El-Mesudi, arapski putopisac i historičar, rođen je krajem 9. stoljeća u Bagdadu.
Berlin - Učiteljica koja radi u jednoj državnoj školi u berlinskom dijelu grada Wedding tokom nastave je nosila lančić oko vrata s križem, zbog čega je od školske uprave dobila službeni nalog kojim joj se zabranjuje nošenje spomenutog lančića. Predsjednik Konzistorijuma evangelističke crkve Berlin-Brandenburg-schlesische Oberlausitz Joerg Atoine je za Al Jazeeru kazao da se njegova crkva ne slaže s tom odlukom i traži da Berlin ima mekši pristup kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola. Uprava škole u kojoj učiteljica radi pozvala se na zakon o neutralnosti koji zabranjuje obrazovnom kadru, policajcima i pravnim službenicima da nose vjerske simbole u službi - bez obzira na religiju. Ovaj slučaj je pokrenuo diskusiju o tome da li je moralno i pravno pravedno zabraniti nošenje mahrame, a odobriti nošenje križa i obrnuto. “Mi smatramo da je berlinski Zakon o neutralnosti, koji se oslanja na odluku saveznog Ustavnog suda od januara 2015. godine, protivustavan, jer tom odlukom učiteljicama muslimankama je faktički zabranjeno da rade u državnim školama ako smatraju da iz vjerskih razloga moraju nositi mahramu”, ističe Atoine, napominjući da je “za učiteljice katolkinje situacija malo teža, jer njima religija ne nalaže da nose križ oko vrata. “Mi vjerujemo u vrijednosti slobode i jednakopravnost svih ljudi i zahvalni smo zbog našeg liberalnog pravnog poretka. Kada se radi o berlinskom Zakonu o neutralnosti, tražimo da se zauzme liberalniji stav kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola, ako se kroz to ne ugrožava nastava u školi”, kaže Atoine.
Ernes Kalac, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, smatra da u ovom slučaju postavljaju mnoga pitanja, ali da se prije svega mora uzeti u obzir Ustav Njemačke, koji striktno propisuje vjersku slobodu. “Mišljenja sam da se Ustav treba poštovati i da nositi lančić s križem ili mahramu ne bi trebao biti problem, jer, bez obzira radilo se o kršćanstvu ili islamu, ili bilo kojoj drugoj vjeri, to je sastavni dio društva. Ta multietničnost bi trebala biti prednost, a ne smetnja suživotu u Njemačkoj”, navodi Kalač. Za njega je donošenje zakona, kao što je Zakon o neutralnosti, čisti populizam i dokaz koliko je društvo podijeljeno.
Cijeli tekst pročitajte u štampanom izdanju „Preporoda“.
Ova kuća, stara 78 godina i koja je danas briga potomaka porodice Abazović, sagrađena je u razdoblju od 1937. do 1939. godine
Noću se u Menziloviće useli mrkli mrak, ali i da mi oči zatvore, meščini, znala bih gdje je šta, nosi volja za životom, a put mi osvjetljava svjetlo duše i ne pada mi teško mrklina kol’ko osama – kaže ova dobrodušna nena
Činjenica da je 1917. godine pisano o džamiji i reisu-l-ulemi je dokaz o značajnom jubileju IZ. Zato je IZ u Sloveniji 2017. označila kao jubilarnu i svečanu godinu. Planirana je priprema i štampanje monografije o stoljeću IZ u Sloveniji, organizacija naučnog skupa o djelovanju IZ i muslimanima u Sloveniji i Evropi. Planiran je prijem za diplomatski zbor i slovenske zvaničnike 24. 10. 2017. godine i druge aktivnosti.
Kaže profesor Ramić koji ovaj put govori o pečecima rada Islamskog teološkog fakulteta (danas FIN); o Preporodu nekad i sad; o potrebi konstruktivnog polemičkog sučeljavanja; o prijevodima Kur’ana Časnog na bosanski jezik; o idejnom projektu Univerziteta Islamske zajednice...
„Uvakufio sam jer smatram da će više koristiti narodu i Islamskoj zajednici nego da ta imovina beskorisno leži.“
Ali ima nešto što čovjeka čini “besmrtnim” i kada on toga nije ni svjestan. To su njegova dobra djela od kojih su odgojena djeca najsigurniji zalog da čovjek osjeti zadovoljstvo svoje “besmrtnosti”.
U komentarima Kur’ana bilježi se da su ovi ajeti (preciznije: dijelovi drugog i tećeg ajeta ove sure) objavljeni zbog Avfa b. Malika el-Ešdža’ija. On je, prema Ibn ‘Abbasu, došao Poslaniku, a.s., i rekao mu: ‘’Sin mi je zarobljen, a majka mu tuguje. Šta da radim?’’ Tada je Poslanik rekao: ‘’Boj se Allah i budi strpljiv! Tebi i tvojoj ženi naređujem da često izgovarate: Lā havle ve lā kuvvete illā billāh (Nema promjene ni moći osim u Allaha)’’. Kada se vratio kući i ispričao svojoj ženi šta mu je Poslanik naložio, ona je rekla: ‘’Divno li je to što nam je naredio!’’ Poslije nekog vremena, sin je umakao neprijatelju i sa obiljem ratnog plijena došao kući. Tim povodom objavljeni su dijelovi ovih ajeta.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 2004. godine osnovala Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (CROPS) u Lukavcu. Preporod je pitao direktora Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama Nermina Mujkanovića koja su dosadašnja iskustva u liječenju ovisnika i koliko je važan faktor vjere u liječenju?
Malo koji profesor ili “vaspitač” u Gazi Husrevbegovoj medresi nije imao svoj nadimak. Poneki nadimci su nastajali iz učeničkog bunta, izazvani djetinjom zlovoljicom, poneki nadimak bio nastao zahvaljujući veselim slučajnostima, ali bio je jedan profesor u vrijeme moga školovanja u Medresi, radio je kao odgajatelj, i zvali smo ga Duša.
Riječ je o profesoru Muhamedu Kariću (1924.-1992.).
Kako ja vas poznajem? Pa mene je, kao ratno siroče, uzela i othranila Šerifa u Mostaru, ja sam naučio kljanati (baš tako se izrazio: kljanati, kako mi, muslimani Hercegovine, izgovaramo ovaj glagol), ja do petnaeste godine nisam jeo ništa svinjsko, ja nikad i nigdje u čišće kuće i postelje nisam ušao... Bože, šta su vam uradili?! Odmah idi ljekarima, pomoći ću ti, imam nešto novca od PEN-a, tuberkuloza je izlječiva...“