Nakon dolaska svih hadžija u Mekku i obavljanja umre, hadžije su obavile i sve hadžske obrede krajem prošle sedmice, te su se sve hadžije u periodu od 6. do 12. septembra vratile kućama u BiH. Nakon boravka na Arefatu i obavljanja tavafa, odnosno upotpunjavanja svih hadžskih obreda, osoba koju će svi zvati hadžijom postaje u svojoj okolini primjer drugima u svakodnevnim životnim situacijama. Naravno, samo svjesni i savjesni vjernici odgovore ovom svom zadatku i veličini titule hadžija.

Čemu nas uče Arefat i tavaf

Svake godine hadžije se autobusima prevoze iz Mekke na Arefat u večernjim satima 8. zu-l-hidžeta, kako bi boravili 9. dan zu-l-hidžeta na Arefatu, koji je ove godine bio 31. augusta. Arefat je visoravan udaljena oko dvadeset i dva kilometara od Mekke na kojoj svaki vjernik mora provesti određeno vrijeme kako bi mu hadž bio ispravan. Arefat podsjeća na okupljanje ljudi na Sudnjem danu i posvećen je čovjekovom razmišljanju o njegovim djelima i traženju oprosta kako bi došao pred Uzvišenog Gospodara čist od grijeha. Na ovaj dan, prema predaji Muhammeda, a. s., Gospodar oslobađa najveći broj ljudi od džehennemske vatre, stoga vjernici svoje vrijeme provode u spominjanju Allaha i učenju dova, kako za sebe tako i za one koji nisu u prilici obaviti hadž. Kada čovjek umre, ljudi pitaju šta je ostavio iza sebe, a meleki šta je ponio, a s ovoga svijeta nosi samo dobra ili loša djela. Upravo Arefat čovjeka, obučenog u ihrame koji se sastoje od samo dva bijela platna, podsjeća da će s ovoga svijeta otići obučen u ćefine, odnosno dva bijela platna te da će s ovoga svijeta ponijeti samo svoja djela.
Inače, na hadžu jednako obučeni vjernici postaju svjesni da Allah ne gleda u naša odijela i imetak, već srca, te da trebaju težiti jednakosti na ovome svijetu. Dok diljem svijeta muslimani dižu glas jedni protiv drugih Arefat i Harem Kabe su mjesta gdje sve razlike među muslimanima prestaju, gdje muslimani iz cijeloga svijeta klanjaju jedni pored drugih, pozdravljaju se i upućuju osmijehe jedni drugima bez rasprava i sukoba koji su očiti na političkoj sceni. Izgleda da su muslimani zaista braća u vjeri, što dokazuje hadž kada su im svima srca okrenuta ka Bogu, ali ne i u imetku, politici, statusu, odnosno kada su im lica okrenuta raznim interesima koji se nekada pokušavaju argumentirati vjerom, vjerskim simbolima i terminima. Stoga, gledajući stanje muslimana u okvirima Harema hadž čovjeka može lahko podsjetiti na kur’ansku istinu da su vjernici – mumini (Inneme-l-mu’minune ihvetun) a ne muslimani uistinu braća, te da smo mnogi u odnosu prema ibadetima mumini, a u odnosu prema drugima još uvijek „samo“ muslimani. Također, možda je ambijent ovog najvećeg mirovnog skupa muslimana u svijetu i rezultat toga što ga većinom čine „obični“ muslimani, građani zemalja s muslimanskom većinom, a ne političke i vladajuće elite, odnosno hadž pokazuje kako narod može zajedno, a dijele ih samo njihove vođe, kako političke tako i vjerske radi svojih interesa.

5 hadz arefat
Nakon Arefata u noćnim satima vjernici se autobusima prevoze do Muzdelife, te nakon kratke pauze pješice idu ka Mekki, tačnije Mini gdje izvršavaju prvo bacanje kamenčića na džemreta, tačnije na veliko džemre. U jutarnjim satima prvog dana Bajrama, dok vjernici u BiH bajramuju i pripremaju kurbane, hadžije umorni dolaze u hotele gdje briju ili krate kosu te tako se oslobađaju ihramskih zabrana. Naime, ihrami predstavljaju izuzetan napor s obzirom da pored pažnje da se fizički ne ošteti i isprlja, vjernik mora poštovati određene zabrane dok je u ihramima, poput mirisanja, kupanja šamponima, uklanjanja dlaka, stavljanja bilo kakve kape ili pokrivača na kosu što je vrlo teško na temperaturi od skoro 50 stepeni, ubijanja mušica itd. Stoga, iako hadžije mogu ići direktno u Harem i obaviti tavaf uglavnom svi idu u hotele kako bi skinuli ihrame. Svake godine pa tako i ove hadžije skoro da ne osjete bajramsku atmosferu. Taj ambijent zamijeni ushićenje i radost što su završili najteži dio hadža, jer i mladi osjete teškoću nakon prelaska 12 kilometara pješice u gužvi od dva miliona ljudi s temperaturom koja je samo malo niža u toku noći.
„Dan na Arefatu je bio zaista težak. Ne znam kako su izdržale starije osobe, ali boravak u šatoru, gužva, vrućina... Samo mogu preporučiti ljudima da što ranije dođu na hadž, dok su pri snazi“, kazao nam je Muhamed Hadžihasanović.

Priprema za hadž

Ove godine preko 60 osoba je koristilo kolica kako bi ih bh. studenti ili druge hadžije dovezli od Muzdelife do Mine, te pomogli da obave tavaf i saj, ali je bilo zabrinjavajuće što su se ovom broju kasnije priključile mnoge osobe u toku samog pješačenja s Muzdelife, što je izazvalo dodatne probleme jer je bilo teško pronaći kolica ili drugi način prijevoza do Mine. Drugim riječima, u narednim godinama svaki hadžija bi trebao dobro razmisliti da li je spreman pješačiti preći ovu dionicu ili je bolje da naruči kolica i vozača kako ne bi u pola puta izazvao problem koji se odrazi na cijelu grupu. Naime, ove godine hadžije su raspoređene na 40 grupa koje su brojale oko 40 osoba. Grupe su imale vodiča koji je bio zadužen za svaku osobu u grupi, tako da iznenadni slučajevi iznemoglosti ili iscrpljenosti znali su utjecati na cijelu grupu. Naravno, nerijetko osobe ne žele zbog cijene uzeti kolica makar prevencije radi, dok s druge strane taj isti novac se potroši na kupovinu prije i nakon obreda. S druge strane, bilo je pozitivnih primjera da su hadžije za svaki slučaj iznajmili kolica, ali nisu ih koristili u toku puta već su ih ustupili drugima čime su zaradili ogroman sevab, ali i olakšali grupi da prevezu hadžiju ili hadžinicu koja je ostala bez snage već na početku puta. Inače, praktičan savjet svim budućim hadžijama da se prije hadža testiraju dugim šetnjama po toplijem vremenu. Pored ovog pješačenja s Muzdelife ne treba zaboraviti i hodanje u tavafima i saju, od Safe do Merve, što su dodatni kilometri. Sami saj iznosi preko 3 kilometra pješačenja istim tempom kroz gužvu.
Interesantan primjer nam je bila najstarija ovogodišnja hadžinica Emira Huremović, koja je s 82. godine ipak sve obrede završila samostalno, bez upotrebe kolica ili bilo čije pomoći.

5 hadz emina i ahmet
„Hvala Allahu što mi je u ovim godinama dao zdravlje da sve obavim sama. Bila sam žedna dok sam išla na Minu, ali nisam se premorila, sve polahko. Sad kad sam završila sve obaveze hadža ne brinem se više toliko za zdravlje. Nek’ sam samo ovo sve prošla. Plakala sam na Bajram. Nedostajala su mi unučad i praunučad, jer se svi skupe oko mene za Bajram, a s druge strane drago mi je bilo što me Allah počastio pa sam ovdje, na ovim Svetim mjestima. Evo, spremam se za Bosnu pa mi je i drago i žao. Poželjela sam svoje, ali žao mi što napuštam Mekku. Ako mi Allah opet dadne da dođem...“, kazala nam je nana Emira nastanjena u Sarajevu.

Velika želja pobjeđuje svaki izgovor

Velika želja pobjeđuje svaki napor što dokazuje i Aziz-ef. Šabić koji je umjesto korištenja bedela - osobe koja bi umjesto njega obavila sve obrede hadža - odlučio ove godine sve obrede upotpuniti sam iako je slijep. Također, dok jedni pronalaze izgovore zašto ne mogu na hadž drugima je ta želja cilj i sve drugo podređuju njoj. Sreli smo bračni par iz Tešnja koji je prodao stoku kako bi otišao na hadž, a bračni par Ormanović iz Kaknja je primjer kako velika ljubav i želja za Bejtullahom uvijek biva realizirana uz Allahovu pomoć. „Ni ja ni supruga ne radimo nigdje. Oboje smo invalidi 40%. Imamo četvero djece. Kako smo došli na hadž? Pa sabirali smo od poljoprivrede marku po marku. Po deset feninga. Prodavali smo godinama povrće i tako skupljali. Kada smo odlučili da skupljamo za hadž ne mogu vam opisati kako se kasa brzo punila. Allah je otvorio sva vrata i poslao osobe koje su nas pomogle u našem nijetu. Iz jedne marke Allah je pravio deset“, kazali su nam Namir i Rifeta Ormanović.

5 hadz omanovic

Mi smo vlasnici imetka, a ne obratno

S druge strane, na hadžu su bile osobe i koje je Allah opskrbio, ali uz to dao im je i najbolju opskrbu – bogobojaznost pa su umjesto trošenja na luksuzna putovanja i druge stvari odlučili doći na hadž.
„Odlučio sam se da idem na hadž nekad u srednjoj školi čim završim fakultet. Hadž treba čovjeku pomoći da bude bolji u životu“, kazao nam je Ahmed Ahmetlić (23) koji je sam došao ove godine na hadž.
Naime, mnogi imaju poseban status u našem bh. društvu i značajne svote novca ali im srca još nisu otvorena za hadž ili ih jednostavno Allah još nije pozvao Sebi u goste. A, zar postoji bolji status nego da se bude Allahov gost? Stoga, blago onima koje Allah pozove.

5 hadz multipla
Također, neki ne samo da su osjetili sve blagodati hadža, već su svojom širokogrudnošću omogućili i drugima da osjete hadž. Naime, ove godine smo saznali da je s nama na hadžu i čovjek iz Krajine koji je dosad poslao na hadž 13 osoba, ali nismo dobili izun da mu otkrijemo identitet. Da mu Allah primi hadž i ibadete kao i onima koje je poslao, ali i svima koji su ove godine bili Allahovi gosti na Svetim mjestima.

Organizacija ovogodišnjeg hadža

Na kraju, treba istaći izuzetne napore Saudijske Arabije da se najveće okupljanje u svijetu dovede u red. U samo jednoj noći tokom odlaska na Arefat angažirano je preko 18.000 autobusa za prijevoz, a hiljade članova organizacionog osoblja je čistilo, davalo instrukcije i organiziralo brojne grupe hadžija u toku cijelog hadža. Također, prednost je što je Saudijska Arabija stabilna i financijski jaka da dočeka i isprati ovaj broj ljudi, te podnese sve vanredne troškove sigurnosti i liječenja hadžija. Primjera radi, ove godine bili smo svjedoci da je zahvaljujući najsavremenijim medicinskim aparatima, koji su još rijetkost u mnogim svjetskim bolnicama, jedan hadžija ostao živ dok sami tretman liječenja košta hiljade maraka.

5 hadz bedeluk
Kada je riječ o organizatorima hadža ispred Islamske zajednice, odnosno Uredu za hadž i umru, o čemu smo pisali u prošlom broju, treba imati u vidu da su hadžije iz BiH jedne od najorganiziranijih grupa na hadžu. To su saudijske vlasti davno prepoznale i na svaki način iskazuju poštovanje prema organizatorima i hadžijama iz BiH. Primjera radi, ove godine brojni su letovi kasnili, ali su bh. hadžije uspjele ranije dobiti letove. Međutim, organiziranost i dosljednost dogovora ne cijene pojedinci koji žive u Saudijskoj Arabiji a koji privatno nastoje zarađivati na hadžijama, te na svaki mogući način krše ugovore i dogovore. Primjera radi, dok je većina ovogodišnjih hadžija bila smještena u hotelu Ibis koji radi po evropskim standardima čime su hadžije bile oduševljene, drugi dio hadžija je zajedno sa cijelim rukovodstvom Ureda za hadž i umru bio smješten u hotel Menasiku-l-Adl, koji je, što se tiče usluge, bio sušta suprotnost Ibisu, iako je Ured regularno platio i dogovorio iste uvjete u oba hotela.
„Što se tiče ovogodišnje organizacije hadža možemo reći da je bila uspješna iako su nas pratila određena iskušenja. Naime, svoje obaveza prema ugovoru nije ispoštovao hotel Menasiku-l-Adl, s kojim smo dogovorili iste uvjete kao s hotelom Ibis, ali smo nastojali stanje riješiti u toku boravka u Mekki i obavljanja hadžskih obreda. Generalni utisak jeste da su hadžije bile zadovoljne. Bit će nezadovoljnih hadžija koji smatraju da smo mogli više ponuditi, ali zaista svi organizatori, od vodiča do medicinske ekipe i šerijatskih konsultantica, dali su sve od sebe da se obezbijede najoptimalniji uslovi našim hadžijama u toku boravka u Mekki i Medini“, kazao je rukovodilac Ureda za hadž i umru Islamske zajednice Nezim Halilović Muderris.
Nažalost, nakon povratka svih hadžija u BiH dvojica hadžija su morala ostati u mekkanskoj bolnici zbog lošeg zdravstvenog stanja pod nadzorom arapskih ljekara. Ured za hadž i umru je obezbijedio brigu o ovim osobama i sa našim studentima u Mekki. Ipak, 13. septembrana Ahiret je preselio hadžija Muhamed Baltić (75). Smrt je uslijedila nakon što je hadžija Muhamed pred povratak prvih grupa naših hadžija u Bosnu i Hercegovinu doživio težak moždani udar. Porodica je izrazila saglasnost da se merhum ukopa u Mekki. Muhamed je preselio na Ahiret u najodabranijem mjestu na dunjaluku, nakon obavljenog hadža.Sličica Želim Print

Biciklima na hadž

Septembar 08, 2017

Grupa od devet muslimana Britanaca 14. jula je iz Londona na biciklima krenula na hadž. U Medinu su stigli nakon šest sedmica nakon što su na biciklima prešli 3.000 km putujući kroz Francusku, Njemačku, Švicarsku, Lihtenštajn, Italiju, Grčku i Egipat, izvještava Saudi Gazzeta.
Asocijacija Saudijske biciklistike i Udruženje biciklista Taibah, pod pokroviteljstvom Saudijske sportske unije, dočekali su hadžije bicikliste u Medini na tradicionalnoj ceremoniji udaranjem bubnjeva i posipanjem latica ruža. Putnicima je bilo dozvoljeno da voze direktno do Poslanikove džamije.
Grupa je planirala da prijeđe maršutu do Saudijske Arabije preko Turske, Sirije i Jordana, ali zbog sigurnosnih razloga odlučili su se ipak da preko Grčke idu u Egipat odakle su avionom došli u Džiddu.
Od Džidde su ponovo biciklima prešli put do Madine, uz pratnju saobraćajne policije i saudijskog Crvenog polumjeseca.
Šef grupe Abdul Wahid Don White je izjavio da je cilj putovanja na hadž na biciklima bio upoznavanje sa drugima i prenošenje slike o islamu kao vjere koja pruža ruku mira svima koji je žele primiti, ali i upoznavanje sa drugim i drugačijim i produbljivanje osjećaja jedinstva sa svima koji danas nastoje da vraćaju ljudske vrijednosti.
„Ljudi su mi govorili da ću se potpuno promijeniti kada postanem musliman. Dugo sam razmišljao kako mogu da spojim svoj život prije islama i sada i odlučio sam da to bude na ovaj način. Biciklizam mi je hobi uvijek bio i biciklom sam došao na hadž sa mojom braćom u islamu“, kazao je za Al-Arabiyu Abdul Wahid.

Maria Marghani Muhammed iz Indonezije je ove godine bila najstarija žena među onima koji su ove godine obavljali hadž. Ova vitalna starica cijelo vrijeme boravka u Medini i Mekki je izazivala posebne osjećaje poštovanja drugih koji su joj nastojali biti na usluzi.
Njen dolazak na hadž je izazvao medijsku pažnju, ali i pažnju Medinlija koje su joj priredile poseban doček posipajući je laticama ruže. Po dolasku u Džiddu na Međunarodnom aerodromu Kralj Abdulaziz hadžinicu Marie su dočekali predstavnici indonezijskog diplomatskog kora u Saudijskoj Arabiji na čelu sa Mohammedom Sharifom Deenom, kao i predstavnici saudijskog Ministarstva za kulturu i informiranje, saudijska televizija i drugi mediji.

Ove godine na hadžu je 1.738 vjernika iz BiH koji borave na Arefatu/ Veliki broj mladih je ove godine među bosanskim hadžijama

Došavši u Medinu u periodu od 17. do 20. augusta vjernici iz BiH, koji su ove godine krenuli obaviti hadž, proveli su sedam dana posjećujući Poslanikovu džamiju i medinske znamenitosti oko kojih se pisala povijest muslimana. Vjernici su boravili u hotelima preko puta Poslanikove džamije što im je olakšavalo i samostalne posjete džamiji. U organizaciji Ureda za hadž i umru vjernici su posjetili i brdo Uhud, Mesdžidu-l-Kibletejn, Hendek i džamiju Kuba. Posebnu pažnju hadžija kao i javnosti u BiH izazvalo je obraćanje generala Atifa Dudakovića na Uhudu, gdje je poručio: „Muslimani nisu ovdje pobijedili, ali to su ogromne naučene lekcije. Ljudski faktor je uvijek važan. Izgubili su zbog nepoštivanja discipline, određenih nagona...“

Impresije iz Medine

Medina je i grad trgovine stoga su vjernici iskoristili ovo vrijeme i za kupovinu hedija, kako bi vrijeme u Mekki proveli u ibadetu prvenstveno u Haremu.
„Nastojali smo da svaka grupa, onako kako su dolazili iz BiH, provede sedam dana u Medini, za koju ih vežu posebne emocije. Vjernici su nastojali većinu svog vremena provesti u Poslanikovoj džamiji te klanjati u Revdi“, kazao je rukovodilac Ureda za hadž Nezim Halilović Muderris.
„Kada je riječ o ženskoj populaciji sve vjernice su imale priliku organizirano posjetiti Revdu. Naše hadži hanume su dobile sve pohvale za organiziranost prilikom posjete Revde“, kazala je Mujesira Zimić-Gljiva, šerijatski konsultant za žene.
Kako se približavao dan za odlazak u Mekku, vjernici su intezivirali svoj boravak u Poslanikovoj džamiji, u kojoj obavljen namaz vrijedi kao 1000 namaza na drugom mjestu.
„Malo je riječi s kojima bih mogao opisati svoj doživljaj Medine. Dosad se nisam nikad u životu osjećao ovako mirno i lijepo te ostaje jedan žal što napuštamo Medinu“, kazao nam je hadžija Jasmin Alajbegović.
„Samo da mi Allah omogući da se vratim opet ovdje“, kazao nam je kroz suze hadžija Hasan Patković.

11 hadzije
Kada sam prvi put vidio munare i ušao u harem osjetio sam nešto neopisivo. Sve što sam znao, čitao o Poslaniku, a.s. i džamiji, zapravo sva naša mašta je mizerna spram osjećaja bereketa i mirisa ove džamije. Učenje Kur’ana u njoj je mnogo efektivnije kao i obavljanje namaza. Kao da imate poseban eliksir pa postajete bolji čovjek“, kazao je Selim Alagić. Nakon boravka u Medini, shodno redoslijedu dolaska u Medini, vjernici su se selili u Mekku kako bi obavili umru i pripremali se za Arefat i obavljanje drugih hadžskih obreda.

Odlazak u Mekku

Prve grupe su 24. augusta stigle u Mekku u poslijepodnevnim satima, te su nakon jacija-namaza obavile i umru. Nakon njih, zaključno s 27. augustom, došle su i posljednje grupe koje su obavile umru te počele s pripremama za Arefat. Vjernici su nastojali provesti što više vremena u Haremu u kojem je, prema predaji Poslanika, a.s. namaz vrijedniji 100.000 puta. Prema riječima glavnog doktora medicinske ekipe Adema Zalihića težih medicinskih slučajeva nije bilo, ali određen broj starijih osoba se odlučio da ibadete koji zahtijevaju veće fizičke napore, poput tavafa i sa’ja, obavi uz pomoć osoblja u Haremu koji koriste kolica za prijevoz hadžija. Dan Arefata je 31. augusta kada sve hadžije, kako bi im hadž bio ispravan, trebaju biti na visoravni Arefat. Do tada hadžije će provoditi vrijeme pored Kabe, ali i u hotelu kako bi izbjegli gužve s obzirom da se svetost Harema odnosi i na širi prostor Mekke. Ove godine reisu-l-hudžadž je zamjenik reisu-l-uleme Husein-ef. Smajić koji je za Preporod kazao kako je ovakav tip organizacije ljudi, prijevoza, ibadeta i svega ostaloga vrlo složen poduhvat, te je značajno kada se uvidi da su hadžije općenito zadovoljne.

Priče s hadža kao pouka

Na hadžu se mogu sresti osobe koje svojim životnim pričama bude u čovjeku posebne emocije i preispitivanje vlastite svakodnevice. Njihove odluke smatramo posebnim i velikim, što i jesu, ali zaboravljamo da od njih trebamo uzeti pouku te da sami možemo biti oni koji donose velike i značajne odluke za svoju budućnost kao vjernika i vjernica.
U haremu Poslanikove džamije upriličili smo kratak razgovor s mladom Jasminom Frkatović (23) koja je umjesto kupovine auta odlučila da obavi hadž.
„Prije par mjeseci otac mi je dao novac da kupim sebi auto i zaista sam željela auto. Obišla sam brojne gradove u BiH u potrazi za njim, ali jednostavno nismo nalazili ništa. Međutim, tokom cijelog tog putovanja po Bosi imala sam taj osjećaj da to nije to. Taj osjećaj mi je naročito produbljivala želja za hadžom i svakim danom, kako smo išli u potragu za autom, osjećala sam da ne trebam kupiti auto već otići na hadž. Jedanput smo se vraćali kući i kategorično sam kazala da idem na hadž“, kazala nam je Jasmina. Jasmina je znala da je babo htio ići na hadž, stoga mu je kazala kako je odlučila ići s njim kada bude on u prilici.

11 hadzije2
„Znam da je htio ići na hadž, ali ne ove godine. Kada sam mu kazala da želim novac od auta potrošiti na hadž učinio je sve da ide ove godine, jer ja ne mogu sama.“ To nije jedina odluka mlade hadžinice. Pitali smo je da li hidžab nosi i u BiH, na što je ona odgovorila: „Kada sam donijela odluku za hadž, odnosno kada je bilo jasno da idem a to je bilo prije tri mjeseca, odlučila sam se da stavim hidžab koji je, evo sada, moj sastavni dio života i identiteta.“ Zanimalo nas je kako je njeno društvo i okolina reagirala na ove odluke. „Bilo je pozitivnih komentara i podrške. Ipak, koliko je bilo pozitivnih bilo je i komentara tipa: Još si mlada, ne treba ti to sada itd. Ja sebe pitam kad ću ako ne sada. Ko mi garantira da ću doživjeti sutra?“
Dok jedni mogu pronaći brojne izgovore da ne odu na hadž, drugi i pored životnih iskušenja hadž smatraju svojim životnim projektom, ne sumnjajući ni trenutak u pomoć Allaha da ostvare svoj cilj. Tako smo upoznali Alaudina Ibrahimovića koji nema ruku, ali njegova želja da vidi Medinu i Mekku, dala mu je snagu da štedi od svojih primanja za hadž. „Kad god sam vido Medinu i Mekku na tv-u ili slikama zaželio sam da budem tamo. Hvala Allahu što mi je omogućio da dođem ovdje, Ovo je nešto najljepše što sam mogao doživjeti. Da hodate mjestima kojima su hodali Poslanik, a.s. i ashabi.“

11 hadzije3
Među ovogodišnjim hadžijama je i četrnaestogodišnji Atif Mekić, koji je među najmlađim hadžijama ove godine. „Kada smo ja i žena odlučili da idemo na hadž jedanput na sijelu smo to kazali djeci i unučadima. Tada mi je unuk kazao: ‘Dedo, dovi da i mi odemo!’ To je tako snažno djelovalo na mene i nisam mu ništa mogao reći. Kada smo došli kući predložio sam ženi da ga povedemo. On je pristao i evo nas, zajedno ovdje“, kazao je Atifov djed Hrusto. Također, među brojnim primjerima spomenimo i Aziz-ef. Šabića koji je slijep došao na hadž.
Inače, velik broj mladih je ove godine na hadžu. Neki su došli s roditeljima, a neki sami. Dolaskom novih generacija mijenja se i svijest o hadžu kao petoj islamskoj dužnosti koja nije rezervirana za kasniju životnu dob, već onda kada čovjek može.
Također, ne treba zaboraviti ono što Nezim Halilović često spominje, a to jeste da hadžije trebaju biti svjesni kako su oni odabrani i pozvani da dođu u Sveta mjesta, jer veliki broj dobrih vjernika, koje poznajemo u svojim sredinama, ipak nije imalo priliku obaviti hadž. U tom kontekstu, hadžije i oni koji se spremaju za hadž trebaju znati da s ovim blagoslovom ide i posebna odgovornost. Imperativ Allaha da se ne griješi, svađa i raspravlja (...ve la fusuka ve la džidale fi-l-hadž...) u danima hadža treba biti princip hadžijama i nakon hadža, odnosno do kraja života.

Organizacija hadža

Ove godine najveći problem bila je komunikacija hadžija s porodicama iz razloga što se u Saudijskoj Arabiji ne mogu kupiti sim-kartice osim uz pasoš i otisak prsta, što je potrajalo dok su svi hadžije kupili kartice. Osim određenih tehničkih problema na početku boravka u novoizgrađenom hotelu u Mekki, gdje je smješten manji broj hadžija, cjelokupna organizacija hadža protiče na zadovoljstvo hadžija. Organiziranje putovanja iz BiH u cilju obavljanja hadža jedan je od najsloženijih organizacionih projekata u kojem je, pored administrativnog i tehničkog dijela, važan i ljudski resurs, odnosno osobe koje su direktno uključene u organizaciju, krenuvši od rukovodioca Ureda za hadž i umru Nezima Halilovića, sekretara Rasima Brkovića, koji su na raspolaganju pri organizaciji doslovno 24 sata, do tehničke podrške na terenu koju su ove godine činili Izet Čamdžić, Sadžid Ramić, Safet Karahmetović, Muhamed Halilović i Bahrudin Čolo. Kada smo vidjeli Izeta Čamdžića koji je za nekoliko dana znatno izgubio na težini sjetili smo se Muhameda koji je pod groznicom dočekivao hadžije u hotelima i Safeta koji je prošle godine nakon hadža završio na infuziji zbog iscrpljenosti. Sadžid i Safet su odmah nakon završetka obaveza na medinskom aerodromu krenuli put Mekke kako bi organizirali doček hadžija koji idu obaviti prvo umru pa hadž. Sadžid i Safet su prilikom dočeka svih aviona iz BiH doslovno provodili svaki čas na aerodromu. Poznavajući dobro ne samo arapski jezik, već i običaje i način funkcioniranja administracije u Saudijskoj Arabiji njih dvojica su umnogome skratili aerodromske procedure što je ubrzalo dolazak hadžija u hotele. Također, ne treba zaboraviti da su našim hadžijama, koji se svi međusobno i ne poznaju, najbliskije osobe na ovom putovanju njihovi vodiči. Biti vodič jeste čast, ali i nevjerovatno teška obaveza. Pored brige o 40-tak osoba različitih karaktera treba biti svima dostupan 24h. Upravo nakon što hadžije odu spavati vodiči poslije ponoći, predvođeni predstavnicima Ureda za hadž i umru, završavaju poslove sa zvaničnim organima Saudijske Arabije radi organizacije cijelog puta.
Na kraju, spomenimo da je jedan dio hadžija imao priliku susresti se sa imamo Harema u Mekki, te upriličiti druženje na kojem su razmijenjena mišljenja i iskustva o hadžu i prijateljskim odnosnima Bosne i Saudijske Arabije.

Sličica Želim Print

Danas je povodom nastupajućeg Kurbana bajrama 1438. h.g. Bajramsku čestitku vjernicima uputio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija