- Formiranju biblioteka  u svakoj džamiji (Jadno je što svaka džamija nema veliki fond knjiga, vjerskog i drugog sadržaja. Nekada nisu imali ni imami, ili vrlo malo. Sada po svoj prilici oni imaju solidne kućne biblioteke najviše doniranih izdanja vjerskog sadržaja, dok su džamije često bez i jednog prijevoda Kur'ana na dohvat ruke. Valjda je preči džemat i njegovo uzdizanje nego pojedinac, koji se time sve više udaljava od džemata),

• podsticanje džematlija na međusobnu solidarnost (npr. da formiraju fondove - kase uzajamne pomoći) za pomoć u školovanju, socijalnom zbrinjavanju,...na nivou svakog džemata (Raširena je pojava među uposlenicima i IZ o ne- islamskom  načina osiguranja života i socijalne sigurnosti preko inostranih osiguravajućih društava bez mogućnosti kontrole plasmana tih sredstava u namjene koje su halal, ili koje nisu protiv interesa muslimana),
• podsticanje džematlija na organizaciji grupa za pomoć iznemoglim, zdravstveno nesposobnim, materijalno nezbrinutim. U svakom mjestu sve je više sijedih - starih, iznemoglih, bolesnih vrlo različitih oboljenja, usamljenih kojima treba pomoć. Samo džematlije mogu pružati pomoć u skladu s islamskim propisima, čime bi se na djelu potvrđivao islamski ahlak,
• organizovati aktivnosti na izradi urbanističkog reda o uređenju mezarja i postavljanja nišana u duhu islamske i bošnjačke tradicije; uređenje naselja treba biti stalna briga svih nas,
• organizovati aktivnosti na racionalnome korištenju zemljišta i drugih nekretnina vakufa, na potpunom sređivanju izvorne dokumentacije vakufa i njene javne prezentacije, na   podsticanju proširenja imovine vakufa (sve je više nekretnina- stambenih i drugih objekata- i ne neobrađenoga zemljišta poslije smrti neke osobe, s jedne strane, a s druge sve je više onih koji su u mogućnosti predati Vakufu svoju imovinu u funkciji održavanja i unapređenja vjerskog života ili zbrinjavanja i pomaganja muslimana)

II-  ORGANIZOVATI  I/ILI PODSTICATI NA OBUKU:

• o osnovama vjere i obavljanje  obreda, za odrasle, ili one koji su propustili mektepsku nastavu,
• arapskom  pismu za džematlije svih uzrasta, koji to ne znaju,
• arapskom jeziku, posebno mlađe populacije,
• engleskom jeziku, i/ili nekom drugom jeziku,
• rukovanje i korištenje računarske i informativne tehnike, uz primjenu raznih     programskih jezika
• organizovati aktivnosti na izradi urbanističkog reda za uređenje mezarja i postavljanja nišana u duhu islamske tradicije
• organizovati aktivnosti na izradi urbanističkog plana, bar na nivou urbanističkog reda, uređenja naselja radi očuvanja njihove autohtonosti, definisanja i zaštite javnih površina, putnih komunikacija i druge infrastrukture,
• razvijati svijest o pokretanje privrednih aktivnosti (biznisa) gdje god je to moguće i zaštiti vlastite (domaće) produkcije[1], odnosno važnost vlastite, domaće, produkcija za jačanje bošnjačkog naroda,
• o halal hrani, šta se smatra hranom u svakodnevnom i industrijskom načinu pripremanja namirnica i spremanja jela, ......

III - Druge teme koje bi trebalo tretirati radi poboljšanja kulture i svijesti muslimana

• islamski alhak, islamski bonton o svim aspektima života, od rođenja i odgoja djeteta, pripreme za brak, bračni život, održavanja i razvijanje bračne zajednice, kao čelije društva,
• zdrava ishrana i narodna kuhinja, za svakodnevne potrebe i za tržište,
• ekologije, zaštita čovjekovog okoliša,
• uređenje kuće, okućnice, naselja - sela,
• higijena, lična, kuće, naselja,
• vodo snadbijevanje, zaštita izvorišta, izgradnja putova, telefonije, itd. itd.

         Za sve navedeno može se raditi i sa organima MZ, ili preko njih, ako ih ima i ako funkcionišu, uz korištenje prostora džamije ili škole, gdje postoji (skoro svako selo -naselje- ima vjerski objekat, a njih vrlo malo ima školu ili neki drugi društveni objekat). Samo društveno biće i džamije moraju biti što više u funkciji življenja mještana i naselja.

Bilo bi jako dobro da se tretiraju i ove teme od strane stručnjaka

• historija Bošnjaka, jer ono što se u školama uči ne omogućava potpunu istinu o nama i našem identitetu,
• upoznavanje sa izvornom tesavvufskom naukom i kvazi tesavvufom te kako spriječiti sve češća zastranjivanja koja remete tradicionalni način islamskog života na ovim prostorima,
• posljedice skretanja sa izvornog učenja, Kur'ana i Hadisa, i kao to prevazići,
• stanje muslimana u svijetu i šta je tome uzrok,
• šta može najlakše i najefikasnije integrisati muslimana ma u kojoj sredini, državi, svijetu (ekonomija kao faktor integracije muslimana.)
• važnost kulturnih manifestacija za očuvanje identiteta jednog naroda njihovo posticanje i organizovanje ( u nas se sve više omogućavaju i od zvanične vlasti strani običaji, tipični šabački vašari i koride, na kojima nema ništa što bi se moglo podvesti pod tradiciju muslimana, već samo iće, piće,   neprimjerena pjesma i muzika, i strani običaji),
• važnost izgradnje i čuvanja autoriteta ličnosti za jedno mjesto, zajednicu, narod. Izgraditi autoritet može se samo ako poštujemo Kur'anska načela: "Allah vam zapovijeda da odgovorne službe onima koji su ih dostojni povjeravate"[2]  i druga načela vezana za život i opstanak naroda.

I ovo nije sve što bi se moglo programom obuhvatiti, ali samo kao naznake tema koje bi mogle kupirati i podsticati džematlije u funkciji opšteg dobra, i za sebe i za zajednicu.Sve navedene teme mogu se, i treba, potkrijepiti našim izvornim učenjem, Kur'anom i hadisom.

  Kao svoj vlastiti doprinos mogu održati na desetine predavanja i pisanih materijala na temu: Ekonomija kao faktor integracije muslimana i kako zaštititi nacionalne interese legalnim ekonomskim sredstvima. Na tome sam puno radio, ali dok to ne prihvati i IZ kao svoj program neće biti dobrih rezultata. [3]

         Ispuštanjem ekonomskog primata muslimane NA NIVOU BiH– Bošnjake direktno vodi u ekonomsko podaništvo, a ono u svaku drugo. 

         Znam, reći će mi se da to što predlažem nije u programu Islamske zajednice ili to nije "naša“ – IZ dužnost.

         Ko je Islamska zajednica? Ko su džematlije?   Ko su oni koji grade džamije? Ko su oni koji grade fabrike?

         Svi mi smo Islamska zajednica, radnici i penzioneri – bivši radnici - uposlenici, domaćice, omladina - budući radnici – uposlenici, gotovo svi po rođenju, što najbolje dokazuju dženaze. 

         Ko gradi džamije? Oni koji rade u fabrikama, firmana, ustanovama i... i idu u džamije, penzioneri - bivši radnici, oni koji su članovi Islamske zajednice.

         Ko gradi fabrike? Oni koji idu u džamije i rade u fabrikama, firmana, ustanovama , penzioneri – bivši radnici, oni koji su članovi Islamske zajednice.

         Jedno bez drugog ne može. Svi smo mi u istom frontu. Zato svako polaziranje na one koji grade džamije i fabrike, ili njihovo distanciranje od aktivnosti koje vode jačanju nacionalne i vjerske svijesti i ekonomskog položaja, vodi u destrukciju.

         Molim Alaha da budemo istrajni borci u zaštiti vjere, države  i nacionalnih interesa Bošnjaka i Bosanaca.

[1]    Zećat je treći islamski šart, farz. Nema zećata bez privrednih aktivnosti. Onaj koji daje ono što je stekao s halalom bolji je od onoga koji traži, kome se daje. Od zekata u punom smislu riječi obezbjeđuju se vitalne funkcije jednog društva. Kada je Muhamed, a.s., učinio hidžru u Medinu prvo je sagradio džamiju a onda bazar –tržišni centar. I sam ga je uređivao kao bi omogućio da muslimani imaju gdje da prodaju svoje proizvode i kupuju ono što im je potrebno, da neposredno i s novcem razmjenjuju svoje proizvode bez posrednika, nakupaca, lihvara, organizovano. Na fin, potpuno legalan način, suzbio je lihvarstvo i jevrejski lobi, njihov veliki uticaj na (ne)stabilnost malade zajednice pravovjernih.  Ovim pristupom u organizaciji medinske zajednice najdirektnije se utiče na razvoj i ekonomsko jačanje medinske zajednice. Po ovom uzoru to je bila praksa muslimana u svim krajevima i zemljama gdje su oni imali uticaj. (Vidjeti  Islamsko pravo od Kardavija, i dr.).

Nema stabilnosti jedne zajednice bez njene ekonomske stabilnosti i snage. Svaki sposoban član zajednice mora privređivati da bi joj mogao biti od koristi, da bi mogao organizovano pomagati one kojima je stvarno potrebna pomoć. Šta je naša obaveza? Da treći šart ( po nekima četvrti) ispunimo, da ga kao obavezu  tretiramo kao i namaz, jer nije musliman vjernik koji zapostavi zekat u njegovom punom smislu riječi. Znači treba podsticati džematlija na proizvodne aktivnosti, posebno proizvodnju žitarica, voća i povrća za zdravu ishranu i tržište, maksimalno koristeći agro -tehničke i mjere, itd.                                                                                                                                                                   

[2]   An -Nisa', prvi dio ajeta 58, str. 87.

[3] Samo ilustracije radi: Žalosno je i jadno vidjeti da se na našim vjerskim i drugim skupovima koriste sokovi i druga osvježavajuća pića, biskviti, mesni proizvodi i mesne prerađevine, i dr. onih koji su na nas izvršili agresiju.  Niti mislimo na vlastitu produkciju niti na naš ponos, jer ga zbog malih materijalnih interesa gazimo. Šta tek rade oni koji nemaju ni vjerske svijeti, a upravljaju svim tokovima budžetskih sredstava i konzumom širokih razmjera, jer sve natura-ju kroz tržne centre stranog vlasništva.