Tu je i pojava ISIL-a, koji umnogome liči na dio te zavjere i plana usmjerenog radi lakšeg rasturanja i manipulisanja promjenama. Na globalnom medijskom ekranu muslimani se optužuju za terorizam i predstavljaju kao prijatnja sigurnosti demokratskih država. U posljednje dvije decenije bilo je mnogo naručenih terorističkih napada da bi se muslimani optužili, a slika na ekranu još više pocrnila! Bošnjaci kao dio muslimanske zajednice, koja broji preko jedne i po milijarde, kako samo velika cifra, izloženi su u posljednje vrijeme na lokalnom planu svim napadima, scenarijima sa globalnog plana, samo što su preživjeli i najgoru stvar, pokušaj genocida i biološkog istrebljenja. Stalno su pod stanjem napada i optužbi za terorizam koje dolaze iz Beograda, i od strane srbijanskih medija. Svaka puknuta petarda je adresirana na adresu Bošnjaka i odmah se u inostranim medijima pokušava prenijeti slika kako su Bošnjaci opasnost! Mada, i oni koji to rade znaju da to nije tako, ali ipak, zarad teme koja je popularna u globalnim razmjerama, „islamski terorizam“, zahvalno i unosno je pisati o “ terorizmu “ kod Bošnjaka i optuživati Bošnjake za terorizam i pravdati time genocid 1992-'95.

 

Oduvijek sam se zalagao za dijalog i ovaj put dijalog je potreban; dijalog posebno sa dijelom tih džematlija koji imaju diskutabilne stavove o kojima je bilo riječi. S tim dobrim momcima -vjernicima treba razgovarati, odnosno, argumentima neke njihove stavove socijalizirati u mjeri koja omogućava obostranu korist. Dakle, zatvaranje, integrisanje džemata neće polučiti prave rezultate ukoliko ne bude dijaloga i rada sa dijelom onih koji su u paradžematima, a imaju stavove koji su sporni.

Odluka IZ je dobrodošla

Bez obzira na sva montiranja Bošnjacima, koja će biti bez naročitog efekta, Bošnjaci kao zajednica moraju i trebaju biti oprezni i ne davati ni najmanji povod za te propagandiste širenja laži. U tom i takvom globalnom i lokalnom stanju odluka Rijaseta da počne da se bavi unutrašnjim uređenjem Zajednice, kroz odluku o paradžematima je dobrodošla. Ne znajući sve njene detalje u realizaciji, nadati se da će projekat biti okončan do kraja, bez većih turbulencija i dati željene rezultate. Ohrabrujuće je da je Islamska zajednica pokrenula niz drugih promjena radi unaprijeđenja instititucije i njenog snaženja i odluka koja se tiče paradžemata je jedna u nizu radi popravljanja stanja.

Koliko je poznato do kraja februara treba zatvoriti paradžemate. Ovih dana se vode intenzivni razgovori na terenu i to je dobro u cijeloj priči, jer se daje prednost dijalogu.

Kada je riječ o paradžematima nije ništa novo ako se kaže da među njima ima velikog šarenila, odnosno nisu svi isti i umnogome se razlikuju u pogledu rada i stavova. Većina tih džemata i džematlija se mogu integrisati kroz Islamsku zajednicu, a samo mali broj njih  sporan je u pogledu stavova i rada. U cjelini riječ je o muslimanima i članovima koji su pozitivne ličnosti, a samo mali broj njih ima stavove koji su diskutabilni u pogledu poštivanja autoriteta, institucija, u pogledu prioritetnih zadataka, tj. misije.

Oduvijek sam se zalagao za dijalog i ovaj put dijalog je potreban; dijalog posebno sa dijelom tih džematlija koji imaju diskutabilne stavove o kojima je bilo riječi. S tim dobrim momcima -vjernicima treba razgovarati, odnosno, argumentima neke njihove stavove socijalizirati u mjeri koja omogućava obostranu korist. Dakle, zatvaranje, integrisanje džemata neće polučiti prave rezultate ukoliko ne bude dijaloga i rada sa dijelom onih koji su u paradžematima, a imaju stavove koji su sporni (jedan od spornih stavova je nepoštivanje domaćih autoriteta, a davanje prednosti onima izvan BiH, zatim ignorisanje domaćih institucija...) Ko će sa njima razgovarati, ko će toj grupi omogućiti resocijalizaciju prvenstveno je zadaća Islamske zajednice, ali i svih nas da u svakodnevnim komunikacijama razgovaramo sa njima i kažemo na lijep način, bez da ih vrijeđamo ili potcjenjujemo, u čemu griješe? To je nasušna potreba i važan dio plana bavljenja sa paradžematima.

Prevencija i spriječavanje mogućih negativnih posljedica

Isto kao što me raduju riječi koje je na televiziji kazao naš cijenjeni profesor Mustafa Spahić, koji je, govoreći u kontekstu ove teme, rekao da će biti potrebne određene promjene i u radu nekih džemata-imama u sadržaju i pristupu. Imami bi trebali da 24 sahata pokrivaju svaki dio džemata, i problem je što se ranije institucija Islamske zajednice po vertikali nije miješala u svoj posao. Ako promatramo ovaj potez u kontekstu koji poduzima Islamska zajednica zadnjih godina, onda je on dobro došao i treba ga podržati i svi koji mogu doprinijeti ovoj odluci trebaju dati doprinos.

Reagovanje Islamske zajednice treba promatrati u smislu prevencije i spriječavanja mogućih negativnih posljedica. Činjenica jeste da neprijatelji Bošnjaka, koriste svaki trenutak da pošalju sliku u svijet o nama kao opasnosti, pa sjetite se Mevlida Jašarevića, rah. Nerdina Ibrića, Bugojna... Svako od ovih nasilnih djela neprijatelji su iskoristili da prikažu kao terorizam. Bez povoda neprijatelji nas konstantno stigmatiziraju i napadaju, naravno da ti pokušaji nisu uspjeli, kao što i svaki budući, ako Bog da, neće uspjeti.

Cijeli tekst u printanom izdanju