50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Uvodnik: Ima li u nama mjesta za šerijat?

Autor: Senada Tahirović Mart 18, 2022 0

Šerijat je utemeljen na mudrosti i postizanju interesa ljudi na ovom i budućem svijetu. Šerijat je sav sama pravda, milost, mudrost i dobro. Stoga, svako pravilo koje pravdu mijenja nepravdom, milost onim što joj je oprečno, opće dobro sa štetom ili mudrost sa besmislicom, ne spada u šerijat, čak i ako se tvrdi tako, prema nekom tumačenju – Ibn el-Kajjjimov je citat koji navodi Džasir Avde na samom početku svoje knjige “Intencije šerijata kao filozofija islamskog prava”.

Ovakvo razumijevanje šerijata upućuje na to da muslimani, unatoč neizvjesnostima, unutar svog vjerskog učenja imaju jasnu bazu iz koje mogu crpiti snagu i moguća rješenja za vrlo konkretne krize. Naravno, treba imati na umu i to da zloupotreba riječi šerijat i šerijatskih koncepata, kod neupućenih o tome šta šerijat predstavlja, izaziva podozrenje. To ne znači da od šerijata, kao moralnog kodeksa, treba praviti odmak. U vezi s tim, treba primijetiti da se u preporukama imama – zbog situacije izazvane geopolitičkom nestabilnošću i njenim već vidljivim posljedicama u Bosni i Hercegovini – artikulira poziv za djelovanje kroz šerijatsku perspektivu u kojoj je, vjerujemo, koncept za prevazilaženje svih nedaća.

U posljednjih sedam dana, pšenica je na svjetskom tržištu dostigla rekordnu cijenu. I cijene nafte i drugih energenata su drastično porasle. Agresija na Ukrajinu i destabilizacija evropskih tržišta očekivano brzo se reflektirala i na cijene namirnica u Bosni i Hercegovini. Dinamika promjena koje utječu na rast cijena na svjetskom tržištu ne dozvoljava pouzdane prognoze o daljnjim kretanjima i cijelu situaciju čini dodatno dramatičnom. Očekivano, iskustvo primorava građane Bosne i Hercegovine na pokušaje da svojim domaćinstvima osiguraju kakvu-takvu stabilnost zbog udara na kućne budžete uzrokovane poskupljenjima – posebno jer se najavljuju dodatne korekcije i lančani rast cijena. Ad hoc intervencije u poljoprivredni sektor koje se plasiraju u medijima ovih dana, s obzirom na cijene potrebnih sirovina, zabrinjavaju. Ipak, i takve su bolje od nikakvih. Državne institucije koje su morale imati spremne planove za ovu očekivanu krizu i već intervenirati, svoje namjere su predstavile medijima. Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine će tek 24. marta razmatrati prijedlog o privremenom ukidanju akciza na gorivo da bi građanima bio olakšan val poskupljenja koji nas je uveliko zahvatio. Dakle, dok se šire vijesti o novim poskupljenjima državni organi još nisu usvojili nijednu konkretnu mjeru. Istini za volju, od nadležnih smo dobili informacije kako hrane ima dovoljno i da nema razloga za paniku. Možda je to tačno, ali se ne vidi. Ono što vidimo jesu skoro nekontrolisana poskupljenja, ponegdje i profiterske manipulacije cijenama, te panika među građanima Bosne i Hercegovine. To jest, vidimo potpuno neefikasan državni aparat koji nije poduzeo kontrolne kao ni mjere podrške građanima – a time bi se smanjila opravdana tenzija i strah. Zbog toga se građani ne uljuljkuju u tačnost informacija koje nam nude vladini dužnosnici. Velika je briga to što je kriza donijela, a povećava je činjenica da smo već imali iskustvo koje nam ne ulijeva povjerenje. Manipulacija cijenama je efikasnija u širenju panike jer je, pored iskušenja nestašice, prisutna i strašna nepravda koju su naši građani već iskusili. Ova situacija bi bila izbjegnuta da se profiterima na ljudskoj muci u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu stalo u kraj i da je Parlament usvojio zakone o porijeklu imovine, a Tužilaštvo podiglo optužnice za ratno profiterstvo. Stoga bi bilo izuzetno važno razumjeti šta nas može zadesiti u skorijoj budućnosti te, u skladu s tim, intezivno pozivati nadležne institucije na odgovorniji pristup cijeloj, s obzirom na trendove u Evropi, prilično nezavidnoj situaciji. Proljeće je i još nije potpuno kasno za ozbiljniji zahvat u suzbijanju posljedica krize – ali ako se ovako nastavi – ubrzo će biti.

 

Iako živimo u sekularnoj državi, šerijat kao moralni kodeks vjernicima omogućava prostor koji podstiče na zagovoranje općeg dobra i obavezuje ih na korisno i bogougodno djelovanje. Naprimjer, insistiranje na zabrani i kažnjavanju profiterstva, podsjećanje na zabranu gomilanja hrane radi preprodaje u periodu nestašice po neopravdano visokim cijenama ili vođenje odgovornih politika – aktivizam na suzbijanju zla a preporučivanju dobra.

 

Iz naše muslimanske, vjerničke perspektive pripreme olakšavaju udare ove vrste. Iako mi u Bosni i Hercegovini uveliko ovisimo o tuđim proizvodima, trebali bismo biti “pripravni” kako nas naša kur'anska poruka uči. Strah od neimaštine ne bi smio upravljati našim životima. A za krizu se treba spremiti koliko god je moguće dodatnim naporima, radom i čuvarnošću te suzbijanjem poriva pohlepe i sprečavanjem drugih da to čine kada kriza već dođe. Sve to nam može olakšati živote i osigurati nam ono što je najvažnije – Božije zadovoljstvo. U krizama jasnije vidimo kako u društvenim procesima intencije šerijatskih propisa imaju puni smisao. Ima li u nama mjesta za poštivanje šerijata u zagovaranju boljih prilika za sve? Iako živimo u sekularnoj državi, šerijat kao moralni kodeks vjernicima omogućava prostor koji podstiče na zagovoranje općeg dobra i obavezuje ih na korisno i bogougodno djelovanje. Naprimjer, insistiranje na zabrani i kažnjavanju profiterstva, podsjećanje na zabranu gomilanja hrane radi preprodaje u periodu nestašice po neopravdano visokim cijenama ili vođenje odgovornih politika – aktivizam na suzbijanju zla a preporučivanju dobra. Možemo li naći snage, kao vjernici, da ne budemo taoci onoga što činimo, kako nas Kur'an napućuje? Zar vjerniku treba bolji podsticaj od spasenja ovog i budućeg svijeta?

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine