Porazom ISIL-a u Iraku iračka vlada se suočila sa veoma složenim problemom oko uspostave pravnog i društvenog statusa porodica koje su živjele u regijama pod upravom ISIL-a, izvještava Al-Quds al-Arabijj.

U okviru mjera kojima se nastoji riješiti problem integracije ovih porodica u iračko društvo nakon poraza ISIL-a u ovoj zemlji iračke pravosudne vlasti su objavile da je Federalni sud donio odluku o prihvatanju zahtjeva iračkih državljanki i njihove djece koje su živjele na teritorijama pod upravom ISIL-a za upis u službene registre Iraka, čime im se omogućava ostvarivanje svih prava koja im time pripadaju. Prema odluci Federalnog suda njihova registracija će se vršiti odvojeno od regulisanja statusa njihovih muževa koji su potvrdili svoju pripadnost ISIL-u, s tim da zadržavaju sva prava koja ovim ženama pripadaju kao udatim ženama.

Nova odredba se oslanja na odredbu iz 1985. godine koja se odnosi na izdavanje pasoša supruzi neprijatelja, tj. odbjeglog Iračanina u Iran u periodu iračko-iranskog rata (1980. do 1988.) i zadržavanja potpunih bračnih prava supruge koja je ostala živjeti u Iraku.

Kako je izjavio glasnogovornik Vrhovnog sudskog vijeća Abdu-l-Setar Bajrakdar pojam „neprijatelj“ je promjenljive kategorije koja se određuje shodno postojećem političkom sistemu, a ne prema tradicionalnoj odredbi o tom pojmu.

Komentirajući odluku federalnog suda zastupnica u parlamentu Mosula Nura al-Bedžari je kazala da je odluka prihvatljiva ako se pod „elementima ISIL-a“ podrazumijevaju oni koji su počinili zločine protiv iračkog naroda. Upozorila je na moguću zloupotrebu u tumačenju tog pojma za zatvaranje srodnika pripadnika ISIL-a, iako je poznato da su gotovo u pravilu ti srodnici bili protiv njihovog odlaska u redove ISIL-a. Al-Bedžari je podsjetila da danas u Iraku stotine ljudi zatočeno pod optužbom za pripadnost organizaciji ISIL ili nekoj drugoj terorističkoj organizaciji samo zato što su u srodstvu sa bivšim pripadnicima ISIL-a, što sigurnosne službe koriste kao glavni argument za njihov progon.

Al-Bedžari je ukazala na potrebu uspostave strategije na državnom nivou za odnos prema ovim porodicama, te upozorila na akcije službi sigurnosti kojima istjeruju srodnike ISIL-a iz njihovih domova i konfiskuju njihovu imovinu bez ikakvih pravno valjanih dokaza o njihovoj pripadnosti terorističkim organizacijama. „Na taj način se pravi novi neprijatelj koji će biti protiv vade u vremenu koji dolazi“, istakla je Al-Bedžari. Vrjednujući mjere koje vlada poduzima u tretiranju problema vezanih za porodice pripadnika ISIL-a zastupnica Al-Bedžari je kazala da te mjere nisu ni blizu onoga što Irak - njegov parlament i vlada, treba da poduzme u cilju normalizacije odnosa sa njima i njihovog uključivanja u društvene i druge tokove u ovoj zemlji, a sve u cilju vraćanja digniteta državi Irak, jer, kako je rekla, radi se o nacionalnom interesu ove zemlje.

Također je upozorila na pojavu napada na parlamentarne zastupnike koji traže da se na ovaj problem odgovori usvajanjem odgovarajućih zakonskih mjera s obzirom da postojeće nisu dostatne, pri čemu bivaju optuživani za podršku terorističkim organizacijama. „Problem ovih porodica je stvar vlade, parlamenta i naroda, naročito kada se zna da se radi o velikom broju državljana Iraka“, kazala je Al-Bedžari. Nakon oslobađanja Mosula sigurnosne snage su formirale poseban kamp za porodice propadnika ISIL-a u Talkifu. Kasnije je oko 300 porodica iz ovog kampa prebačeno u kamp Al-Tadži, sjeverno od Bagdada. Za ove porodice je ustanovljeno da su strani državljani i u velikom broju su deportovani u svoje matične zemlje: Rusiju, Francusku, Njemačku i druge zemlje. Djeca koja su ostala bez oba roditelja su smještena u domove za siročad u Bagdadu.

UN je protekle godine zatražio od zemalja čiji su državljani roditelji ove djece da što prije riješe njihov status, jer je to, kako je istaknuto, u interesu svih.

Dvije stotine žena iz BiH, koje su bile dio Konvoja savjesti, posjetile su u povratku sa protesta u Hatayu 8. marta jetimsko naselje RAF-IHH Grad humanog odrastanja izgrađeno u Reyhanliju na jugu Turske. Sa njima su bile i žene Sirije koje su na protestni skup u Hatay vodile i svoju djecu kako bi skrenule pažnju svjetske javnosti na ovu najranjiviju populaciju koja je preko 7 godina izložena ratnim strahotama.

Mehmed Gulsatar koji se nalazi na čelu uprave Grada humanog odrastanja uputio je tople riječi dobrodošlice gostima prije obilaska ovog najvećeg naselja za djecu žrtve rata u svijetu. „Ono što se desilo u Bosni ‘92-’95. je prouzročilo golemu bol za sve nas, ali je iskustvo stečeno iz ratnih posljedica u BiH pomoglo nastanku ovog naselja“, kazao je direktor Gulsatar ovom prilikom.

RAF-IHH Grad humanog odrastanja

RAF-IHH Grad humanog odrastanja je smješten na oko 100 hiljada kvadratnih metara u Reyhanliju i predstavlja najveći centar za djecu žrtve rata bez oba roditelja, ili jednog od njih. Uspostavljen je sa ciljem da ovoj djeci pruži adekvatan smještaj uz potpunu brigu o njima, njihovom školovanju i odrastanju uz tretman rehabilitacije od ratnih trauma kojima su bili izloženi.

„Naš cilj je graditi kod djece čestitost, toleranciju prema drugom i drugačijem, osjećaj odgovornosti, poštovanje i samopoštovanje. Osposobiti ih za život čineći ih korisnim članovima zajednice“, kazao je direktor Gulsatar.

Temelji za izgradnji ovog jetimskog naselja, koji predstavlja zajednički projekat turske vlade i dvije humanitarne organizacije: Humanitarne organizacije Sheikh Thani bin Abdullah (RAF) iz Katara i Humanitarne organizacije IHH iz Turske, postavljeni su 2. jula 2015., a naselje je otvorilo vrata prvim njenim korisnicima 18. maja 2017. godine. Pored Turske i Katara sredstva za pojedine sadržaje u ovom gradu su dali Pakistan, Malezija, kao i pojedinci donatori čija imena su ispisana na zidu pored ulaza u ovaj grad za djecu bez jednog ili oba roditelja. Urbani dio naselja se sastoji od 55 prostranih kuća za smještaj djece – 35 za dječake i 25 za djevojčice, tri škole: jedna u kojoj su smještene osnovna i srednja za djevojčice (1.178 m2) i osnovna i srednja škola za dječake (dvije škole od po 956 m2), centar za liječenje od trauma, bolnica (764 m2), kuhinja i praonica rublja (718 m2), market (102 m2) frizerski salon, zgrada za prijem gostiju – članova porodica siročadi i zgrada za prijem gostiju (135 m2 + 1.057 m2), sportska igrališta (3.704 m2), džamija (640 m2), kulturni centar, rekreativni centar (1.057 m2), parkovi (3.436 m2), administrativni centar (244 m2) i parking.

Plantaža maslina kao radionica za djecu

Pored naselja se nalazi plantaža maslina od kojih se pravi djevičanski čisto maslinovo ulje - ono najbolje kvalitete u čijoj proizvodnji učestvuju i djeca smještena u ovom naselje. „Tako stiču radne navike i vide rezultate svoga rada“, objašnjava direktor Mehmet Gulsatar uz napomenu da se sredstva dobivena za ovo maslinovo ulje koriste za potrebe djece.

U izložbenom prostoru smo mogli vidjeti likovne radove djece. U oči nam je pao crtež na kome je u sredini neobojenog bijelog lista nacrtano troje djece u zagrljaju, dok je na lijevom kraju uz sami rub lista daleko od njih nacrtana majka, a na desnom kraju otac.

U kopleksu Grada humanog odrastanja sreli smo pedagogicu Ajšu-Sumeju, djevojku iz Turske koja je završila studij pedagogije i psihologije u Sarajevu. Prije dolaska u ovo jetimsko naselje ona je radila u Zenici. Ova vedra, mlada djevojka puna ljubavi prema djeci radi u Centru za liječenje od trauma. Pojasnila nam je da je sadržaj unutar naselja koncipiran tako da djeci pogođenoj najtežim traumama gubitkom roditelja i dugogodišnjoj izloženošću ratnim strahotama u ranoj dobi pruži dostojan smještaj i tretman koji će im omogućiti odrastanje uz adekvatno obrazovanje i stjecanje vještina kojima će se spremni uključivati u životne tokove.

Za svaku kuću zadužen tim od 6 osoba

Kuće u naselju su dizajnirane na način da djeca imaju osjećaj privatnosti, da imaju svoj prostor u kome će imati osjećaj doma i tako graditi svoju ličnost uz potrebno samopoštovanje. Za svaki od ovih domova u kojima je u prosjeku smješteno po 15 djece zadužen je tim od šest osoba koji vodi cjelokupnu brigu o njima nastojeći zamijeniti roditeljsku ulogu. Pomažu im da se nose sa svojim emocijama, uče kako da ostvaruju svoje snove, nose sa životnim izazovima i osamostaljuju.

Želja osnivača je da, između ostalog, zaštititi ovu djecu i od raznih misionarskih organizacija koja ovu ranjivu kategoriju uzimaju i regrutiraju u svoje „vojske“. Mnogobrojni djelatnici zaposleni za rad sa djecom u ovom naselju nastoje kod njih razviti spoznaje i vještine koje će im pomoći da se uključuju u normalne društvene tokove na način kako to rade i njihovi vršnjaci koji nisu žrtve rata.

Igraone za malu djecu i sportski tereni za onu veću, kao i parkovi, staze za trčanje i šetnice čine rekreativni dio ovog grada.

Najmlađe dijete naselja staro 8 mjeseci

Najmlađe dijete smješteno u ovom naselju je beba od 8 mjeseci. Kapacitet za smještaj djece u ovom Gradu humanog odrastanja je 990 djece. Pored djece koja borave u ovom naselju još 5.000 djece iz izbjegličkih kampova, koja koriste njegove usluge.

Prema medijskim izvještajima Turska je pružila utočište za više od 800.000 djece iz Sirije koja su u uzrastu za školsko obrazovanje, od kojih je njih 60% upisano u škole početkom ove školske godine.

Grad humanog odrastanja za djecu žrtve rata iz Sirije svojim izgledom i opremljenošću impresionira sve koji ga posjete. Ostaje nam da se nadamo da će i ljudski resursi koji rade sa djecom žrtvama rata biti kvalificirani za rad sa njima, za njihovo obrazovanje, osposobljavanje i usmjeravanje na način da se nakon izlaska iz ovog naselja mogu lahko da uklapaju u svakodnevne životne tokove u sredinama u kojima će sutra raditi i zasnivati svoja porodična gnijezda.

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, 15. marta 2018. g., održan je Međunarodni naučni skup “Ahmed Sudi Bošnjak - život i djelo”. Organizatori skupa bili su: Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, International Microfilm Center Noor iz New Delhija i Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva. S obzirom da se o ovom bosanskohercegovačkom autoru malo zna namjera skupa bila je da se našoj naučnoj, stručnoj i široj javnosti ukaže na značaj Ahmeda Sudija i njegovog naučnog djela. Na skupu su prisustvovali

stručnjaci iz različitih domena orijentalne filologije (arabistike, iranistike, turkologije), te historije kulture i civilizacije, iz Bosne i Hercegovine, drugih zemalja Balkana, Turske i Irana.

Kao domaćin i predsjednik Organizacionog odbora pozdravnu riječ je uputio direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić, a prisutnima su se još obratili Ghobad Solejmani, direktor Fondacije Mulla Sadra, dr. Mehdi Khajeh, direktor Internacionalnog Microfilm Centra Noor iz New Delhija, te rektor Univerziteta u Sarajevu dr. Rifat Škrijelj.

Nakon uvodnog izlaganja Seyyeda Alija Asghara Mirbagherifarda, profesora perzijske književnosti Univerziteta u Isfahanu, svoje referate iznijelo je 16 izlagača u četiri sesije. Među izlagačima su bili: dr. Aladin Husić, mr. Aida Mujezin, dr. Munir Drkić, dr. Slobodan Ilić, mr. Osman Lavić, dr. Ali Temizel, dr. Sabaheta Gačanin, dr. Mubina Moker, Dragica Živkova, dr. Ozan Yilmaz, dr. Đenita Haverić, dr. Namir Karahalilović, mr. Madžida Mašić, dr. Adnan Kadrić, dr. Toufiq Hashempur Sobhani.

U okviru naučnog skupa održana je promocija reprint izdanja rukopisnih djela Tadžu teradžim i Ihja ulumu-d-din iz fonda Gazi Husrev-begove biblioteke koja su štampana u saradnji sa Internacionalnim Microfilm Centrom Noor iz New Delhija. Promotori su bili hafiz Haso Popara, bibliotekar na fondu rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, dr. Mehdi Hadž Piri, direktor Centra Noor iz New Delhija i dr. Ghobad Soleimani, direktor Fondacije Mulla Sadra iz Sarajeva.