Sarajevo: Oduzeti vakufi pored kojih prolazimo 3.

Autor: E. Subašić Juli 02, 2018 0

Upoznajmo se s vakufima Sarajeva pored kojih često prolazimo, čiji je identitet promijenjen i koji su većinom nacionalizovani i uzurpirani, a njihova povijest se sistematski znanstvenim putem i političkim interesima marginalizira u današnjem vremenu

 Bezistan

Bezistan (bez - turski tkanina, platno), najpoznatije tradicionalno turističko mjesto za kupovinu, vakuf je Gazi Husrev-bega i jedan od simbola Sarajeva od njegove izgradnje 1555. godine do danas. Svojim izgledom podsjeća na istanbulsku Kapali čaršiju ili  bezistane u  Teheranu ili Tabrizu. Njegovom dužinom i danas su smještene radnje, a odlukom općinskog vijeća Starog Grada lijeva strana je u vlasništvu Općine, a desna (valjda kao muslimanska) u vlasništvu Gazi Husrev-begovog vakufa koji brine o ovom najpoznatijem bh. vakufu. Ako vijećnike u Starom Gradu nije strah Boga, je li ih stid što se bezistan, koji i danas nosi ime po svom vakifu, još ne vraća u kompleks Gazi Husrev-begovog vakufa. 

U unutrašnjim dućanima se u osmansko doba trgovalo tekstilom, dok su vanjski dućani, koji se nalaze na istočnoj strani, u Gazi-Husrev begovoj ulici, pripadali kujunđijskoj čaršiji i u njima je izrađivan i prodavan zlatni i srebreni nakit.

U bezistan vode četiri ulaza – dva iz Gazi-Husrev begove ulice, te po jedan iz ulica Ferhadija i Branilaca Sarajeva. U isto vrijeme kada je sagrađen bezistan sa njegove zapadne strane podignut je Tašlihan (Kameni han). Han je sa bezistanom činio jedinstven kompleks, koji je u osmansko doba bio centar trgovine u Sarajevu. Tašlihan je teško stradao u požaru 1879. godine, nakon čega je većim dijelom porušen. Ostaci ovog objekta danas su uklopljeni u ljetnu baštu hotela Europe.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija