digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Priključi se za RSS feed
Kako su po predaji sagrađena Esma Sultanija džamija i grad Jajce dobili ime?

Kako su po predaji sagrađena Esma Sultanija džamija i grad Jajce dobili ime?

Decembar 10, 2017

Hajr Esme Sultanije prelijepa džamija 

u gradu bajkovitih Plivskih vodopada

Brojne su narodne predaje o nastanku imena grada na Vrbasu prepoznatljivom po krasnim, Plivskim vodopadima, od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Kao i u slučaju mnogih drugih naselja ljudi su im „kumovali“ imena onako kako ih vide, kako ih doživljavaju po izgledu, ili po lokalnoj predaji koju su čuli. Neki su obično polazili od etimologije riječi od koje je ime izvedeno, ili od položaja na kome je naselje sagrađeno. O imenu gradića Jajca, za umjetničke duše bisera na Vrbasu, kroz dugu povijest možda su se ispredale različite priče, ali zasigurno nije mijenjalo ime. Taj šarmer gradić, koji nas zavodi svojom ljepotom, uvijek je bio i ostao – Jajce! No, podsjećanja radi, najstariji pisani spomen imena Jajce potječe iz 1396, a nalazi se u naslovu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji se nazivao conte de Jajce (grof od Jajca).

Jedna od legendi kazuje da su neimari prilikom zidanja grada “u malter stavljali jaja da bi malter bio čvršći”, što je motiv koji se često javlja u predajama i kod gradnji dugih naselja. Druga predaja kazuje da je “tvrđava-grad sagrađena na jajolikoj stijeni, pa otuda i ime grada”. Neki povijesničari ime grada dovode u vezu sa imenom legendarnoga vojvode kastela Grmuše, graditelja između ostalog i naselja Jajice na lijevoj obali ljepotice Une u Bihaćkom kotaru.

Prema nekim sačuvanim zapisima, koji svjedoče kako su u ruševine tog kastela raznesene prije 1889. godine, nađen je pernati buzdovan i koplje mađarske forme. Jedan od zapisa svjedoči da je tu, prije petsto godina, živio vojvoda Jajica...No, u ovom i u drugim slučajevima, sve su to ipak samo pretpostavke bez zasnovanih činjenica.

Kako narodne predaje imaju svoju ljepotu i vrijednost, zbog prepoznatljive jednostavnosti koja ostaje u okvirima realnog i mogućeg, te se prenosile usmenom predajom sa koljena na koljeno, neke predaje iz vremena pojave „papira i mastila“, preciznije rečeno „našeg doba“, zasigurno pripadaju analizi savremenika koji kritički trebaju prići povijesnim datumima, kao u slučaju da je u varijanti graditelja Jajca pravo ime izostavljeno, a u prvi plan istaknut je Hrvoje Vukčić Hrvatinić, gospodar Donjih krajeva, čije je oduševljenje talijanskim Castellom del Uovo bilo presudno za postanak Jajca: “Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je vazal napuljskog kralja i kad je vidio Kastelo, po uzoru na to izgrađen je grad Jajce”. Sve predaje vezane za postanak Jajca, pa i ova kratka su, jednoepizodična saopćenja, za čiji nastanak je samo ime grada nudilo, ali do izvjesne mjere i ograničavalo maštu prenosilaca usmene tradicije.

U samom gradu Jajcu postoji niz vjerskih objekata za koje se vezuju ništa manje zanimljive narodne predaje. Ovog puta riječ je o džamijama Esme Sultanije (1750.), Dizdareve ili Ženske džamije, (izgradio ju je Sulejman-beg Kulenović 1812/1813.), ali i Sinan-begove ili Okića džamije (1689)... Pa ipak, posebnu pažnju plijeni predaja o gradnji Džamije Esme sultanije, koja se smatra među najvrjednijim spomenicima islamsko-osmanske arhitekture u gradu. Ugnijezdila se u centru grada. U vezi s njenom izgradnjom postoji sačuvano predanje da je Esma sultanija, supruga Mehmed-paše Muhsinovića, bila bolesna i da su astrolozi prorekli da će ozdravit ako sagradi tri zadužbine u mjestu gdje se dvije vode sastaju. Tako je sagrađena džamija koja i dalje nosi ime po Esmi sultaniji, ali i dva mosta na Vrbasu. Esma sultanija je bila kćerka sultana Ahmeda III. 

Simpozij u Bužimu: Odgovornost za kulturu bošnjačkog naroda

Simpozij u Bužimu: Odgovornost za kulturu bošnjačkog naroda

Decembar 13, 2017

U velikoj sali JU „Centar za kulturu, sport i informisanje Bužim“ 28. oktobra održan je naučni simpozij na temu: Odgovornost za kulturu bošnjačkog naroda. Organizatori skupa bili su Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Bužim i Patriotska liga Bužim. Događaju je prisustvovalo preko dvjesto osoba uz brojne novinare i zvanice. Ova ideja, čiji je inicijator bio prof. dr. Husein Muratović, realizirana je uz finansijsku podršku Općine Bužim ali i nekolicine privrednih subjekata.

Uvodni referat o naučnom skupu, ideji za održavanje, te ciljevima koji se njime žele postići govorio je prof. dr. Husein Muratović, a u svome izlaganje akademik Muhamed Filipović, posebno je naglasio da su Bošnjaci u svojoj dugoj historiji stvorili velika kulturna blaga. Jedan od problema je kako kaže što ih još uvijek nisu do kraja otkopali, nisu sa njih sklonili patinu vremena i različite pokrove koje su njihovi neprijatelji stavili na njih. “Naša historija i kultura je falsificirana, o nama su drugi govorili, ko smo i šta smo. Definirali su nas i za nas govorili da smo nepismen narod. Imate čitav niz izjava katoličkih monaha koji kažu da je u Bosni vladao mrak nepismenosti, osim što je u nekim samostanima gorila svijeća prosvjete. To je laž. Mi smo imali masovne mektebe, medrese, dershane, različita učilišta i pismenost i kultura je vladala baš u vrijeme dominacije Bošnjaka. Katoličke književnosti nije bilo dok ovdje nisu došle Osmanlije i islam. Tada je i nastala katolička književnost. Da ne kažem da jedan Ivo Andrić u uvodu svoje doktorske disertacije kaže da se za vrijeme osmanske vladavine ništa značajno, u duhovnom smislu, u Bosni nije dogodilo. To je tipična i originalna laž”, rekao je Filipović. Dalje je kazao da je „Evropa znala da smo mi stvorili kulturna blaga i dali naučne doprinose, ali naši susjedi nisu. A zašto nisu? Zato što nisu htjeli da znaju. Oni su htjeli da o nama stvore krivu sliku, odnosno da smo mi svijet koji se sastoji od grupe ljudi, koji je ostatak tuđe vladavine. Tako smo definirani. Da nismo ni narod, nacija, ni skupina, da nemamo svoje kulture, da smo nepismeni, nemamo jezika. Jednostavno, da smo ostatak osmanlijske vladavine koji treba da nestane. To je bila zvanična politika hrvatskog i srpskog nacionalizma”. Ali unatoč svemu, ne može se uništiti jedan narod, pogotovo narod koji ima kulturu, a Bošnjaci je, prema njegovim riječima, imaju.

Konačno do koncepta mira, slobode i sigurnosti u islamu

Konačno do koncepta mira, slobode i sigurnosti u islamu

Decembar 11, 2017

 „Islamski koncept mira, slobode i sigurnosti“ zbornik radova sa okruglog stola održanog u Sarajevu, 25. aprila 2017. godinem izdavač „El-Kalem“, Sarajevo,2017. godine.

Da Islamska zajednica ne živi isključivo na lovorikama prošlosti, zakovana, samo u današnji tubitak ili egzistenciju, nego da ima na svim navedenim temeljima islamskim, perenijalnim i povijesnim vizijama budućnosti čovječanstvo je i knjiga pred nama koju se u okviru zajednice priredilo i uredilo Vojno muftijstvo pri Oružanim snagama a štampao „El-Kalem“. U naslovu knjige (a imenovanje stvari i stvarnosti je preduvjet svakog znanja, teorije i spoznaje) nalaze se tri riječi: mir, sloboda i sigurnost, bez kojih je izvjesnost i budućnost čovječanstva nemoguća. Ovom knjigom, ustvari „Zbornikom radova“ sa okruglog stola u Sarajevu, između dvije korice na 150 stranica Islamska zajednica nastupa otvorenih očiju, silom argumenata a ne argumentima silom, kritičkom samorefleksijom. Iz nefseke summen-nas - sebi kaži - sebe sagledaj i sebe pred ogledalo pa onda drugima kaži ili idi na kritičku teoriju društva ili kritički refleksiju. Unutar kritičkog mišljenja, a svako mišljenje ukoliko je utemeljeno na argumentima, i ukoliko je svoje, a ne posuđeno i neargumentovano je kritičko mišljenje, hermenutikom iznutra, postiže se umijeće razumijevanja, a kritikom izvana, ostvaruje se vještina prosuđivanja i razabiranja stvarnosti. Hermeneutika iznutra, i kritika izvana, unutar političke filozofije, čine komplementarno jedinstvo, unutrašnje i vanjske dimenzije kritičke refleksije u kome subjektivni pojam preko objekta, teme ili predmeta spoznaje, suda i zaključka dolazi do nove vizije, perspektive i ideje spoznaje. Strukturu knjige sačinjavaju: 1) „Uvodnik“ vojnog muftije Hadisa Pašalića „Izgradnja mira naše je opredjeljenje i cilj“; 2) „Predgovor“ jednog od urednika mr. Muhammeda Okića; 3) „Biti Bosanski i evropski musliman“, tekst Reisa Huseina Kavazovića; 4) „Odnos muslimana prema sekularnoj državi - iskustvo Bosanskohercegovačkih muslimana u tekstu prof. dr. Fikreta Karčića; 5) „Akaidsko učenje Ebu Hanife u slobodi i slobodnoj volji“ tekst mr. Muharema Omerdića; 6) Zaštićena vrijednost ljudskog života u islamskom pravu“, tekst dr. Senada Ćemana. 7) „Džihad, Harb i Kital u Kur’anu“ tekst prof. dr. Almira Fatića; 8) „Karakteristični elementi islamske tradicije u Bošnjaka“ tekst dr. Elvira Duranovića; 9) „BH Dijaloški, Komšijski etos, kao prilog teologiji i praksi međureligijskog dijaloga“ tekst mr. Muhammeda Fazlovića; 10) „Odgovori Islamske zajednice u BiH na tumačenja Islama - strana islamskoj tradiciji Bošnjaka“ tekst Muhammeda Jusića i 11) „Prilozi“.

Bez obzira što su radikalizam, ekstremizam i terorizam rezultat i posljedica svijeta ovakvog kakav jeste, i što su uglavnom izvana izazvani i isprovocirani oni su apsolutno zabranjeni, ničim se ne mogu opravdati i oni su put do pakla koji je možda popločan iskrenim namjerama. Time se nanosi nesaglediva sramota Islamu i neizmjerna šteta muslimanima koja u svjetskim okvirima dovodi u pitanje njihov opstanak. Knjiga pred nama, jedanaest dragulja na džerdanu, poručuje Islam DA - nasilje NE, Islam DA - terorizam NE, Islam DA - radikalizam i ekstremizam NE, Islam DA - laž NE, Pravda DA - nepravda kao šuga duše NE. Stoga, priređivači ovog Zbornika zaslužuju sve čestitke, a njegova promocija će se održati 6. decembra 2017. godine u Domu OS BiH u Sarajevu.

Bužim se obogatio značajnim etnografskim djelom

Bužim se obogatio značajnim etnografskim djelom

Decembar 07, 2017

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod Općinsko društvo Bužim u velikoj sali bužimskog Centra za kulturu 18. novembra 2017. godine, pred brojnim auditorijem, uglavnom Bužimljana i Bužimljanki, promovisana je knjiga „Krajiške izreke i poslovice“ autora Amira Sijamhodžića. Ovo važno ostvarenje potvrda je pregalaštva jednog mladog i već intelektualno zrelog Krajišnika, željnog da osebujnošću ideja pretočenih u pisanu riječ doprinese afirmaciji naučne misli, tradicije i kulturnog stvaralaštva rađanog u prvom redu na području Bosanske krajine, pa i šire.

Promotorice knjige bile su doc. dr. Šeherzada Džafić i doc. dr. Almira Džanić, nastavnice bosanskog jezika na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Prije stručnog osvrta na knjigu, moderator u toku programa Sead Emrić je izrazio dobrodošlicu prisutnim i zadovoljstvo što će objavljenom knjigom autora Sijamhodžića ostati zapisane krajiške izreke i poslovice i na taj način sačuvane od zaborava.

Dr. Džafić i dr. Džanić su, pored ostalog, kazale da knjiga osim općeg i kulturološkog ima naučnu, stručnu i književno-teorijsku vrijednost, s obzirom da sadrži na stotine izreka, poslovica, fraza, izreka, aforizama, mudrih misli, tvrdnji, uzrečica, doskočica, rugalica, pitalica, kletvi, šala i pošalica, žalopojki, narodnih popijevki..., koje se u najširem smislu mogu razvrstati u fraze, izreke i poslovice.

Nakon nadahnutog predstavljanja knjige auditoriju se obratio i autor Sijamhodžić.

Inače, izreke i poslovice su sakupljene na prostoru Cazinske krajine, na području općina Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i Bihaća, a u rjeđim slučajevima i nekih drugih općina sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine.

Ova vrijedna zbirka Amira Sijamhodžića, sa preko 1000 izreka, je visoke estetske, ali i književne razine i predstavlja svojevrsni pisani spomenik o bezimenim Krajišnicima koji su generacijama i stoljećima unazad kreirali veliki broj narodnih mudrosti sačuvanih u originalnom obliku, tj. prožetim tipičnim krajiškim govorom uveliko zastupljenim ikavicom.

Vrhunski dizajn knjige uradio je Nermin Nino Kasupović, likovni umjetnik iz Bihaća. Stranice knjige su ukrašene ilustracijama akademskog slikara Ismeta Erdića iz Bosanske Krupe, dok je naslovnica autorsko djelo Seada Emrića s motivom Muje Hrnjice i Kladuške kule.

Pričanje pjesama

Pričanje pjesama

Decembar 07, 2017

U Jablanici je u kino sali Omladinskog kluba “Pod istim Suncem”, u organizaciji BZK “Proporod” Jablanica, 15.11.2017.g. promovirana knjiga “Kad vrijeme zamiriše” autora Nusreta Omerike. O samoj knjizi njen autor je kazao da se ona sastoji od tri ciklusa i četrdeset i pet pjesama. „Prvi ciklus su zapisi o određenim ličnostima, o ljudima koje sam poznavao ili koje sam pronašao u historijskim knjigama. Drugi ciklus je ciklus u kojem su pomiješane pjesme o zavičaju, djetinjstvu, domovini i patriotizmu, a treći ciklus su ljubavne pjesme“. Istaknuto je da je ovo deseta knjiga autora, a da su pjesme koje su nastale u posljednjih trideset godina, nagrađivane na važnim konkursima, te da su prevedene na turski i engleski jezik. „Spomenuta tri ciklusa korespondiraju jednu nit koja ih povezuje. Mislim da će se svi oni koji budu čitali knjigu uvjeriti da je to jedan novi način pisanja, jer se u stvari radi o pričanju pjesama“, istakao je autor.

Manifestacija - Završeni 33. „Susreti Zija Dizdarević“

Manifestacija - Završeni 33. „Susreti Zija Dizdarević“

Decembar 12, 2017

U Fojnici je, 25. 11.2017.g. dodjelom nagrada za najbolju kratku priču završena 33. po redu književno–kulturna manifestacija Susreti „Zija Dizdarević“. Prva nagrada za najbolju kratku priču pripala je Ervinu Mujabašiću iz Živinica, za priču Ljudi posljednji. Drugo mjesto za kratku priču napisanu u prvom licu u muškom rodu, pripala je autorici Sanji Radulović iz Doboja za priču Oblačić, dok je treća nagrada pripala priči Ipak se kreće Mirnesa Modrića iz Banovića. Na ovogodišnji Natječaj za kratku priču/pripovijetku prispjelo je 110 radova iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore, Slovenije, Norveške, Holandije, Srbije i Hrvatske. Tokom trajanja Susreta upriličena je izložba slika “Bosna i Hercegovina, moja ljubav, impresija, inspiracija…” autorice Suvade Borić-Šaćiragić, te čitanje klasika bh. književnosti, posvećeno Skenderu Kulenoviću. Gost Susreta bio je crnogorski književnik, pjesnik, i esejista Milorad Popović.

Senaid-efendija: Jedina djeca u džematu su moje dvije kćerke

Senaid-efendija: Jedina djeca u džematu su moje dvije kćerke

Decembar 07, 2017

Senaid-ef. Gačić je rođen u Kaknju 1991.godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a trenutno je student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Od 2014. godine je imam, hatib i muallim u džematu Kramer-Selo i sekretar Medžlisa Rogatica.

Kakvo je stanje nataliteta u džematu?

Džemat Kramer Selo je u periodu prije agresije na BiH bio jedan od aktivnijih džemata u Medžlisu Rogatica, a i danas je. Brojao je preko 150 domaćinstava, uključujući naravno i okolna sela koja pripadaju ovom džematu. Danas, nažalost, nemamo mektebsku pouku u džematu, ali nastojimo da trenutne aktivnosti, kao što su beš-vakat, džume i ramazanske aktivnosti, kada imamo najveći broj džematlija prisutnih u džematu, održimo u postojećem kvantitetu i da ih povećamo i poboljšamo. Kao u svim džematima na našem medžlisu, tako i u džematu Kramer-Selo, tokom agresije porušena je sva infrastruktura uključujući džamiju, imamsku kuću i ostale prateće objekte. Prvenstveno uz Allahovu pomoć i pomoć dobrih ljudi džamija je obnovljena i svečano otvorena 2008. godine, a odmah naredne godine iznova je napravljena imamska kuća i svi ostali prateći objekti. Naravno, na nama je sada da održavamo svu tu infrastrukturu i brinemo o njoj, te da je po potrebi nadograđujemo, kao što nam je u prvom planu da, ako Bog da, realizujemo projekte grijanja i izgradnje šehidskog spomen-obilježja. Opća slika medžlisa, kada je u pitanju povratak, ne odskače mnogo od generalnog stanja u svim ostalim medžlisima. Nažalost, statistika pokazuje da je slika nataliteta jako loša, s obzirom da je ove godine, po prvi put nakon agresije, počela mektebska nastava u gradskom džematu. U skoro četiri godine moga boravka ovdje na nivou medžlisa se rodilo svega troje djece, dok je tendencija mortaliteta jako visoka, s obzirom na to da većinu povratnika čine stariji ljudi. Ništa bolje stanje nije ni u našem džematu, a dovoljan je podatak da su jedina djeca u našem džematu moje dvije djevojčice. Protekla agresija je na ovim prostorima, pored primarnih posljedica, donijela i nesagledive ekonomske, duhovne, kulturne i svake druge posljedice koje narušavaju egzistenciju Bošnjaka.

Kakva je sigurnosna situacija u Rogatici?

Otkad sam ja ovdje pa sve do ovih nedavnih nemilih događaja uništavanja imovine povratnika, sigurnosna situacija je bila na zadovoljavajućem nivou. Nažalost, takvo stanje je narušeno. Ipak, iskreno se nadamo da će nadležne službe i institucije odraditi svoj dio posla i rasvijetliti ove događaje za koje, osim u slučaju trovanja krava gdje su počinioci pronađeni, ne znamo ni počinioce niti razloge koji su doveli do toga.

Je li teško danas biti imam?

Svako vrijeme sa sobom donosi nove izazove i probleme, ali i olakšice naravno. Kako se danas islam veže za stvari koje su u suštoj suprotnosti islama, posao imama iziskuje nove vrijednosti i kvalitete. Globalni mediji, internet i mnoge druge stvari, koje su nam dostupne na svakom mjestu i koje kao takve formiraju stav i ponašanje naših džematlija a posebno omladine, nažalost, i ruše naše porodice kao osnovne i najbitnije jedinke društva, te traže od imama da bude ukorak s vremenom i novim mjerilima i dostignućima. Danas možemo nabrojati desetine i stotine stvari koje nisu dobre u društvu, a koje se ne mogu promijeniti u jednom momentu, ali najbolje promjene možemo napraviti mijenjajući sebe i svoje porodice. Mijenjajući njih i sebe, mi ćemo mijenjati i društvo oko sebe.

Jedinstvena svečanost u Bosni i Hercegovini

Jedinstvena svečanost u Bosni i Hercegovini

Decembar 10, 2017

U naselju Skela, džemat Kuprešani, Medžlis Islamske zajednice Jajce, 26. novembra svečano je otvorena džamija u kojoj su većina džematlija pripadnici najveće nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini

S večanost otvorenja džamije počela je klanjanjem podne-namaza u džamiji, a zatim učenjem Kur’ana, ilahija i obraćanja gostiju.

 

Peta otvorena džamija u 2017. godini

Fikret-ef. Meštrovac, imam džemata Kuprešani, kojem pripada i punkt Skela, prisutnima se obratio u svojstvu domaćina, a zatim glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jajce, profesor Zehrudin-ef. Hadžić koji je istakao da je ovo peta džamija na području Medžlisa Jajce koja je otvorena u 2017. godini. Posebni gosti na otvorenju džamije bili su još i direktor Progress Centra iz Travnika Abdul-Kadir Indžić, direktor organizacije Al-Ihsan Ali al-Džunejbi i predsjednik upravnog odbora Organizacije Bejtu-š-Šarike, koja je donirala sredstva za izgradnju džamije, te Muhammed Al-Abduli, koji je obećao nastavak saradnje i sljedeći objekat koji će se graditi uz džamiju u ovom naselju. U svojstvu izaslanika muftije travničkog prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Bugojno Vehid-ef. Arnaut koji je pohvalio prepoznatljivost i rad Medžlisa Jajce, te ovaj jedinstveni projekat u Bosni i Hercegovini, odnosnu džamiju u kojoj će vjerski život organizirati Romi svakako je još jedan dokaz tome.

Zahvalnice najzaslužnijima

Na kraju glavni imam Zehrudin-ef. Hadžić zahvalio se džematlija iz drugih džemata koji su došli da podijele radost otvorenja džamije. Najzaslužnijima za izgradnju ove džamije Hadžić je uručio prigodne hedije, a zatim je šejh Ramiz-ef. Bećirović proučio dovu. “Zahvala Allahu dž.š. koji je omogućio da se realizuje ovaj projekat, međutim, posebno ističemo Mehmeda Mašića, zvani Home, koji je inicirao izgradnju i bio podrška u toku izgradnje“, kazali su iz Medžlisa Jajce.

Mještani Skele dokazali su se kao odlični domaćini, pripremili su ručak za sve prisutne, ugostili su zvanice i džematlije iz drugih džemata. Željeli su na taj način pokazati svoju radost i oduševljenje zbog otvorenja džamije ali i da su ravnopravni članovi naše Zajednice, da se o njima vodi briga i da se na njih može i treba računati.

Godine nisu prepreka za učenje

Godine nisu prepreka za učenje

Decembar 09, 2017

TUZLA, 28. oktobra- U džamiji u Milešićima, džemat Dobrnja, upriličena je svečanost povodom okončanja kursa arapskog pisma koji su pohađale hadži Mejra Ajanović i Ferida Mešić. Hadži Mejra, koja je rođena 1951. godine, i Ferida, rođena 1948. godine, za relativno kratak vremenski period uspješno su savladale osnove kur’anskog pisma uz podršku imama Muhamed-ef. Mehanovića i muallime Mevle Mehanović. Ovom prilikom je uručeno i uvjerenje o položenoj hatmi polazniku mekteba Emelu Hamziću. Svečanosti u Milešićima prisustvovao je i imam džemata Dobrnja Ibrahim-ef. Softić koji se prisutnima obratio prigodnim riječima.

Imami Medžlisa Bugojno posjetili povratnički džemat

Imami Medžlisa Bugojno posjetili povratnički džemat

Decembar 12, 2017

BOSANSKI NOVI - Na čelu s glavnim imamom Vehid-ef. Arnautom imami iz Bugojna su u sklopu obilježavanja mjeseca rebiu-l-evvela posjetili Medžlis Bosanski Novi. “Izveli su mevludski program i na taj način dali podršku džematlijama koji žive u manjem entitetu, meni kao imamu i ostalim kolegama koji rade i žive u ovom dijelu BiH sa svojim porodicama. Zaista lijepa gesta imama iz Bugojna, koja može biti primjer i ideja drugim Medžlisima da u ovom mjesecu Resulullaha, svojim dolaskom daju podršku našim džematlijama, koji to sigurno zaslužuju“, kazao je imam u džematu Blagaj-Japra Emir ef. Nuhić.

Stranica 277 od 853

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine