digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Nekoliko ideja za uspješniji rad sa ženskim dijelom džemata

Autor: Šejla Mujić-Kevrić Maj 11, 2017 0

Mnogo je muslimanskih reformatora koje je historija zapamtila, ali rijetko koji je raspravljao o nužnosti korištenja kapaciteta žene muslimanke kao resursa za preporod društva, zaboravljajući da su žene te koje rađaju društvo, koje odgajaju nove generacije. 

 

Još uvijek nama ženama nije jasna ta polazna činjenica koja potiče iz promišljanja naših kolega a to je - da žene nisu bile toliko zanimljive kada se govori o transformaciji muslimanskog ummeta. A neko je kazao, ako nisi sposoban fascinirati jednu ženu, kako ćeš onda fascinirati i zaokupiti pažnju miliona drugih? Mase ljudi razmišljaju uglavnom kao jedna žena -  jer te mase zaista i čine žene. Zašto nama ženama, pitanja preporoda i pozitivne transformacije muslimanskog društva nikada nisu bile toliko prijemčive i zanimljive? Odgovor je sigurno u tome, prezentatori nisu bili dovoljno pripremljeni da nam zaokupe pažnju!

Sada smo spremne. Pažljivo slušamo bilo naše Zajednice koja teži reformi i promjeni, jer je reforma konačno uključila žene, tačnije, fascinirala žene. Sada smo dobrodošle sa svim idejama među naše voditelje, predstavnike u Zajednici, jer su i oni s veselim izrazima na licu potpuno fokusirani na nas i naša razmišljanja.

Ovo je prilika koja se ne smije propustiti i ne propušta se, kako statistike već pokazuju. Žene muslimanke su aktivne u svim dijelovima jurisdikcije naže Zajednice (IZ). Traže načine da iskoriste svoje ljudske i intelektualne kapacitete, potpuno fokusirane na programsko i organizirano djelovanje za dobrobit svih muslimana kojih se Zajednica tiče.

Međutim, zadatak koji se postavlja pred nas koje radimo kao koordinatorice za brak, porodicu i ženski aktivizma u svojim medžlisima/džematim je dugoročnog karaktera, odnosno, postaje izazov kako da se ideja ženskog aktivizma više nikada ne ugasi? Kako da budemo aktivne uvijek, da se ne umorimo i da ideje ne presahnu, pa ni idućih stotinu godina? To je naš zadatak i naša velika odgovornost - da ustrajemo.

To bi bio i drugi uvjet za kreiranje puta ka pozitivnoj transformaciji svijesti našeg Ummeta, ili konkretnije naše muslimanske zajednice, ako je prvi uključivanje žena u aktivni rad Zajednice.

Naše programsko djelovanje ispred IZ, mora imati definirani plan i program (godišnji, mjesečni) koji treba biti  svestran i proaktivan.

Nakon brainstorminga sa kolegicama koordinatoricama muftijstva mostarskog i iskustva kojeg sam imala tokom kraćeg boravka i druženja sa sestrama u Dijaspori, kada koristim prilike da, slušajući i posmatrajući rad drugih promišljam o sličnom djelovanju kod nas u Medžlisu Livnu, gdje radim kao koordinatorica za brak, porodicu i ženski aktivizam, došla sam do zanimljivih promišljanja i ideja.

Sekcije ženskog aktivizma pri medžlisima su još uvijek manje više priznate i poštovane u lokalnom društvu, zavisno od naše angažiranosti i korištenja kapaciteta lokalne sredine. To se može promijeniti ukoliko aktivistice ovih sekcija uđu u tokove svojih sredina, uključe se kroz različite projekte, ne posmatrajući nijemo kako grad pored njih aktivno živi.

S polazišta da je islam univerzalan, nije zarobljen u vremenu i prostoru, niti je nacionalan, ne može se privatizirati ni prisvojiti, znači da ga možemo nositi i njegove vrijednosti prenositi na druge. Arapski beduini su bili neuki, nisu imali države, nisi doživjeli nikakav poseban civilizacijski razvoj. Dok su oko njih cvala carstva, poput Rimskog, Indijskog, Perzijskog. Arapi postaju muslimani, te kroz širenje islama, susreću se sa ovim carstvima, crpeći iz njih resurse za vlastiti civilizacijski razvoj, postaju vodeći u cijelome svijetu.

Pouka – zašto mi ne koristimo kapacitete koje imamo oko sebe? Posebno džemati u bogatim i naprednim državama u kojima djeluju slične sekcije. Države sa definiranim sistemima, koje nude razne mogućnosti za razvoj i usavršavanje. Zašto ne iskoristimo sve što te države nude za humane promocije naših islamskih vrijednosti? Isto pitanje postavljam sebi? Zašto još uvijek, i nakon četiri godine rada u pri Medžlis Livno, naše djelovanje je skučeno na mektepske učionice, džamije? Dok se svakodnevno nešto dešava u gradu, mi to nijemo posmatramo, nismo učesnici tih dešavanja. Niko nas u tome ne spriječava osim nas samih?!

Zašto su bajrami i ramazani samo u džamiji, zašto naša omladina na bajramska jutra ne dijeli letke o islamu. Zašto naše žene u doček ramazana i bajrama ne dijele male paketiće tek rođenoj djeci u porodilištima ili bolesnima, s čestitkom u „ime našeg Ženskog aktiva“?

Moramo izaći iz svojih već viđenih i utemeljenih okvira djelovanja, iz svojih prostorija, iz poznatog u nepoznato. Susreti i manifestacije koje organiziramo gotovo mjesečno s posebnim zvanicama predstavnica svih ženskih organizacija u našem gradu, to je izlazak iz viđenog okvira.

Mnogo je načina da kroz djelovanje naših ženskih aktiva stvorimo što povoljniju budućnost za našu djecu naprimjer.

Živa biblioteka je projekat regionalnog karaktera, koji se provodi u svim prilikama i različitim povodima. Ukoliko želite razbiti neke predrasude o islamu, o mahrami, hidžabu, o džamiji...

Jedan dan otvorenih vrata u našem mesdžidu, džamiji, islamskom centru, medijski popraćen tako da što više ljudi dođe, prilika je da svoje sugrađane upoznamo sa našom vjerom, običajima, kulturom, ili da iskoristimo dane kada je dolazi naša dijaspora u BiH, da ih uključimo ovakve i slične projekte, da im učinimo boravak „kod kuće“ zanimljivijim i bogatijim.

Saradnja sa školama – djeca su uvijek željna znanja. Pozovimo djecu, u saradnji sa Ministarstvom i direktorima škola na Živu biblioteku, na radionice o islamu, o nekim temama koje su univerzalne, a vjerske. Djeca će biti oduševljena. Ovdje ne mislim samo na muslimansku djecu, nego na djecu drugih vjera, nacionalnosti i kultura. Mi već treću godinu obilježavamo Svjetski dan hidžaba u našoj gradskoj džamiji sa učenicima osmih i devetih razreda osnovnih škola (većina su Hrvati), te im kroz radionicu govorimo i predstavljamo hidžab. Djeca su prezadovoljna.

Za samoodrživost naših projekata nužna je saradnja sa humanitarnim, stranim i domaćim organizacijama (Yunus Emre, Global Aktivne BiH, Islamic Relief, džemati iz Dijaspore) sa kojima dijelimo zajedničke ciljeve. Ukoliko im uputimo kvalitetnu ideju koju bi mogli sponzorirati, sigurno će podržati naš rad. Ne smijemo biti ni sebični u dijeljenju ideja i sponzora, jer uvijek postoji negdje neki džemat koji još uvijek nije ni otpočeo ideju rada sa ženskim dijelom džemata, a kojemu će naša ideja biti od velike važnosti.

Mi smo pokrenuli kurs šivenja i krojenja pri Medžlisu IZ Livno, odnosno u okviru rada sa ženama, s ciljem pomoći u ekonomskoj stabilnosti naših žena, a taj projekat nismo pokrenuli bez sponzora, nego zahvaljujući organizaciji Global Aktivne BiH, koje su se vrlo rado odazvale jer su prepoznale kvalitet našeg rada sa ženama.

Najlakše je novac i sredstva tražiti od matičnog Medžlisa ili Islamske zajednice općenito. Izlazak iz već viđenog okvira je u svakome tražiti potencijalnog sponzora za našu ideju. Uvijek i neprestano promovirati rad pred ljudima i organima koji će vrlo rado biti naši partneri ukoliko im ponudimo projekat.

Zato što nijedan posao nije lahak, tako i ovo programsko djelovanje nije lahko, zahtijeva iskren pristup, trud i vrijeme. Zahtijeva timove žena koje imaju bliska razmišljanja i koje žele postići dvostruke uspjehe, na ovom i budućem svijetu.

Šejla Mujić Kevrić, koordinatorica za brak, porodicu i ženski aktivizam u Medžlisu IZ Livno

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine