digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Safer Muminovic

Safer Muminovic

Humanitarna organizacija Islamic Relief (IR) održala je kosultacije na visokom nivou o temi ravnopravnosti spolova. Konsultacijama su prisustvovali akademski radnici, aktivisti, praktičari i stručnjaci iz različitih oblasti, uključujući UN-ova tijela, univerzitete, nevladine i vjerske organizacije. Raspravljalo se o najvažnijim pitanjima koja utječu na žene i djevojke širom svijeta. Učesnici su iskazali zadovoljstvo što organizacija poput Islamic Reliefa radi na razvoju politika i programa iz ove oblasti. „Ovo je zaista historijski trenutak, a cijenim sve napore koji su uključeni u organiziranje ovog događaja. Ovo je, izgleda, važna tačka u islamskom angažiranju,“ kazala je dr. Azza Karam, viša savjetnica  Fonda za stanovništvo UN.

Sličica Želim Print

Ova strateška vježba učenja okupila je niz aktera s ciljem razvijanja dubinske analize i sveobuhvatnih rješenja. Youssef Himmat iz Foruma europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija oduševljen je činjenicom da su mnogi mladi uključeni. „Pitanje rodne pravde i ravnopravnosti sve je važnije i treba ga rješavati na lokalnoj i globalnoj razini. Unatoč tome što se mladi smatraju budućim vođama, rijetko se konsultiraju o pitanjima koja ih se tiču. Zato sam sretan što ovdje vidim mlade ljude iz različitih organizacija i drago mi je što je ovo savjetovanje inkluzivno,“ kazao je Himmat.

Islamic Relief priznaje da je nejednakost spolova jedan od najozbiljnijih oblika diskriminacije u svijetu. To utječe na žene i djevojke svih dobnih skupina, pozadina i nacionalnosti. Ona je glavni uzrok globalnog siromaštva, kao i cijelog niza drugih društvenih bolesti. Organizacija Islamic Relief je posvećena služenju cijelom ljudskom rodu. Razmjena ideja, konstruktivni dijalog i strateško planiranje iz ovog događaja pomoći će poboljšanju naših pravila i rada na terenu. A to će, zauzvrat, pomoći životima miliona ljudi.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini potvrdila je posvećenost bloka dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba, s Jerusalemom kao zajedničkom prijestonicom Izraela i buduće Palestine kao jedini realan i održiv način da se ispune legitimne težnje obje strane, prenijele su agencije u izvještajima o susretu palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa sa Frederikom Mogherini u Bruxellesu. „Mi EU smatramo istinskim partnerom i prijateljem i stoga pozivamo države članice da brzo priznaju Palestinu“, izjavio je Abbas ovom prilikom. Do sada je palestinsku nezavisnost priznalo devet država članica EU,  Švedska, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunija, Malta i Kipar. Ambasadori evropskih zemalja u UN švedski Olof Skoog, holandski Karel van Oosterom, norveški Tore Hattrem i zamjenik stalnog britanskog predstavnika u UN Stephen Hickey su istakli da je dvodržavno rješenje jedini realan put za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Ambasadori su, također, istakli stabilizirajuću ulogu Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), te izrazili zabrinutost finansijskim ograničenjima UNRWA uslijed američkog smanjenja finansijske pomoći toj agenciji. „Rad UNRWA je od suštinskog značaja za očuvanje mogućnosti dvodržavnog rješenja, jer je izbjegličko pitanje jedno od tema pregovora o konačnom statusu“, upozorio je Skoog.

Sličica Želim Print

Generalna skupština UN uspostavila je UNRWA 1949. dajući joj mandat za pružanje pomoći i zaštite više od pet miliona registrovanih palestinskih izbjeglica u Jordanu, Libanu, Siriji, kao i u Zapadnoj obali i pojasu Gazze. 

U Mostaru je BZK Preporod ovog grada  22. januara  organizirala folklorni seminar igara, pjesama i običaja Istočne Hercegovine i okoline Mostara.

Organizatori i predavači na seminaru, istakli su da se veoma malo zna o temi koja se obrađivala na seminaru, iako zapisi postoje, te da je ovo samo početak,  jer je period od dva dana nedovoljan da bi se obradile sve teme vezane za ovo područje naše zemlje.

“Oblast koja se obrađuje je ipak velika. Kada kažete Istočna Hercegovina, tu spadaju Bileća, Gacko, Trebinje. Pored toga smo uzeli da obrađujemo i dio igara iz Gornjih Gnojnica kod Mostara. Previše igara da bi se obradile u dva dana. Više seminara je potrebno da bi se pokrio čitav prostor. S obzirom na prilike u našoj zemlji, a znamo da nisu sjajne, jedna pozitivna strana su folkloristi. U životu se još nisam susreo s tim da su se folkloristi posvađali s obzirom na vjeru i naciju. Svima nam je to na ponos i radost. Družimo se jedni s drugima, putujemo, pravimo smotre folklora i festivale, idemo jedni drugima u goste i tu nemamo nikakvih prepreka”, kazao je folklorist i predavač iz Sarajeva Vehid Polovina.

Sličica Želim Print

Značaj folklora kao kulturološkog segmenta potvrđuje i činjenica da je samo u BiH zapisano preko 4.000 igara, kako onih uz muziku tako i onih bez muzičke pratnje, kao što su gluha kola, hodaljke, igre uz pjesmu. Međutim nepoznato je koliko je igara koje su ostale nezapisane, a još je veoma malo starog stanovništva koje pamti te običaje i igre, pa je i ostalo malo vremena da se što više pokuša zapisati i sačuvati od zaborava.

“U našim muzejima spise tih igara postoje, njihov tačan opis, međutim u praksi nisu provedeni, tako da je naša želja i nastojanje da ih ponovo oživimo i kao takve dostavimo generacijama koje dolaze”, kazao je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz Mostara Haris Omerika.

Iako je tema seminara folklor Istočne Hercegovine, na seminaru su uzeli učešće kako polaznici iz gradova i općina sa područja Hercegovine, tako i iz nekih gradova Bosne, kao što su Sarajevo i Prijedor.

Na redovnom seminaru  za imame MIZ Sarajevo, 24. januara 2018. g. u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese predstavljeno je novo izdanje „Kur’ an s prijevodom Nurke Karamana“. Nakon uvodnog odlomka iz Časnog Kur’ana koji je proučio dr. hfz. Sejad Mekić, dobrodošlicu imamima i gostima iskazao je glavni imam MIZ Sarajevo dr. Ferid ef. Dautović. Gosti ovog seminara su bili:  arabista i zaposlenik El-Kalema g. Nurko Karaman, zatim pjesnik, prozni pisac, publicist i književnik prof. Hadžem Hajdarević,  te vlasnik Izdavačke kuće “Kupola”, d.o.o. Sarajevo g. Mustafa Bećirović, a povod je promocija i predstavljanje novog izdanja “Kur’an s prijevodom Nurke Karamana”.

Sličica Želim Print

Čelni ljudi ovog prevodilačko-izdavačkog projekta su naglasili kako im je Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH izdala saglasnost za izdavanje i distribuciju Kur’ana s prijevodom Nurke Karamana, a da su suizdavači: Bošnjačka islamska zajednica Malmo, Švedska; IGBD – Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj – Mešihat i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Urednik ovog izdanja je prof. dr. Nedžad Grabus dok su recenzenti prof. dr. Enes Karić i prof. Zijad Ljevaković.

Prvi izdavački projekt u novoosnovanoj izdavačkoj kući “Kupola” je upravo ovaj prijevod Kur’ana Nurke Karamana, zbog čega je radost iskazao i izdavač Mustafa Bećirović poručivši kako ovaj poduhvat Nurke Karamana, svojom originalnošću, jezičko izražajnom svježinom i pobožnom odgovornošću naprema svetosti Božije riječi, nudi jedno „istinsko osvježenje u doživljavanju islama i čovjekove vjere u Boga“.

U Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu, a  okviru tribine o bosanskom jeziku , 25. januara, akademik Dževad Jahić, naš vodeći stručnjak za bosanski jezik i filolog, upriličio je predavanje na temu „Kroatizmi u bosanskom jeziku- uzroci i posljedice“. Fokusirajući temu na utjecaj i problem koji sve više zaokuplja našu javnost i naš jezički prostor, akademik Jahić je istakao da lingvistički kroatizam još nije definiran, te da uslijed toga što nisu osigurani mehanizmi upotrebe standardnog bosanskog jezika njime (jezikom) manipulira. Otuda i mnoge devijacije koje su posebno uočljive u medijima u kojima se razgrađivanjem te norme bosanskog jezika kreira u javnosti lažna slika da ona uopšte ne postoji. No, akademik Jahić je izričit: „Ta norma itekako postoji i ona je sasvim dovoljno lingvistički definirana. Naročito je u tom pogledu upadna upotreba tzv. kroatizama, čiji uzroci su brojni, ali isto tako i posljedice u širem smislu, a o kojima naše naučne i kulturne institucije moraju iskazati svoj jasan stav i stati u zaštitu dosljedne upotrebe bosanskog standardnog jezika. Međutim, kroatizmi nisu samo medijska ‘povlastica’, već njihovi korijeni, po svemu sudeći, još su dublji i, da kažemo, ozbiljniji.“ Da su ti korijeni zaista duboki i da se oni  mogu pronaći i na najvišem standardno jezičkom nivou on je za primjer uzeo filozofsku literaturu, gdje je pronašao niz riječi među kojima su i ove: aktualnost, aktualna, sustavno, točka, nositelj, glede, djelomice, obrana, proturiječnost, tko, itko, suvremeni, uporaba, što, povijest i dr.

Uz prigodnu svečanost i promociju časopisa Anali   Gazi Husrev- begova biblioteka je  obilježila svoju 481. godišnjicu rada

U  povodu Dana Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu  je 15.1.2018, upriličena  svečanost  kojom je ova institucija  obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.

Cijeli tekst

Svečanost je počela učenjem ašereta kojega je proučio Esad Latifović, da bi nakon riječi dobrodošlice reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i predstavnicima Islamske zajednice u BiH, te zvanicima iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života kao domaćin mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke, predstavio rad i rezultate u protekloj 2017.godini, te najavio nove projekte kojim će biblioteka opravdati svoju ulogu u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga kao i kulturno- naučnom istraživanju. U tu svrhu direktor Lavić je posebno ukazao na projekt „digitalne biblioteke“ koja će omogućiti kvalitetniji i bolji pristup građi“. On je naglasio da ova ustanova nadasve  osvjetljava  kulturnu prošlost Bošnjaka, te podsjetio  da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavrjeđuju i traže širu pažnju zajednice i države.

U finalni dio takmičenja plasiralo se 34 takmičara od 150 koliko ih je uzelo učešće u kvalifikacijama. Ove godine u okviru takmičenja Hind bilo je pet kategorija: kratke sure (El-Fatiha, El-Ihlas, El-Felek, En-Nas i Ajjetu-l-kursijj) za predškolski uzrast, sura El-Mulk, sura Jasin, sura El-Kehf i Amme džuz. Takmičenje je bilo podijeljeno je u 7 kvalifikacijskih takmičenja, dva polufinalna i finalno. Kvalifikacioni dio takmičenja u novembru i decembru 2017. godine u Vitezu (Krupčica), Travniku (Mehurići, Maline i Hadži Ali-begova džamija), Novom Travniku, Gornjem Vakufu i Donjem Vakufu. Polufinalni dio takmičenja održan je u Islamskom centru na Kalibunaru u Travniku i prostorijama MIZ Bugojno. Komisiju u finalnom djelu takmičenja sačinjavali su: dr. hfz. Fadil Bektaš, predsjednik komisije, te članovi: dr. hfz Sejad-ef. Mekić, hfz. Ibrahim-ef. Bektaš i mr. Aljo-ef. Cikotić. Na završnoj svečanosti prisutnima su se obratili:  imam Gradske džamije Salih-ef. Zukić, rukovodilac Škole Kur’ana i glavni imam MIZ Novi Travnik Haris-ef. Amidžić, muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović i Ibrahim-ef. Ahmetagić šef Odjela za posebne vjerske programe pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta.

Vitez i Travnik dominirali

U kategoriji kratkih sura najbolji su bili: Esma Aganović sa osvojenih 93,16 bodova iz džemata Dolac na Lašvi, Travnik; Lamija Mešković s osvojenih 92,83 boda iz džemata Lupac, Vitez i Rukajja Topoljak s osvojenih 91,16 bodova iz džemata Lupac, Vitez.

U kategoriji učenja sure El-Mulk najuspješniji takmičari su bili: Ibrahim Mujkanović s osvojenih 97,83 boda iz džemata Lupac, Vitez, mualim Almedin-ef. Mešković; Amra Šipraga s osvojenih 97 bodova iz džemata Kalibunar, Travnik, mualim mr. Aljo-ef. Cikotić i Sajra Hadžić s osvojenih 96,5 bodova iz džemata Mosor, Travnik, mualim Ahmed-ef. Šehić. U kategoriji sure Jasin najuspješniji su bili: Jusuf Šošić s osvojenih 98,6 bodova iz džemata Voljevac, Gornji Vakuf, mualim Admir-ef. Malanović;
Ubejde Omeragić s osvojenih 98,56 bodova iz džemata Grad, Novi Travnik, mualim Salih-ef. Zukić i Lamija Spahić s osvojenih 97,83 boda iz džemata Hadži Ali-begova džamija, Travnik, mualim hfz. Ibrahim-ef. Bektaš. U kategoriji sure El-Kehf bolji od ostalih su bili: Daoudi Karrache s osvojenih 98 bodova iz džemata Mehurići, Travnik, mualim Ferhad-ef. Fetić;  Ajna Smajić s osvojenih 97,33 boda iz džemata Pridvorci, Gornji Vakuf, muallim Samel-ef. Smajić i Muhamed Sarajlić s osvojenih 97 bodova iz džemata Počulica, Vitez, mualim hfz. Salih-ef. Haseljić U kategoriji Amme džuza najuspješniji su bili: Zejd Jusufović a osvojenih 97,83 boda iz džemata Maline, Travnik, mualim Semir-ef. Šiljak, Ajla Turčinović s osvojenih 97,16 bodova, polaznica Škole Kur’na Bugojno, muallima hfz. Amela Šehić i Ahmed Hasičić s osvojenih 95,83 boda iz džemata Pode, Travnik, mualim Mersudin-ef. Zolota. Svim takmičarima su dodijeljene uz novčane i druge nagrade. Također, svi učesnici takmičenja su nagrađeni.

Ime takmičenja Hind

Glavni donator takmičenja je dr. Adil el-Ubejd iz Kuvajta, koji već petu godinu zaredom donira značajna sredstva kao vid trajne sadake za njegovu kćerku Hind po kojoj ovo takmičenje i nosi naziv. Također, značajnu ulogu u organizaciji takmičenja ima ambasada Saudijske  Arabije, porodica Mehanović, firma Merkez Oil iz Novog Travnika, turistička agencija Mersi doo iz Sarajeva, građevinska firma Vlašić Gradnja iz Travnika, Elči Ibrahim-pašina medresi iz Travnika, firma Trgoten iz Travnika, Suad Drpljanin, Suad Jašarević, Sedžad Burić, firma Gold Promex iz Novog Travnika, Udruženje humanista iz Zenice, medžlisi Travnik, Novi Travnik, Busovača, Vitez, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf i Donji Vakuf.

R.L.

SARAJEVO, 17. januar - U Centralnoj džamiji na Ildiži pokrenuta je halka tefsira, koju će voditi hafiz dr. Kenan Musić. Halka će se održavati svake srijede poslije jacija-namaza, a nakon halke upriličit će se druženje. Dosadašnje dvije održane halke okupile su oko hiljadu zainteresiranih, od kojih su većinom mladi.

E.S.

Ovisnost o internetu i igrama može biti opasna kao alkoholizam ili droga/ U nedostatku roditeljske pažnje djeca se sve više okreću virtualnom svijetu što u konačnici dovodi do njihove izoliranosti i isključivosti

Od ovisnosti do tragičnih posljedica

Ono što je danas realnost jesu podaci koji govore da i mladi i odrasli isuviše vremena provode uz internet i video igre koje zahtijevaju pristup internetu, odnosno umrežavanje s igračima diljem svijeta. Njihovu strast još više pospješuju kompanije koje od toga imaju ogroman profit. Gaming industrija, tj. video i kompjuterske igre postaju konkurencija filmskoj industriji.
Jedna od prvih video igara koja je zaokupila putem interneta ogroman broj igrača 2004. godine plasirala je kompanija Blizzard. Radilo se o multiplayer igri zvanoj World of Warcraft koja je za deset godina donijela dobit od deset milijardi dolara, a sa deset miliona aktivnih pretplatnika. Ova kompanija je lansirala još tri popularne franšize: Diablo, Starcraft i Hearthstone od kojih svaka ima milione korisnika.
U novije vrijeme u svijetu kreirana je aplikacija na mobilnim telefonima – Pokemon Go. Igrači u ovog igri ne vežu se za virtualni izmišljeni svijet, nego nadograđuju već postojeći tako što podrazumijeva fizičko kretanja u traganju i hvatanju Pokemona. Naime, igrač treba pronaći Pokemona na određenom mjestu i to snimiti kamerom na telefonu da bi prešao na slijedeći zadatak ili nivo. Opasnost je što igrač u tom slučaju katkad treba izaći u noći, ili naći se na nekoj zabačenoj lokaciji i ulici. Tako su prošle godine zabilježeni i prvi slučajevi ubistva igrača ove igre.
Među opasnim igrama našla se igra „Izazov - 48 sati“. U ovoj igri zahtijeva se da igrač pobjegne od kuće i izgubi se na dva dana. Namjera igre time je da izazove pažnju roditelja i prijatelja koji bi objavljivali zabrinute poruke i tražili pomoć kako da pronađu svoju djecu. Tu je i igrica „Plavi kit“ koja je uzrokovala mnoga samoubistva djece širom svijeta.
Pored ovih igara, koje zahtijevaju opasne aktivnosti u stvarnom svijetu, tu su i igrice koje mlade vežu za mobitele skoro 24 sata.

Cijeli tekst

U novom printanom izdanju Preporoda od 1. februara 2018. čitajte: 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine