U povodu Dana džamija

 

El-Mesudi, arapski putopisac i historičar, rođen je krajem 9. stoljeća u Bagdadu.

 

Čorba od povrća

 

Berlin - Učiteljica koja radi u jednoj državnoj školi u berlinskom dijelu grada Wedding tokom nastave je nosila lančić oko vrata s križem, zbog čega je od školske uprave dobila službeni nalog kojim joj se zabranjuje nošenje spomenutog lančića. Predsjednik Konzistorijuma evangelističke crkve Berlin-Brandenburg-schlesische Oberlausitz Joerg Atoine je za Al Jazeeru kazao da se njegova crkva ne slaže s tom odlukom i traži da Berlin ima mekši pristup kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola. Uprava škole u kojoj učiteljica radi pozvala se na zakon o neutralnosti koji zabranjuje obrazovnom kadru, policajcima i pravnim službenicima da nose vjerske simbole u službi - bez obzira na religiju. Ovaj slučaj je pokrenuo diskusiju o tome da li je moralno i pravno pravedno zabraniti nošenje mahrame, a odobriti nošenje križa i obrnuto. “Mi smatramo da je berlinski Zakon o neutralnosti, koji se oslanja na odluku saveznog Ustavnog suda od januara 2015. godine, protivustavan, jer tom odlukom učiteljicama muslimankama je faktički zabranjeno da rade u državnim školama ako smatraju da iz vjerskih razloga moraju nositi mahramu”, ističe Atoine, napominjući da je “za učiteljice katolkinje situacija malo teža, jer njima religija ne nalaže da nose križ oko vrata. “Mi vjerujemo u vrijednosti slobode i jednakopravnost svih ljudi i zahvalni smo zbog našeg liberalnog pravnog poretka. Kada se radi o berlinskom Zakonu o neutralnosti, tražimo da se zauzme liberalniji stav kada je u pitanju nošenje vjerskih simbola, ako se kroz to ne ugrožava nastava u školi”, kaže Atoine.

Ernes Kalac, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, smatra da u ovom slučaju postavljaju mnoga pitanja, ali da se prije svega mora uzeti u obzir Ustav Njemačke, koji striktno propisuje vjersku slobodu. “Mišljenja sam da se Ustav treba poštovati i da nositi lančić s  križem ili mahramu ne bi trebao biti problem, jer, bez obzira radilo se o kršćanstvu ili islamu, ili bilo kojoj drugoj vjeri, to je sastavni dio društva. Ta multietničnost bi trebala biti prednost, a ne smetnja suživotu u Njemačkoj”, navodi Kalač. Za njega je donošenje zakona, kao što je Zakon o neutralnosti, čisti populizam i dokaz koliko je društvo podijeljeno.

Cijeli tekst pročitajte u štampanom izdanju „Preporoda“.

 

 

Ova kuća, stara 78 godina i koja je danas briga potomaka porodice Abazović, sagrađena je u razdoblju od 1937. do 1939. godine

 

Noću se u Menziloviće useli mrkli mrak, ali i da mi oči zatvore, meščini, znala bih gdje je šta, nosi volja za životom, a put mi osvjetljava svjetlo duše i ne pada mi teško mrklina kol’ko osama – kaže ova dobrodušna nena

 

Činjenica da je 1917. godine pisano o džamiji i reisu-l-ulemi je dokaz o značajnom jubileju IZ. Zato je IZ u Sloveniji 2017. označila kao jubilarnu i svečanu godinu. Planirana je priprema i štampanje monografije o stoljeću IZ u Sloveniji, organizacija naučnog skupa o djelovanju IZ i muslimanima u Sloveniji i Evropi. Planiran je prijem za diplomatski zbor i slovenske zvaničnike 24. 10. 2017. godine i druge aktivnosti. 

 

Kaže profesor Ramić koji ovaj put govori o pečecima rada Islamskog teološkog fakulteta (danas FIN); o Preporodu nekad i sad; o potrebi konstruktivnog polemičkog sučeljavanja; o prijevodima Kur’ana Časnog na bosanski jezik; o idejnom projektu Univerziteta Islamske zajednice...

 

„Uvakufio sam jer smatram da će više koristiti narodu i Islamskoj zajednici nego da ta imovina beskorisno leži.“

 

Ali ima nešto što čovjeka čini “besmrtnim” i kada on toga nije ni svjestan. To su njegova dobra djela od kojih su odgojena djeca najsigurniji zalog da čovjek osjeti zadovoljstvo svoje “besmrtnosti”.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine