Gacko: Važna životna lekcija o ljubavi, miru i suživotu

Svečano otvorena obnovljena džamija u Borču

U prisustvo oko 2 i po hiljade vjernika iz skoro svih krajeva Bosne i Hercegovine, naše dijaspore, raseljenih Borčana nastanjenih u skoro svim krajevima svijeta, od daleke Australiji, Amerike do skoro svih europskih zemalja, pa čak i onih čiji su djedovi u vrijeme austrougarske vlasti i u doba Kraljevine Jugoslavije odselili u Tursku u gatačkom naselju Pridvorica jučer je svečano otvorena obnovljena džamija. Džamiju su zajedno otvorili reisu-l-ulema IZ-e u BiH dr. Husein ef. Kavazović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i predsjednik odbora za obnovu Edhem Okerić.
Džamija u Borču se sa sigurnošću može svrstati među najstarije u Bosni i Hercegovini. Imala je vrlo skromnu arhitekturu i raskošnu funkcionalnost. Prva poznati pisani podaci o njoj, pak, datiraju s početka XIX stoljeća. Prvi put je porušena 1875.godine zajedno sa desetak nevesinjskih džamija. Obnovljena je tek, desetak, možda i 15 godina poslije. Ponovo je porušena u Prvom svjetskom ratu. Izvještaji kažu da je tokom obnove 1938.godine umjesto drvene izgrađena kamena munara. Međutim, sjećanja Borčana na to vrijeme tvrde drugačije, da je ta drvena munara bila s druge strane Pridvoričkog potoka i da je tješila njihovu nostalgiju, a da je džamija imala kamenu munaru. Džamija je novo rušenje doživjela 1942.god. Obnovljena je i svečano otvorena 17. septembar 1967. godine. Četvrto njeno rušenje uslijedilo je u junu 1992.godine. Kamen temeljac za njenu ponovnu gradnju položen je 12. augusta 2016.godine.
Džamiji je tokom XX stoljeća gravitiralo oko 35 sela sa 5.000 stanovnika. Broj povratnika u Borču danas se procjenjuje na oko 30 domaćinstva , koji tu stalno žive, i oko 300 onih koji tokom ljeta ovdje borave, i stoga je ona, kako je to istako Atif Delalić, obraćajući se ispred džematskog odbora, sehara živih sjećanja i čuvar kontinuiteta koji najjasnije artikulira identitet tamošnjeg čovjeka. U njenu obnovu utrošeno je 405 hiljada KM. Dobrovoljne priloge za nju doniralo je 279 pojedinaca i 39 institucija, privrednih subjekata i džemata. Džamiju, koja je 2013.godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH projektirao je arhitekta Ferhad Mulabegović. Izvođač radova bila je firma „Građevinar Fajić“ iz Mostara. Unutrašnju dekoraciju i levhe uradila je Nermina Vehab Đulović. Delalić je u svom govoru kazao kako je nakon početka radova na obnovi džamije pokrenuto i niz drugih značajnih infrastrukturnih projekata. Do sada je u Borču obnovljeno 180 povratničkih kuća, do sela probijeno 50 km novoizgrađenih puteva, obnovljeno i rekonstruirano 30 km puteva, napravljeno 7 mostova, dovedena struja iz dva pravca, a procesi elektrifikacije i formiranja Mjesne zajednice Borač su u toku.

„I muslimani i kršćani su odgovorni za ljudski život kao Božiji dar. Ne vidim druge mogućnosti da pred Dragog Boga izađemo, jer Bog nas neće dijeliti na Sudnjem danu. Neće biti jedan tor za muslimane, a drugi za kršćane. Zajedno ćemo gledati u Božije lice. Zajedno ćemo odgovarati za ono što smo radili na zemlji. Na putu zla nema nikakvog dobra. Ne može se raditi zlo ljudima, a očekivati da vam ljudi uzvrate dobrim. Moraćemo jednog dana svi mi snositi posljedice onoga što smo radili. To je pravda“, prokomentirao je reisu-l-ulema Kavazović.
Mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović u svom obraćanju prokomentirao je činjenicu da je Bakir Izetbegović prvi predsjednik koji je posjetio ovaj kraj izrazivši pri tom nadu da će Borač u buduće biti stavljen na vidljivije mjesto mape interesa, obzira i pažnje prema njemu, dok su prethodni predsjednici u širokom krugu zaobilazili ovaj kraj a s njima i njihova politika i njihovi programi razvoja. „Borač je to zaslužio. Zaslužili su to ovdašnji ljudi koji su s velikom ljubavlju uzdizali i oživljavali život u ovoj plodnoj dolini izvorišta rijeke Neretve“, kazao je muftija. On je izrazio uvjerenje da će i buduće generacije, nadahnute primjerom obnove džamije i infrastrukture, nastaviti s procesom oživljavanja cijelog ovog prostora.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović s prisutnima je podijelio vlastita sjećanja na Borač i Borčane koje je upoznao tokom odbrane Sarajeva i njegove postratne obnove. „Po nekima od njih danas se u Sarajevu zovu kasarne, škole i ulice. Bili su to branitelji, a onda i graditelji Sarajeva, sposobni, posvećeni, pametni i radini..., napravili su velike poslove i velike firme u Sarajevu. Nadam se da će uz pomoć svih naša uraditi puno na razvoju Borča“, istakao je Izetbegović. Osvrćući se na sudbinu boračke džamije i na ulogu vjere u historiji bh naroda Izetbegović je kazao da vjera svojim porukama dobra i mira uvijek mora nadvisiti barbarstvo. „Puno je toga što mi u Bosni i Hercegovini ne znamo jedni o drugima, a trebali bi znati. Hrišćani i muslimanu u Bosni jako dugo žive zajedno i nastavit će živjeti vjekovima. Usprkos tome olahko se izgovore neke teške riječi, riječi uvrede, koje izgovore neznalice, ne znajući da time i sami sebe vrijeđaju“, rekao je Izetbegović dodavši kako će u Bosni uvijek biti mjesta i za ezane i za zvona i za ljude koji se Boga boje. On je s prisutnima podijelio svoja razmišljanja o dva kur'anska ajeta koji govore o rušenju i gradnji bogomolja i o činjenju dobra i sprečavanju zla. „Ja danas Boga molim da budemo muslimani, aktivni, onakvi kakvi su ljudi u Borču koji će se aktivno boriti za dobro, zlu se suprotstavljati i sačuvati da ova džamija i crkva u Borču traju do kraja vremena i da zauvijek zaustave zlo koje ruši bogomolje“, poručio je Izetbegović.


Uz čestitke Borčanima za uloženi trud i zalaganje na obnovi džamije reisu-l-ulema IZ-e u BiH Husein ef. Kavazović prokomentirao je ajete o dobročinstvu za koje Bog obećava nagrade. „ U Božijim kućama se spominje Božije ime i zato vi u njima nikoga drugog nemojte prizivati. Ovako kako smo se danas okupili pred ovom džamijom jednog trenutka će nas Allah okupiti i On će presuditi o onome što smo radili i što smo činili na ovom svijetu. Muslimani su svjesni da je život kratak i prolazan i zbog toga nam je jako važno i bitno da svoje lice uvijek okrenemo dobru i da radimo dobro, a ne da radimo zlo“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović. Namjeru njenog rušenja reisu-l-ulema je okarakterisao kao namjeru rušenje onoga što je najsvetije čovjeku, odnosno vjere u dragoga Boga i stoga je važno biti na putu dobra, a ne onome što je mržnja i što ljudima donosi tugu i razočarenje. S tim u vezi istakao je kako želi muslimane obavezati da njeguju ljubav koju će dijeliti sa svim ljudima ma ko oni bili i ma odakle dolazili. Uz zahvalnost predstavnicima srpske pravoslavne crkve što prisustvuju svečanom otvorenju kazao je da su oni naša braća jer ih je stvorio Jedan Jedini Stvoritelj. „I muslimani i kršćani su odgovorni za ljudski život kao Božiji dar. Ne vidim druge mogućnosti da pred Dragog Boga izađemo, jer Bog nas neće dijeliti na Sudnjem danu. Neće biti jedan tor za muslimane, a drugi za kršćane. Zajedno ćemo gledati u Božije lice. Zajedno ćemo odgovarati za ono što smo radili na zemlji. Na putu zla nema nikakvog dobra. Ne može se raditi zlo ljudima, a očekivati da vam ljudi uzvrate dobrim. Moraćemo jednog dana svi mi snositi posljedice onoga što smo radili. To je pravda“, prokomentirao je reisu-l-ulema Kavazović.
Svečanom otvorenju prisustvovali su brojni predstavnici javnog, društvenog i političkog života u Bosni i Hercegovini, među kojima potpredsjednik entiteta RS-a Ramiz Salkić, gradonačelnik Sarajeva Abulah Skaka i delegacija Srpske pravoslavne crkve u Hercegovini predvođena protojerejom Velimirom Kovačem, parohom prve gatačke parohije. Paroh Kovač je na svečanosti uputio iskrene čestitke i poruke mira, suživota i koegzistencije.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro