Bubuljice i čokolada
Uvriježeno je mišljenje da bubuljice po licu i leđima nastaju zbog konzumiranja čokolade. Dermatolozi sa Univerziteta u Pensilvaniji, švedski i njemački naučnici su se pozabaviti ovim pitanjem. Ljubitelji čokolade bit ćete zadovoljni zaključcima!
Ne postoji dokazana veza između konzumacije čokolade i pojave akni ili bubuljica. Naučnici su dokazali da je za pojavu bubuljica, zapravo, najzaslužniji prekomjeran unos joda preko jodirane soli i takozvane brze hrane. Za pojavu bubuljica veže se i nedostatak cinka, kojeg nalazimo u integralnoj riži i mahunarkama, a jedan od uzroka može biti prekomjeran unos peciva pripremljenih sa kvascem bogatim vitaminom B12 koji podstiče rad lojnih žlijezda.
Pojavi akni i bubuljica može doprinijeti nedovoljno ili nepravilno održavanje higijene kože lica. Lice je potrebno svakodnevno prati sapunom koji odgovara tipu kože, njegovati hidratantnom kremom i povremeno njegovati maskom bogatom vitaminima koju možete pripremiti od sastojaka iz svoga doma-rendana jabuka ili mrkva, krastavac i med su dokazano djelotvorni kao mehlemi za kožu.
Tri recepta za lagahnu večeru
Tikvice sa prelivom od jogurta
Sastojci: 4 veće tikvice, ulje, 3 češnja bijelog luka, malo peršuna, 200 ml jogurta, so i biber.
Priprema: Operite tikvice i ih isjecite na kolutove. Isječene kolutove prepržite u tavi na ulju. U jogurt dodajte usitnjeni bijeli luk i peršun pa dobijenom smjesom prelijte tikvice u tavi i kratko prodinstajte. Posolite i dodajte bibera po želji.
Palenta sa kiselim mlijekom
Sastojci: 200 g palente, 50 g putera, 150 ml kiselog mlijeka, 1 češanj bijelog luka, 400 ml vode, 200 ml kefira, so.
Priprema: u proključalu slanu vodu postepeno dodajite palentu stalno miješajući. Kada je palenta kuhana, servirajte je kašikom praveći komadiće. U tavi rastopite puter i pustite da blago potamni. Pomiješajte kiselo mlijeko i kefir i u tu smjesu dodajte rastopljeni puter, dobro promiješajte pa dodajte usitnjeni bijeli luk. Dobijenom smjesom prelijte vruću palentu.
Špagete sa povrćem
Sastojci: 400 g špageta, 2 paradajza, 1 patlidžan, maslinovo ulje, bijeli luk, peršun, so, biber, povrtni začin, po želji bosiljak.
Priprema: patlidžan operite, narežite na kockice i posolite da pusti sok. Paradajz ogulite, očistite od sjemenki i narežite na kockice. Na maslinovom ulju kratko prodinstajte usitnjen bijeli luk, dodajte mu kockice patlidžana i nakon 5 minuta dodajte paradajz, bosiljak, peršun, začine i sve zajedno dinstajte još 15 minuta. Skuhane špagete ocijedite i dodajte u gotov umak od povrća. Pri serviranju, po želji, pospite usitnjenim sirom, gaudom ili edamerom.
700 godina prije da Vincija
Često se smatra da je prve planove o letu čovjeka kao i prve skice mašine za letenje napravio Roger Bacon (Rodžer Bejkon) u 13. stoljeću, te da je dvjesto godina kasnije genijalni Leonardo da Vinci (Vinči) te planove unaprijedio i nadogradio tako da je uspio napraviti prvu spravu za letenje. Međutim, Bacon se domogao spisa muslimanskih naučnika gdje je pronašao Ibn Firnasove planove leteće mašine. Ibn Firnas, jedan od najznačajnijih naučnika zlatnog doba razvoja islamske civilizacije živio je u 9. stoljeću u muslimanskoj Španiji. Postoje pisani tragovi da je Ibn Firnas gledao jednog avanturistu kako uz pomoć leteće sprave koju je sam napravio od drveta i platna leti sa kule u Kordobi. Let nije bio potpuno uspješan, ali prizemljio se bez povrede jer su mu krila usporila pad.
Borba protiv karcinoma dojke
Tokom mjeseca oktobra u cijelom svijetu se promoviše borba protiv karcinoma dojke. Na desetine hiljada žena u svijetu godišnje izgubi život u borbi sa ovom bolešću. U znak podrške i solidarnosti sa svima onima koji su pobijedili ovu bolest ili se s njom bore, Fejsalova džamija u Islamabadu je prošlog mjeseca bila osvijetljena ružičastom bojom. Inicijativu za ovaj projekat pokrenula je Pink Ribbon organizacija kako bi se pacijenti potakli na redovne preglede i rano otkrivanje bolesti. „Ovaj projekat ima izuzetan značaj. Provodimo ga svake godine ne samo kao mirnu podršku oboljelim, već i kao poticaj da se sve promjene otkriju na vrijeme. Žalosno je što svake godine veliki broj žena izgubi bitku sa ovom bolešću, jer je karcinom dojke u potpunosti izlječiv ukoliko se provode redovni pregledi koji su preduvjet za rano otkrivanje.“, istakla je doktorica Razia Safdar.
Kamp Lintfort - Kako se čuva i njeguje iman u tuđem svijetu
Povodom 33. godišnjice džemata u Kamp Lintfortu priređena promocija monografije”Džemat Kamp Lintfort - 33 godine” i tradicionalni mevludski program
Program obilježavanja jubileja postojanja džemata i džamije u vlasništvu, jedinstvene džamije na kršćanskom Zapadu sa munarom, započet je promocijom monografije “Džemat Kamp Lintfort - 33 godine.” O sadržaju monografije i o njenom značaju za sadašnjost i za budućnost muslimana u Kamp Lintfortu i šire, govorili su: imam u džematu Dževad ef. Isaković, prof. dr. Rašid Durić i Mustafa ef. Spahić, sejjar vaiz Rijaseta IZ. Potom je na svečan način monografija uručena dosadašnjim predsjednicima Odbora džemata - hadži Šefiku Burniću i Omeru Kazaru, odnosno finansijeru štampanja monografije - Ameri Kamenici. Nakon podne namaza održan je mevlud koji su učili imami, hatibi i muallimi iz pokrajine Nordrhein-Westfallen: Kemal ef. Crnac, Omer ef. Sarajlić, Nedžad ef. Bečić, Džemal ef. Hasandić, Ibrahim ef. Bašić, Husejn ef. Granov, Munir ef. Adilović, Redžo ef. Šekić, te glavni imam Nedžad ef. Nuhić. U mevludskom programu uzeo je učešće i imam Ditib džamije Fehmi Ozkan. Poslije mevluda Mustafa ef. Spahić je održao vaz. Zahvalu donatorima jubileja i završnu riječ sa dovom održao je Dževad ef. Isaković. Tokom druženja sa džematlijama monografija je poklonjena svakom musafiru. U obilježavanju jubileja 33. godine postojanja džemata sudjelovali su i Nijemci kroz prijem delegacije iz Odbora džemata i prisustvovanje proslavi gostiju iz Uprave grada Kamp Lintfort. Na ovom prijemu još jednom je potvrđena i produbljena dobra saradnja između gradskih vlasti i uspješna socijalna integriranost bosanskih muslimana u Kamp Lintfortu.
Nakon prijema su gosti jubileja u džamiji u Essenu održali predavanje u sklopu seminara za imami i muallime u pokrajini NRW. Tema seminara je bila unaprjeđenje nastave u mektebima, a voditelj seminara bio je glavni imam Nedžad ef. Nuhić. Prof. Durić Rašid je govorio o značaju maternjeg, bosanskog jezika u očuvanju nacionalnog i vjerskog identiteta, ljudskoga dostojanstva, časti, ponosa. Preporučio je prisutnim da vjersku pouku rade uporedo na arapskom i na bosanskom, budući da je razumijevanje ilmihala, dova i onog što se uči u namazu na arapskom jeziku već i na maternjem jeziku – veoma bitno. Mustafa ef. Spahić je prisutne oduševio izlaganjem na temu o globalizaciji, upozorivši na opasnosti dehumaniteta virtualnog savremenog svijeta. Imamima i muallimima preporučio je trajnu inicijativu u njihovoj komunikaciji sa roditeljima i džematlijama.
Pinellas Park (SAD) - Bošnjaci kupili crkvu koju će preurediti u džamiju
Bošnjački džemat Pinellas Park na Floridi (Islamska Zajednica Bošnjaka Tampa Bay) kupio je evangeličku crkvu koju će u narednom periodu adaptirati i preurediti u džamiju i islamski centar kako bi svojim džematlijama omogućio adekvatnije uslove obavljanja namaza, mektebske nastave, poduke i druženja omladine i odraslih, kao i drugih vjerskih i društvenih aktivnosti.
Ovaj džemat osnovan je 2006. godine i svoje aktivnosti je do sada obavljao u prostorijama kupljenim 2009. godine. Od samog osnivanja džemat bilježi konstantan rast članstva, a već nekoliko godina je evidentno da su trenutne prostorije male i neuslovne za adekvatan rad i djelovanje. Prije nekoliko godina kada se džematu ukazala prilika za kupovinu većeg objekta donesena je odluka da se pokrene akcija kupovine, ali stjecajem okolnosti taj objekat prodan drugoj organizaciji. Džematlije nisu odustale od te ideje i u mjesecu ramazanu ove godine, kada se ponovo ukazala prilika da se kupi objekat koji bi zadovoljio potrebe džemata, krenulo se u akciju. Objekat od 8200 kvadratnih stopa leži na 8 dunuma zemlje i nalazi se na vrlo pogodnoj lokaciji. Zanimljivo je da je crkva takvoga izgleda da neće biti nimalo teško preurediti je u džamiju, čak je prostorija za obavljanje namaza pravilno okrenuta prema kibli.
Upornim radom džematskog odbora i svih džematlija džemat je 26. septembra 2017. godine zvanično postao vlasnik objekta. Finalna cijena navedenog objekta je $750.000, a već se radi na njegovoj adaptaciji kako bi se prilagodio potrebama džemata.
Hanau (Njemačka) - Uskoro kamen temeljac za Islamski kulturni centar
Uveliko traju zemljani radovi i pripreme za svečanost kamena temeljca koji se očekuje na proljeće
Islamski centri Bošnjaka grade se u mnogim gradovima širom svijeta, uglavnom u sredinama gdje živi velik broj Bošnjaka, kojima se priključe i neki muslimani iz okolnih država drugih narodnosti, kao što su Albanci, ali vam ovog puta donosimo zapis iz malog njemačkog grada Hanau u kojem se gradi jedan prelijep Islamski centar. Taj džemat ima svega nekoliko stotina članova, ali, po onoj narodnoj: složna braća kuću grade, zemljište koje je sa svom papirologijom koštalo oko 350 000 eura već je otplaćeno. Zemljište se nalazi na adresi Martin Luther King str. 5 Hanau, a tu već uveliko traju zemljani radovi i pripreme za svečanost kamena temeljca koji se očekuje na proljeće. Temelji i prva ploča su već završeni i to akcijama džematlija, a kako je rekao mutevelija džemata, koji o akciji izvještava prije početka svake džume, za te radove nisu potrošena sredstva sa računa, na kojem ima još oko 160 000 eura, nego su to vakufi dobrih ljudi. Predsjednik džemata je Eniz Selimović, a vrijedni imam je Sedin ef. Durmiš iz Zenice. Imaju veliku podršku članova Odbora za gradnju i mišljenja su da će se centar izgraditi bez problema.
Ovaj put ćemo izostaviti nabrajanje svih onih koji imaju zasluge za ovu lijepu priču iz grada Hanaua kako se ne bismo ogriješili eventualnim ispuštanjem nekoga od njih. Meleki pisari ih sigurno neće izostaviti.
Sadašnja adresa džemata je Bruchköbeler Landstr 41 Hanau, pa ko želi neka dođe i priključi se akciji.
Iz Fonda „Gazi Husrev-beg“ IZ Bošnjaka u Njemačkoj Dodijeljeno 175 stipendija
U amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu 24. oktobra 2017. godine upriličena je podjela 175 stipendija iz Fonda „Gazi Husrev-beg“ koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ). Uz brojnu delegaciju iz Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj na čelu sa muftijom Pašom ef. Fetićem i Omerom ef. Sarajlićem, upraviteljem Fonda „Gazi Husrev-beg“, ovom svečanom činu prisustvovali su i reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović, rukovodilac Odjela za dijasporu Uprave za vanjske poslove Rijaseta Mensur ef. Pašalić i Zijad ef. Suljić, iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta.
Prvo obraćanje ispred delegacije Fonda Gazi Husrev-beg imao je mr. Halim ef. Alibašić, imam u Hamburgu i dobitnik Zlatnog ljiljana iz vremena odbrane Bosne i Hercegovine 1992. – 1995. U ime stipenditora govorio je Nagib Mujkić, stipenditor od postanka Fonda do danas. On je iz džemata Offenbach, a rodom je iz Zavidovića. Ispred stipendista govorila je Ajša Luković, student prava na Univerzitetu u Zenici.
Na temeljima promoviranja znanja i naših ljudi
Pašo ef. Fetić, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj u svom je obraćanju govorio i o kreteriju dobijanja stipendija: „Stipendije se ne dodjeljuju samo učenicima medresa i islamskih fakulteta. Svi mogu aplicirati. Najviše se gleda imovinsko stanje učenika, odnosno da li neko ima mogućnosti da se školuje. Isto tako se gleda i njihov uspjeh u školovanju.“
Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović u kratkom govoru posebno je naglasio: „Islamska zajednica u BiH uvijek će stajati na temeljima promoviranja znanja naših ljudi, koji će nastaviti put štiteći i braneći svoj narod i domovinu. Na vama, nije samo floskula, svijet ostaje. Uvijek je to tako bilo - na mladima svijet ostaje. Ali, mladi trebaju potporu starijih da bi i oni sutra mogli uzvratiti na najbolji način.“
Elvin Okugić iz Bihaća, student drugog ciklusa na Tehničkom fakultetu u Bihaću, koji ima prosjek 10, prvi je primio stipendiju. Inače, Elvin je dobitnik priznanja Tehničkog fakulteta kao student generacije. Ostao je bez oca krajem 2015. godine, sada živi s majkom i bratom, koji je također student Tehničkog fakulteta s prosjekom 10. Njemu je stipendiju uručio hadži Omer Hodžić iz džemata Mannheim. Rodom je iz Klokotnice kod Doboja. Od početka je, zajedno sa svojom, već rahmetli hanumom Fikretom, stipenditor ovoga Fonda. Ove godine je sa sinom Muhamedom donirao 15 stipendija, odnosno 7.500 eura.
Emina Mešić iz Orašca kod Bihaća, studentica Pedagoškog fakulteta u Bihaća, smjer matematika i fizika, druga je po redu primila stipendiju, a uručio joj je reisu-l-ulema Kavazović. Emina Mešić je iz Orašca kod Bihaća. Svaki dan putuje 36 kilometara do fakulteta. I ona u indeksu ima sve desetke.
Sedamnaest godina Fonda Gazi Husrev-beg
Treba istaći da je humanitarni Fond Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj „Gazi Husrev-beg“ osnovan 23. oktobra 2000. godine. Cilj fonda je da se postigne uvezivanje humanitarnih akcija kroz džemate kako bi se na jedan organiziran način što bolje i što više pomoglo onima kojima je pomoć potrebna. Stipendije se dodjeljuju studentima svih fakulteta i učenicima srednjih škola u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. O ovogodišnjoj akciji Fonda Gazi Husrev-beg Omer ef. Sarajlić kaže: „Danas, 24. oktobra 2017. godine, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu podijeljeno je 175 stipendija (87.500,00 €) kojima je obuhvaćeno preko 200 učenika i studenata. Sa ovogodišnjom podjelom stipendija ukupno će biti podijeljeno 2285 stipendija, odnosno 1.142.500,00 eura.“
Počelo se 2001. godine sa 14 stipendija koje su podijeljene po našim medresama, da bismo već naredne, 2002. organizirano, kroz naše džemate, sakupili 81,5 stipendiju, a podijelili 105 stipendija. Sa ovom godinom obrađeno je 5.148 molbi od studenata i učenika, a sa ovom današnjom podjelom podijeljeno je 2.285 stipendija po 500 eura. Ove godine su 35 džemata prijavila svoje učešće u ovoj akciji.
Učešće džemata u akciji stipendiranja studenata i učenika
Dortmund – 14 stipendija, Offenbach – 11, Hanau – 5, Mannheim – 28, Hamburg – 12,5, B.K.C. Frankfurt – 11, Hannover -3, Kircheim Teck – 11, Hamm – 2, Kamp – Lintfort – 2, Ulm – 8, BKZ – Saarbrücken – 2, Darmstadt – 1, I.K.C. Farnkfurt – 11, Penzberg – 6, Bochum – 1, Oberhausen 3, Mülheim an der Ruhr – 1, Castrop – Rauxel – 1,5, Hagen – 1, Essen – 4, Aachen – 3, Balingen – 1, IZ Stuttgart – 2, Duisburg – 2, I.K.C. Stuttgart -1, Velbert – 1, Schwäbisch – Gmünd – 0,5, B.I.G. Frankfurt – 4, Rosenheim – 1, Mainz – 2, Karlsruhe – 3, Ravensburg – 0,5, Koblenz – 2, Witten – 2, Calw – 0,5, “El Hidaje” München – 3 i Karlsruhe 3.
Pokretni krov iznad Mesdžidu-l-harama u Mekki
Najava o postavljanju pokretnog krova koji bi trebao pokrivati prostor Haremi-š-Šerifa izazvala je kritike šire javnosti, izvještava Al-Quds. Kritičari ovog novog projekta, u okviru kojeg se planira cijeli prostor Haremi-š-Šerifa prekriti pokretnim krovom, optužuju Rijad da time dodatno skrnavi islamsko naslijeđe.
Izgradnja ove nove velike tende bi trebala početi iduće godine. Njegova ukupna površina bi trebala obuhvatati prostor od 2.809 metara kvadratnih i ima za cilj osigurati hlad hadžijama prilikom obavljanja tavafa, objavljeno je iz Ureda za sigurnost Haremi-š-Šerifa.
“Ništa ne bi trebalo pokrivati Kabu odozgo, jer muslimani vjeruju da se Allahova milost spušta sa najvišeg neba. Ovaj plan krova izgleda kao svemirski brod iz holivudskog filma”, izjavio je predsjednik Fondacije za istraživanje islamske baštine iz Londona dr. Irfan al-Alavi za britanski Independent, te dodao da je bilo potrebnije izgraditi bolnicu blizu Haremi-š-Šerifa. “Najbliža glavna bolnica je udaljena više od pet milja od Mekke. Zašto prvo ne izgrade nju?” kazao je Al-Alavi.
Egipatska opera po prvi put u Rijadu
Kako izvještava Al-Arabiya egipatski operni ansambl će uskoro gostovati u Saudijskoj Arabiji gdje će po prvi put nastupiti u Kulturnom centru kralj Fahd u Rijadu.
Operni ansambl će pratiti muzički orkestar koga čini 40 članova. Sredinom oktobra Centar je prikazao film From the Blues of the Viewa, ugostio nekoliko pozorišnih predstava i najavio niz drugih predstava.
Više...
Doktorirao rukovodilac Ureda za zekat
Rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta IZ mr. Elnur Salihović, uspješnom odbranom doktorskog rada na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 23. 10. 2017. godine, stekao je zvanje doktora islamskih nauka iz oblasti fikha.
Prezentirajući mišljenje komisije dr. Mustafa Hasani je kazao da Salihovićev doktorski rad pod nazivom „Ustanova zekata u teoriji i praksi muslimana u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XX stoljeća“ na cjelovit način sagledava problematiku zekata u Bosni i Hercegovini u naznačenom razdoblju,a koja je u dosadašnjem periodu tretirana fragmentarno i parcijalno, što ovaj rad čini inovativnim i vrijednim doprinosom razumijevanju zekata i unaprjeđivanju dosadašnje prakse prikupljanja zekata i njegove distribucije.
Izlažući razloge i ciljeve obrade ove teme, između ostalog, Salihović je kazao da je pitanje zekata jedno od najznačajnijih pitanja za život muslimana, ali da zekat, kao jedan od stubova islama, nije zauzimao odgovarajuće mjesto u praksi muslimana u BiH u periodu koji je bio predmet istraživanja.
U zaključcima rada se ističe da su zekat i sadekatu-l-fitr u posljednjoj trećini dvadesetog stoljeća primarno bili vezani za očuvanje i razvoj Islamske zajednice, posebno obrazovnih ustanova Islamske zajednice, koje su bile i ključne u tom procesu. Finansijski problemi, prvenstveno vezani za opstojnost i finansiranje Gazi Husrev-begove medrese i potreba osnivanja Islamskog teološkog fakulteta, uveliko su doprinijeli predanosti i mobiliziranju najvećeg dijela službenika i aktivista Islamske zajednice. Zekat je bio zastupljen u nastavnim programima obrazovnih institucija Islamske zajednice i programima mektebske nastave i vjeronauke u školama, ali prilično je slaba zastupljenost tema vezanih za zekat u periodici.
Salihović u svom radu preporučuje formiranje agencije za zekat IZ u BiH po uzoru na uspješne modele u svijetu, formiranje evropskog centra za zekat u Sarajevu koji bi imao istraživački i koordinacijski karakter, te u ovom radu naglašava da je realni potencijal zekata u BiH i dijaspori oko 50 miliona KM, a trenutna iskorištenost je oko 15%.
Elnur Salihović je rođen u Tuzli 1976. godine. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese, diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Magistarski studij ‘’Upravljanje državom i humanitarni poslovi’’ završio je na Univerzitetu u Sarajevu i La Sapinza Univerzitetu u Rimu. Radio je u kompaniji Klas dd Sarajevo, a u septembru 2007. godine, prelazi u Rijaset Islamske zajednice u BiH, gdje radi kao referent za zekat, a uspostavom Ureda za zekat 2009. godine, imenovan je za rukovodioca Ureda za zekat i trenutno radi na toj poziciji.
Salihović obavlja dužnost zamjenika generalnog sekretara Svjetskog zekat foruma sa sjedištem u Džakarti. Član je Nadzornog odbora Energoinvesta dd. Sarajevo, Nadzornog odbora Fonda Bošnjaci, te međunarodnog ekspertskog tima za izradu ZCP-Zakat Core Principles (Suštinskih principa u zekat menadžmentu).
Autor je knjige Major players in the Muslim Business World (Ključni igrači u muslimanskom poslovnom svijetu), u izdanju Universal Publishers, Florida, SAD. Autor je i nekoliko studija i tekstova, objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima. Posjeduje aktivno znanje engleskog i arapskog jezika i služi se italijanskim jezikom.
Sjećanje - Veliki čovjek i veliki književnik
Na večeri sjećanja na Isnama Taljića o njemu govorili prijatelji, rodbina, književnici
U povodu preseljenja na Ahiret bosanskohercegovačkog i bošnjačkog književnika Isnama Taljića, a u organizaciji Bošnjačko-američke nacionalne ascijacije iz New Yorka, Bošnjaci.net i Udruženja „Pravda“, u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu, 20. oktobra upriličeno je večer pod nazivom „Sjećanje na književnika Isnama Taljića“. O Isnamu Taljiću i njegovim djelima govorili su književnici, rodbina, publicisti i prijatelji. Sjećanje na Isnama Taljića počelo je odlomkom iz njegovog djela „Roman o Srebrenici“kojega je pročitala moderator programa Elmedina Muftića, da bi Anes Džunuzović prisutne upoznao sa sadržajem pisma akademika Ferida Muhića iz Skoplja kojega je napisao za ovu večer. U pismu je, između ostaloga, napisao:“ Otišao si, ali ne ode gluho Isname Taljiću! Ne ode kao fukara, već ode kao beg i dobrotvor! Ne ostavi ni svoju Bosnu ni svoje Bošnjake praznih ruku! Uvakufio si im svoju hediju, Isname! A velika je i obilata, raskošna i dragocjena je Tvoja hedija, toliko velika da se nikada neće moći poharčiti. Vazda će biti neophodna, uvijek će od nje biti hasne svim Bošnjacima. Velika je to hedija, sve ono što si napisao, sva ta moćna književna rijeka što je iz Tebe izvirala kao što si i ti bio veliki čovjek i veliki pisac, književnik najvećeg formata. Sada si uvakufio i svoje djelo i sebe, ostavio na amanet Bošnjacima i Bosni. Onakav kakav si bio za života – plemenit, odmjeren i mudar, uvijek ćeš ostati u srcima prijatelja i svih koji su te upoznali. I tvoje djelo će biti promovisano u sam vrh književnosti na bosanskom jeziku, ako ne od svih, ono svakako u antologijama kritičara koji iako nešto znaju o književnosti ipak sude po savjesti!“.
Nezim Halilović Muderris je istakao da je rahmetli Isnam bio istinski patriota i čovjek koji je imao uvijek jasne stavove, koji je mrzio kukavice i poltrone. O djelu i liku jednog od najautentičnijih književnika Bosne i Hercegovine govorili su još: Anes Džunuzović, Džemal Salihspahić, Ivana Ina Mostarac, Sead Zubanović, Husein Omerović, Harun Hodžić, Fuad Kovač, Džavid Begović, Dženan Handžić, Eset Muračević i Isnamova supruga Elida Taljić.
Isnamova supruga Elida je najprije zahvalila organizatorima i prisutnima, te posebno zamolila da niko nikom ne zamjera i da niko ni na koga ne bude ljut, jer bi se Isnam na toveoma ljutio. „Ako mu je išta smetalo jeste što su Bošnjaci spremni kritizirati. Stalno čim se sretnemo nalazimo razloga da budemo ljuti, da se posvađamo, da raspravljamo o svemu i svačemu dokazujući da ništa kod nas ne valja i ništa ne štima. A, Boga mi, mnogo toga štima. I mnogo toga je urađeno. Vrlo mnogo ljudi je radilo na tome i da se dođe do ovih djela i do ovoga što mi danas zovemo državom..“ Na kraju skupa, a ime organizatora ove manifestacije iz New Yorka, prijatelja i poštovaoca djela Isnama Taljića, Harun Hodžić je Isnamovoj kćerki Džehvi Taljić uručio stipendiju za školovanje.
U Bugojnu održan koncert ilahija i kasida horova medresa i Fakulteta islamskih nauka
Počasni gost bio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović
Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Muftijstvo travničko u suorganizaciji sa Medžlisom IZ Bugojno i Općinom Bugojno 21. oktobra 2017. godine, u dvorani Kulturno-sportskog centra Bugojno, organizirali su koncert ilahija i kasida horova medresa i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Muzičku pratnju horovima činio je bend Armina Muzaferije. Domaćin horovima bila je Elči Ibrahim-pašina medresa iz Travnika. Uz reisu-l-ulemu, kao počasnog gosta, na koncertu su bili i muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović, načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić i direktori većine medresa. Gost večeri bio je vokalni solista Latif Močević. Koncert je počeo odlomkom iz Kur’ana koji je proučio Safer Tarakčija, maturant Travničke medrese, te monologom iz monodrame Gazi Husrev-beg koji je izveo glumac Narodnog pozorišta iz Sarajeva Aldin Omerović. Omerović je, također, vrlo uspješno, moderirao ovom manifestacijom.
Muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović u ime organizatora uručio je prigodne zahvalnice reisu-lulemi, Medžlisu islamske zajednice Bugojno i Općini Bugojno.
U svom govoru reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović posebno je naglasio: “Bugojno može biti grad festivala, može biti grad susreta naše mladosti... Ovdje u Bugojnu u jednom trenu mogu da budu horovi i naših medresa, naših katoličkih školskih centara i pravoslavnih centara. To Bugojno može. To je bosanska tradicija. Istrajte na tome. Valja nam čuvati sebe. Valja očuvati sebe od drugih, ali valja nam isto tako čuvati i sebe od sebe, odnosno ne zaboraviti ko smo i što smo i slaviti Bosnu, miruh kakav je uvijek bio u njoj.“
Čestitajući učesnicima na koncertu reisu-l-ulema je kazao i ovo: “Čestitam medresama, ovoj mladosti! Nije lahko izaći na pozornicu i prenijeti ono što je stoljećma nastajalo u Bosni. Ilahije su nastajale po tekijama, od derviša, u medresama, mahalama i sokacima. Učile su ih djevojke, bosanski ljudi, derviši. I to je Bosna. Sačuvajmo uspomenu na Bosnu, jer ta uspomena čuva nas.”
Kažimo na kraju da su na festivalu učešće su uzeli horovi: Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Gazi Isa-bega medrese iz Novog Pazara (Sandžak), Medrese Osman ef. Redžović iz Visokog, Karađoz-begove medrese iz Mostara, Behrem – begove medrese iz Tuzle, Medrese Reisa Džemaludina ef. Čauševića iz Cazina, Gazi Husrev-begove medrese iz Sarajeva i domaćina Elči Ibrahim - pašine medrese iz Travnika.
Izložba - (Ne)zaboravljena Hercegovina
U Centru za kulturu u Mostaru, 13. oktobra, upriličeno je svečano otvaranje 43. samostalne izložbe Seada Vladovića Gučeta, a pod nazivom ‘Otrgnuto od zaborava’. Radi se o 30 slika ulja na platnu u kojima ovaj poznati mostarski slikar donosi motive zaboravljane Hercegovine. “Ovom postavkom, ovom izložbom, samo sam želio otrgnuti od zaborava i sačuvati lijepu sliku Hercegovine. Te stare dane Radobolja da ne odnese u Neretvu, Neretva u more, a more pohrani u neke crne dubine, te da se to nikada ne vrati ovamo, kao ni naša mladost, koja sve više napušta ove prostore”, rekao je Vladović Guče. Sead Vladović Guče je rođen 1955. godine u Mostaru, a slikarstvom se bavi od 1974. godine. Usavršavao se u Berlinu, te u Cirihu gdje je i živio i slikao od 1994. do 1996. godine. Nakon povratka u Mostar 1999. godine otvara atelje i galeriju, a 2003. godine i privatnu školu slikarstva. Njegovi su radovi puni posebnog poetskog realizma. Izlagao je u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj.