digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Udruženje koje okuplja raseljene Bošnjake „Povratkom za Bosnu i Hercegovinu“,  danas je posjetom spomen obilježju poginulim civilima i vojnicima u protekloj agresiji u Kljunima kod Nevesinja obilježilo Dan dražvnosti Bosne i Hercegovine.

Sarajevo, 24. novembar 2017. (MINA) – Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović osudio je jučerašnji teroristički napad na džamiju u Egiptu. U saopćenju MINA-e se kaže da je Reisu-l-ulema izjavio kako je nezamislivo da musliman ubije muslimana i da je ovo što se dešava širom muslimanskog svijeta pokazatelj opasnosti sektaških ideologija onih koji tvrde da nastupaju u ime čistog islama.

Omladinci Medžlisa IZ Livno na regionalnom susretu muslimanske omladine u Splitu

Informacija o obilježavanju Mevluda – rođenja Poslanika Muhammeda, a.s., u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u kasarni „7. Muslimanske brigade” u Zenici 

U posjeti Medžlisu Jajce i glavnom imamu prof. Zehrudin-ef. Hadžiću 23. novembra boravili su protojerej Miladin Samardžić, paroh jajački, načelnica opštine jezero g-đa Snežana Ružičić i Semin-ef. Česo, imam u džematu Jezero. 

Državnost Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice buduće Jugoslavije potvrđen je, prije 74 godine, 25. novembra 1943. godine na osnivačkom zasjedanju ZAVNOBIH-a u kafani porodice Gašić u Mrkonjić Gradu. Zasjedanje je počelo u 19 sati, a završeno je slijedećeg dana 26. novembra u 4 sata ujutro. Na zasjedanju je učestvovalo 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a njih 173 je imalo pravo glasa. Od 173 delegata koji su imali pravo odlučivanja njih 46 su bili Bošnjaci različite socijalno-ekonomske strukture od liječnika, veterinara, teologa, vjeroučitelja do pravnika, profesora, težaka i zemljoradnika.
Na zasjedanju je donesena Rezolucija u čijoj se petoj tački kaže: „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavničko tijelo ZAVNOBIH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji Jugoslavije.“
Istaknti bošnjački pjesnik Skender Kulenović je prisustvovao Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i tom događaju posvetio je novinsku reportažu objavljenu u „Oslobođenju“ decembra 1943. godine u kojoj između ostalog kaže: „Večeras, 25. na 26. novembra, u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjiću, nekoliko desetina kilometara od švapskog garnizona u Banjoj Luci, ostvaruje san svojih najboljih sinova: ona izabire svoje zemaljsko vijeće. Herceg Bosna progovorila je iz svoje mučne i tegobne prošlosti, iz svoje krvave jučerašnjice i današnjice, progovorila je o svojoj budućnosti iskreno, jasno i odlučno, kako se nikad dosada nije moglo ni zamisliti... Mi smo klicali i izlazili u novembarsku noć. Mrak i magla ležali su na zemlji. Bilo je pred svitanje. Zaista, okrvavljena i izmučena Herceg-Bosno, to je bilo pred tvoje svitanje.“

Sličica Želim Print

-kaže ombdusmenka Džumhur ukazujući da to stvara frustracije i šalje poruku da država ne tretira svoje građane na jednak način

PREPOROD: Najnoviji nacrt Kodeksa etičkog ponašanja u obrazovanju kojeg je predložio Pedagoški zavod RS-a unio je nemir i zabrinutost ?
-Mi smo se oko toga izjasnili vezano za nošenje mahrama u sudu. Moramo praviti razliku između obilježja koja se postavljaju u ustanovi. Ustanove kao takve moraju biti neutralne. Znači može biti grb države, može biti zastava i zna se sva ostala obilježja. Za mene je nepojmljivo da u jednom kantonu vi imate od portirnice do svih službenih prostorija istaknuta religijska obilježja jednog naroda. Znači, vi time negirate druga dva, bez obzira na sve. Ali ako govorimo o pitanju identiteta osobe, njegovog subjektiviteta, islam je propisao da je identitet ženske osobe mahrama i da je ona kao sastavni dio tog identiteta obavezna. Znači nema drugog načina da ona iskaže svoj identitet i nema druge blaže mjere koja se može tražiti. Zato je logično ako govorimo o tom identitetu i kada se radi o prosvjetnim radnicima, ne prvenstveno onim koji obnašaju tu funkciju. Znači ako ne možemo drugom mjerom , ne trebamo uskratiti slobodu izražavanja. Za razliku od toga, kada je bilo pitanje brade, mi ombudsmeni smo zauzeli drugačija stajališta. Brada nije obavezan dio identiteta bilo koje religije da bi se smatralo da je to diskriminatorni elemenat itd. Stoga ako govorimo o onima koji pohađaju nastavu, tu država nema toliko opravdanje, mora reći šta je cilj, kakva je praksa evropskog suda i šta kaže evropska konvencija. Da bi se država miješala u pravo građana, a pravo građanina je da izražava svoj identitet, da li religijski, spolni ili bilo koji drugi, država mora znati šta je neophodno za demokratsko društvo i u konkretnom slučaju, da li je neophodno za društvo da država propisuje kako će se odijevati, pokrivati i nositi učenici. Dobro je da neko želi da se učenici uniformišu, da se ne stvara mogućnost da neko nosi ekstravagantne šešire itd. Drugo šta je cilj koji se želi postići. Evo cilj je da djeca budu uniformirana, da se ne ističu različitosti, ali onda može da propiše uniformu, ali ne da zabranjuje. I na kraju, da li je ta mjera proporcionalna cilju koji se želi postići. U konkretnom slučaju, izostao je element proporcionalnosti, jer je faktički na ovaj način, bez obzira na cilj koji se želi i pitanje neophodnosti demokratskog društva, ako je to uniformiranost i približavanje građana time da se uskraćuje pravo na slobodu izražavanja, posebno sa aspekta religije veoma je opasan presedan i predstavlja kršenje ljudskih prava.
PREPOROD: Ako se desi to da se provede taj Kodeks, koji su mehanizmi zaštite?
-S obzirom na dosadašnju praksu da redovni sudovi nisu bili spremni da reagiraju, onda se postavlja pitanje direktnog obraćanja evropskim sudovima, pod uslovom da su iscrpljena sva domaća pravna sredstva. Traži se specijalni istražitelj UN-a za slobodu izražavanja da dođe u misiju, pogotovo s obzirom da ovo posebno afektira osobe ženskog spola kao oblik diskriminacije žena.
PREPOROD: Stepen demokratičnosti se ogleda i u stepenu izražavanja medija. Koliko su naši mediji demokratični?
-Mi smo radili specijalni izvještaj o položajima novinara i o napadu na novinare. Taj izvještaj zaista sveobuhvatno prezentira situaciju vezanu za stajalište političkih partija, civilnog društva, novinara, profesionalnih asocijacija. A kada govorimo o samim medijskim kućama, to pitanje nije dovoljno uređeno iz razloga što medijske kuće imaju veliku slobodu sa aspekta gdje samog novinara drže kroz slabo plaćanje i na taj način drže u neizvjesnosti i visokom stepenu ovisnosti. Pitanje reguliranja unutar medija nema adekvatnu mogućnost potrebe sankcioniranja. Pokazala se potreba da se u toj oblasti vrši redizajniranje. S druge strane, mislim da se medijski kodeksi ne poštuju dovoljno. Nekada sam imala šansu da radim kao volonterka-novinarka i naučena lekcija glasi- nikada se ne objavljuje informacija ako nemate stajalište sa obje strane. Naravno, pod uslovom kada druga strana odbije informaciju, to vam onda daje drugu slobodu da objavite.

Cijeli tekst

Medžlis IZ Vlasenica ima po sedam džemata, džamija i imama, mezarje i Memorijalni centar Rakita, edukativni centar u Novoj Kasabi, te brojne mesdžide, mektebe i imamske kuće.

Dok sam se krivudavim magistralnim putem iz pravca Han - Pijeska spuštao u Vlasenicu sjećanjem sam se vratio u decembar 1990. godine kad sam, sa grupom bh. književnika, ovim istim putem, ali u suprotnom smjeru, putovao po gustoj magli koja je sličila na tijesto od heljdina brašna. Tad je na jednom dijelu te namagljene dionice Hadžem Hajdarević išao ispred automobila kako bismo bezbjedno, brzinom od nekoliko kilometara na sat, nastavili put prema Sarajevu. Ovaj put nije bilo magle, ali je bilo kiše. Jesenje. Na proplancima iznad grada šuma je poprimila bakarnu boju i ostavljala neodoljive impresije. Vlasenica mi je sličila na uramljena sliku okačenu na neku od bosanskih planina. Džamija Hajrija ponovo je postala najljepšim detaljem ovog bosanskog gradića. Bakar na njenom kubbetu skladno se uklapao u boju šumovitih vlaseničkih brda, a bijela fasada u bjelinu saffova nišana na šehidskom mezarju Rakita. Hajrija je srušena 1992., a poslije obnavljanja ponovo otvorena 2007. godine. Možda je rušitelji i ne bi srušili da su znali da će biti ponovo uspravljena, da će dva i po puta biti veća i mnogo puta ljepša nego što je bila.
Ovaj put sam u Vlasenicu došao da napišem slovo o Medžlisu Islamske zajednice. Domaćini su mi bili Nurdin ef. Grahić, glavni imam, i Mujo Hadžiomerović, predsjednik. U prijemnoj kancelariji poslovne zgrade Medžlisa upoznajem i džematliju Hadžana Pašića koji se među prvima vratio u vlasenički kraj. Ovaj dobrodržeći i komunikativni starina će: “Imam 80 godina. Sam živim, sam kuham. Svakog petka sam na džumi ovdje. Nijednu nisam propustio. Godišnje za dolaske na džumu taksisti dajem 960 KM.” Zanimljiva je njegova povratnička priča. Nažalost, za nju ovaj put nemamo prostora u listu. Ostavljam je za neku drugu priliku.

7 vlasenica
Efendija Grahić upoznao me sa ličnom kratom Medžlisa kazavši da se njegovi džemati nalaze na području Vlasenice, Milića i Han - Pijeska. Imaju po sedam džemata, džamija i imama. U nekoliko džemata obavlja se beš vakat. Mektebska nastava zastupljena je u svim džematima. U prosjeku svaki džemat ima po dva mektebska punkta. Čak i tamo gdje nema mektebski punkt imami se trude da pronađu prostor gdje bi edukovali djecu. Mektebska nastava je najvažniji projekat IZ. U Vlasenici na pouci ima oko 40 upisane djece. U džematu Gradina u mektebu je oko 20 polaznika. Neki roditelji i po pet i više kilometara voze djecu na mektebsku nastavu. Efendija Grahić dodaje: “U džematu Nova Kasaba imamo tri punkta, u Cerskoj dva, u Skugrićima jedan, u Romašima uskoro dva punkta. Imami čine ogromne napore da mektebsku nastavu podignu na najviši mogući nivo. Budući da je malo omladine u našim džematima trudimo se da makar jednom mjesečno u jednom od džemata priredimo druženje sve naše omladine. Imamo i sportsko i rekreativno druženje u jednoj od sportskih dvorana. U posljednje vrijeme nastojimo da omladinu uključimo i u džematske odbore. Ima šeriatskih vjenčanja kao i novorođenčadi.”
U priču o aktivnostima Medžlisa uključio se i predsjednik Mujo Hadžiomerović: “Možemo se pohvaliti da smo dosta toga uradili na obnovi infrastrukture. U posljednje vrijeme tim objektima pokušavamo dati dušu. Zahvalni smo Rijasetu na brizi za džemate u RS. To se posebno vidjelo u Cerskoj kad je klizište odnijelo tamošnju džamiju. Stabilniji smo kad znamo da neko brine o nama. Velika je pomoć od strane Rijaseta u sufinansiranju rada imama i troškova rada medžlisa koji to ne mogu ostvariti kroz svoju članarinu. I to nas ohrabruje.”

Cijeli tekst

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ jedan je od donatora, a uz organizatora Muslim Aid u ovom projektu učestvovali su i medicinska asocijacija BIMA, Prosvjetitelj Srebrenica i Mormonska crkva iz Amerike

U Potočarima kod Srebrenice i u Pobuđu kod Bratunca jedanaestog novembra 2017. organizirani su besplatni ginekološki, radiološki i ultrazvučni pregledi i stručna predavanja na temu prevencija raka grlića maternice i dojke. Cilj je bio ženama sa ovih prostora pružiti adekvatan pregled od strane najboljih ljekara i stručnjaka ginekologa i radiologa, a s ciljem prevencije bolesti raka grlića maternice i raka dojke koje su danas u porastu. Ovaj projekat realiziran je u organizaciji Muslim Aida, a preglede i predavanja obavio je stručni tim Medicinske asocijacije BIMA iz Sarajeva. Edina Šehić Salji, iz nevladine organizacije Muslim Aid, kazala je tom prilikom: „Radimo sa pet partnera u ovom projektu: BIMA, IZ u BiH, Prosvjetitelj Srebrenica, i Mormonska crkva koji su donatori. Ovo je za nas nešto novo sa ovim partnerima. Pored ovog projekta stipendiramo djecu slabijeg imovnog stanja, pomažemo plasteničku proizvodnju, i projekte za poljoprivredu i stočarstvo. Imamo i mobilnu biblioteku koju realizujemo u istočnoj Bosni, obilazimo oko 25 škola, kojom se služi oko hiljadu povratničke djece i nastavnog kadra. Radimo i sezonske projekte za vrijeme ramazana.“
Mr. Medina Mehmedović – Mulalić, stručni saradnik za nevladin sektor u Upravi za vanjske poslove i dijasporu, kazala je: „Uprava za vanjske poslove i dijasporu u okviru svojih aktivnosti razvila je saradnju sa nevladinim organizacijama raznih profila i usmjerenja, a sa nekima ulazi i u partnerske odnose na projektima od šireg društvenog značaja. Takav je i ovaj projekat besplatnih pregleda za žene u povratničkim mjestima sa partnerima iz nevladinog sektora. Uprava za vanjske poslove i dijasporu jedan je od donatora ovog humanitarnog projekta.

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta sponzor projekta

Želimo naglasiti da smo slične aktivnosti kao nosioci projekta već realizirali sa BIMOM i Fondacijom Muharem Berbić u protekle dvije godine u povratničkim mjestima. Tom prilikom je pregledano više od dvije hiljade povratnika. Preporod i Radio BIR su pratili ove naše akcije i ovim putem se zahvaljujemo na vašoj medijskoj podršci. Također, smatramo važnim istaći i našu kontinuiranu saradnju sa organizacijom Muslim Aid koja vrijedno i predano radi na projektima osnaživanja povratnika. Jedan od tih projekata koji smo kao Uprava sponzorirali je i mobilan biblioteka „Molly“ za djecu u povratničkim školama četiri općine: Srebrenicu, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, a koje nemaju adekvatno opremljene biblioteke ili ih nikako nemaju. Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta islamske zajednice će i u buduće pomagati i raditi na projektima jačanja naših povratnika, povezivanju, koordiniranju i usmjeravanju nevladinih organizacija i drugih privrednih subjekata u povratnička mjesta, a sve u cilju jačanja održivog povratka.“

Utisci

Alema Mehić, koordinator za razvoj i saradnju pri Međunarodnom forumu solidarnosti EMAUS kazala je: „Danas u našim kapacitetima u Srebrenici imamo organiziranu posjetu Muslim Aida koji je nosilac projekta i ostalih partnera koji daju podršku u cilju da se brine o reproduktivnom zdravlju žena u Srtebrenici i okolini. Mi smo ovdje domaćini“
Hasan Mrkonja, sekretar medicinske asocijacije BIMA: „Ovo je 91. ovakva akcija BIME. Postojimo od 1996. godine. Danas smo angažirali timove koji rade ginekološke, radiološke i ultrazvučne preglede, a za sve pacijente smo organizirali stručno predavanje na temu prevencija raka grlića maternice i dojke. Zadovoljni smo odzivom. No, uvijek može bolje. BIMA radi na volonterskoj bazi, a moto im je – zekat na znanje.“
Dr. Azra Ribić Mrkonja: „Ljekar sam opće medicine. U BIMI sam desetak godina. Treba veoma mnogo raditi na edukaciji stanovništva. Prevencija je pola zdravlja. Draga mi je svaka BIMINA akcija.“
Emina Hajdarević: „Ja sam domaćin a imam obavezu da žene ubijedim da dođu i da se pregledaju.“
Lejla Omerčić, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu: „I nama studentima je od velike je važnosti ovakav rad.“
Bekira Dedić: „Bavimo se poljoprivredom i stočarstvom. Za nas mnogo znači dolazak ovih ljekara.“
Ova akcija se za petnaestak dana nastavlja u Zvorniku.
Cijeli tekst

Treći dio teksta Radikalizacija Hrvata u BiH, objavljenog u printanom izdanju Preporoda

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine