digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Mramor koji hladi noge hadžija

Autor: M.K. Juni 06, 2024 0

Prenosimo: Saudijske novine Arab News nedavno su donijele zanimljivu priču o popločavanju mramorom dva časna harema u Mekki i Medini. Posebni mramor koji se uvozi s grčkog otoka Tasosa, kojim su popločane dvije najsvetije džamije, ima prirodno svojstvo samohlađenja.

Stoljećima su dvije svete džamije u Mekki i Medini dočekivale hodočasnike iz svih krajeva svijeta. Na ugodno iznenađenje posjetilaca, blještavi bijeli mramorni pod koji okružuje Kabu u Mekki, ostaje hladan pod njihovim stopalima, čak i tokom najtoplijih dana.

Dok su neki tvrdili da su skrivene cijevi s hladnom vodom ispod poda odgovorne za njegovu hladnoću, stvarni razlog leži u jedinstvenom izboru građevinskog materijala kojim je džamija popločana. 

Mramor sa Tasosa, jednog istočnog grčkog otoka blizu Kavale u Egejskom moru, posjeduje jednu od najrjeđih karakteristika ikada pronađenih u kamenu. Zbog svoje čisto bijele boje i visoke refleksije svjetlosti, mramor sa Tasosa – koji se ponekad zove "snježnobijeli mramor“ – ima jednu od najnižih apsorpcija toplote od bilo kojeg drugog mramora.

Mramor sa Tasosa u drevnim hramovima

Kamen se na ovom ostrvu vadio od davnih vremena, a i danas se koristi širom Grčke. Njime su oblikovani zidovi, podovi i kipovi nekih od najvažnijih historijskih mjesta, uključujući makedonsku grobnicu na Amfipolu (najveću ikad otkrivenu u Grčkoj), te Aju Sofiju u Istanbulu.

Jedinstvena svojstva ovog kamena su razlog njegove česte upotrebe u luksuznim vilama i unutrašnjim dekoracijama, iako nije nimalo jeftin. Pojedinačne ploče se mogu kretati od 250 do 400 američkih dolara po kvadratnom metru, prema cijenama indijskog dobavljača mramora "RMS Marble".

Decenijama Kraljevina Saudijska Arabija uvozi ovaj jedinstveni dolomitski mramor, posebno za upotrebu u dvije svete džamije kako bi se pružilo olakšanje i izbjegle opasne površinske temperature, budući da posjetioci džamije moraju ulaziti bosi. Generalni podsekretar za tehničke i operativne poslove i održavanje pri Glavnom predsjedništvu za poslove dvije svete džamije, inž. Fares al-Saedi, kazao je za Arab News da mramor sa Tasosa karakterizira njegova iznimna hladnoća, unatoč intenzivnoj vrućini koja može dosegnuti od 50 do 55 Celzijevih stepeni tokom ljetnih mjeseci. Al-Saedi je dodao da je vođstvo Kraljevine Saudijske Arabije odlučilo da uvozi samohladeći kamen za izgradnju širokih dvorišta i otvorenih prostora kojima prođu milioni hodočasnika godišnje. Objasnio je da Glavno predsjedništvo nadzire radove na održavanju mramora. To se obavlja u cijelom području posebnim održavanjem, obnovom a potom poliranjem ili zamjenom neupotrebljivih ploča.

"Održavanje provode stalno (24 sata, 7 dana u sedmici), 40 inženjera i tehničara. Svaka mramorna ploča je debela pet centimetara, a ono što je čini posebnom je njena sposobnost da upija vlagu kroz svoje delikatne pore tokom noći i da tu vlagu otpušta tokom dana, čineći tako mramor hladnijim na visokim temperaturama", kazao je.

Prema jednoj studiji objavljenoj 2021. godine u međunarodnom žurnalu za građevinske materijale "Construction and Building Materials", termofizičke odlike ovog kamena reflektiraju i raspršuju insolacijsku toplotu. Ova studija je otkrila da mramor sa Tasosa posjeduje neuobičajeno visoku razinu solarne refleksije i visoku stopu toplinske provodljivosti u odnosu na vapnenac, drugu vrstu kamena koji se obično koristi u islamskoj arhitekturi. Zajedno, ova svojstva su se pokazala sposobnim da održavaju hladnim površinske temperature čak i tokom vrućih ljetnih perioda, te da omoguće ukupno smanjenje noćnog konvektivnog odlijevanja (zagrijanih površina) energije u gornje prostore. Istovremeno, ovaj mramor doprinosi i umjetničkom ambijentu džamije, što pruža jedno izuzetno i nezaboravno iskustvo.

Druga studija, koju je sproveo zajednički saudijsko-egipatski tim i objavio u Arabijskom žurnalu za geoznanosti 2018. godine, ovaj mramor naziva "pametnim mramorom koji rasipa toplinu" pripisujući njegovu visoku bijelost i čistoću tome što ovaj kamen obiluje dolomitom u svojoj kristalnoj formaciji. Pisac i istraživač Abdullah al-Batati je za Arab News kazao da je nepokriveni kameni pod metafa (prostora kojim hodočasnici čine tavaf ili obilaze Kabu) blago zakrivljen i nasut kamenčićima manjim od zrna graška prije popločavanja.

“Omer ibn el-Hattab je bio prvi koji je kamenom popodio pod Džamije nakon njenog proširenja metafa 119. godine po Hidžri (737-738 n.e.). Tokom vladavine El-Velida ibn Abdul Melika, metaf je bio prekriven mramorom. Godine 145. po Hidžri (762-763 n.e.), stari pod je prekriven mramorom tokom razdoblja Ebu Džafera el-Mensura, a popločan je mramorom i tokom razdoblja Abbasijskog hilafeta 284. hidžretske godine (896-897 n.e.)”, kaže Al-Batati.

“Godine 1003. po Hidžri (1594-1595 n.e.), kremeno kamenje je zamijenjeno alabasterom, dok je svijetli bijeli mramor metaf prekrivao i 1006. hidžretske godine (1597-1598 n.e.) tokom vladavine sultana Muhammeda Khana." On napominje da su tokom vladavine Kralja Sauda, stare mramorne ploče uklonjene iz starog metafa, a novi metaf je poravnat i popločan. Ta dva dijela su razdvojena jednom linijom od crnog mramora koji je dopremljen iz nekoliko kamenoloma širom Saudijske Arabije.

Mramor koji upija vlagu i hladnoću

Dr. Salma Hawsawi, profesorica antičke povijesti na Univerzitetu "Kralj Saud", kazala je za Arab News da je kralj Abdulaziz sproveo proširenja Velike džamije u Mekki i Poslanikove džamije, koja su trajala sve do vladavine kralja Halida tokom 1970-ih i 1980-ih godina. Potonji je izdao naredbu da se proširi Velika džamija u njenom sadašnjem obliku, te da se njen pod poploča s mramorom otpornim na toplotu koji je uvezen iz Grčke 1978. godine. Dakle, kralj Halid je naredio popločavanje Svete džamije u Mekki korištenjem termootpornog bijelog mramora kako bi se izravnalo mjesto i uklonilo šljunčano kamenje, kako bi metaf mogao udobno primiti što veći broj klanjača i hadžija. 

“Drugo proširenje Velike džamije desilo se između 1985. i 1986. godine tokom vladavine kralja Fahda, koji je također naredio popločavanje dvorišta oko Kabe i trgova koji okružuju Veliku džamiju korištenjem hladnog bijelog mramora na kružni i linearni način, što ga je učinilo prikladnim za molitve", kaže Hawsawi za Arab News.

Nastavljajući projekte proširenja iz prošlosti, kralj Salaman je nastavio razvijati usluge u kompleksima svetih džamija, nakon što je naredio završetak trećeg proširenja, uz razvoj mnogih drugih projekata koji za cilj imaju olakšavanje obavljanja obreda hadža i umre. Profesorica Hawsawi kaže da se mramor uvozi sa Tasosa u obliku ogromnih kamenih blokova, a potom ga u fabrikama Kraljevine obrađuje i izrađuje Binladen grupa, vodeća ugovorna kompanija koja nadzire izgradnju i radove na Velikoj džamiji u Mekki.

"Inžinjeri i tehničari visoko stručno sprovode redovne inspekcijske posjete i radove održavanja, a mramorne ploče koje više nisu u dobrom stanju i koje su izgubile karakteristike hlađenja se zamjenjuju novim. Ova vrsta mramora je prirodna. Ni Kraljevina ni Grčka ne dodaju bilo kakve aditive, niti ima kakvih nečistoća. Ova vrsta mramora je rijetka i skupa. Jedna mramorna ploča je pet centimetara debela, 120 centimetara duga i 60 centimetara široka. Noću upija vlagu i hladnoću kroz svoje pore da bi ih sačuvao za dan. Tako površina Velike džamije ostaje umjereno hladna tokom cijele godine i u tome svi mogu uživati", zaključuje profesorica Hawsawi.

Prijevod: M. Kovač

Tareq Al Thaqafi

(Arab News, 14. april, 2023)

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine