog pravnog propisa. On ističe da današnji muslimani trebaju savremeni fikh, te da je potrebno detektovati šta je promjenjivog, a šta nepromjenjivog karaktera. On se zalaže za reformu čiji je cilj mijenjati društvo, ali prije toga izvršiti unutarnju reformu. Njegov pristup je inkluzivan, zahtijeva kritičku evaluaciju svijesti i znanja kakao običnih naroda tako i intelektualaca. U reformi trebaju, pored učenjaka, učestvovati i šire mase. Ramadan se bavi i konkretnim problemima: medicinska nauke, prava žena, ekologija i obrazovanje ne nudeći samo jednostavna i gotova rješenja. Ramadan zahtijeva da se u Šerijatu insistira na razumijevanju konteksta, te traži inovativni proces, a ne restauracijski. U svom izrazu  'radikalno' njegova skica reforme prelazi u reviziju koja zalazi u normativnu društvenu dimenziju islama. Međutim, ne treba zaboraviti da Ramadan se uvijek vraća i insistira na Objavi i izvorima islama“, kazao je Ljevaković.

Općeprihvaćeni intelektualac

Profesor Alibašić je u pauzama između izlaganja ukazao na činjenicu da je Ramadan možda jedini intelektualac čija je misao i stil obraćanja prihvaćen i u akademskoj zajednici i široj javnosti. Uspio je biti akademik s istančanim znanstvenim stilom, ali i javni intelektualac kojeg prihvaća i rado čita šira javnost. Kao primjer je naveo vrlo popularnu njegovu knjigu “Stazama Božijeg poslanika“ u izdanju Oxford Universityja, koji objavljuje samo akademska djela.

U svom izlaganju profesor Kenan Musić je upravo govorio o spomenutoj knjizi te općenito o Ramadanovoj percepciji čitanja sire, životopisa Poslanika Muhammeda, a.s.

Prema njegovom mišljenju Ramadan ne pristupa pisanju faktografski, kako je uobičajeno u biografijama o Poslaniku, a.s., već na način da životopis Poslanika, a.s. pomogne savremenim generacijama u onim značajkama života i takozvanim primjenjenim odlukama koje čovjek u svom identitetu pravi.

Emocionalna i intelektualna veza s Božijim Poslanikom

“On pokušava da spusti identitet vjere, koji mi je tako nježno i brižno čuvamo, i našu vezu sa Gospodarom u nivo jedne društveni realnosti, te da se ne otuđimo od realnosti i onoga što muslimani smatraju sastavnim dijelom svoga identiteta. Kao rukovodilac Katedre za hadis mogu da kažem da smo već zadnje tri godine uvrstili ovu knjigu u obaveznu literaturu i želimo da naši studenti zavire u taj univerzum razumijevanja života Poslanika u koji Ramadan ponire na svojstven način. On uspijeva da analitički i populistički ili popularni pristup životopisu Poslanika objedini u jedan integrativni. On je napravio jednu sintezu onoga što možemo slobodno nazvati emocionalna i intelektualna veza s Božijim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i to je njegov najveći uspjeh“, istakao je Musić.

Također, istakao je tri važna doprinosa Ramadana u pisanju o islamu: “To je povratak vlastitim identitetu. On zahtijeva od muslimana da se vrate vlastitom identitetu. Drugo,  prevencija radikalnih pojava kroz pravilno razumijevanje islama u cjelini te pozicioniranje islama u evropskom kontekstu“.

Ramadanova borba za ženska prava

“Upoznala sam ga početkom 2002. godine. Njegove ideje su dotakle misao i živote svih vas. Njegova misao u djelima islam dovodi u harmoniju sa svim čime se mi susrećemo. On oslobađa islam određenih natruha i pogrešnih koncepcija koje se nastoje pripisati izvorima islama. Njegov diskurs štiti subjektivitet žene i kreće se u pravcu destrukcije mišljenja i koncepcija koje se predstavljaju kao islam, a nemaju uporište u izvorima islama, poput sakaćenja i omalovažavanja žena, ograničavanja u obrazovanju, zločina iz časti i drugih koncepcija koje čine život teškim milionima žena“, kazala je, između ostaloga, Sehija Dedović.

Prisutni su mogli kupiti knjige Tarika Ramadana, prevedene na bosanski jezik, po promotivnim cijenama.  Organizatori panela bili su: Centar za napredne studije, Izdavački centar El-Kalem, Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Centar za edukaciju i istraživanje Nahla.