Djela se mjere prema namjeri

Autor: Priredio: Džanan Ribić Oktobar 13, 2015 0

Mumin ef. Mumić, imam u džematu Hadžijske džamije u Novom naselju Solina, u svojoj hutbi u petak 9. oktobra 2015. godine, okupljenim vjernicima govorio je o hidžri, hadisima koji su vezani za hidžru, kao i važnosti iskrene namjere u životu ljudi

 

- Približava nam se Nova hidžretska godina. Hidžra, odnosno preseljenje muslimana iz Mekke u Medinu desilo se 622. godine po Isau a.s. Omer ibn El-Hattab, r.a. prenosi da je Allahov Poslanik rekao:“Djela se mjere prema namjerama i svakome pripada ono što je naumio. Čija hidžra bude u ime Allaha i Njegova Poslanika ona je u ime Allaha i Njegova Poslanika, a čija hidžra bude radi dunjaluka kojim bi se okoristio ili žene kojom bi se oženio njegova hidžra je radi onoga zbog čega ju je i učinio“. Prenosilac ovog hadisa, Omer ibn El-Hattab, r.a. je dobro poznati ashab i bio je drugi halifa. Od Poslanika Muhammeda a.s. je prenio 537 hadisa. Njega je Poslanik Muhammed a.s. nazvao El-Faruk (onaj koji rastavlja istinu od neistine).Njegova  pravednost se navodi kao primjer. Islam je primio u svojoj 35. godini, pet godina prije hidžre. Njegovim prihvatanjem islama Allah dž.š. je ojačao muslimane. Ibn Mesud r.a. kaže: “Nismo smjeli javno klanjati kraj Kabe dok nije Omer r.a. prešao na islam“ – kazao je efendija Mumić na početku hutbe.

Drugi halifa

Mumin ef. Mumić naglašava da su muslimani Omera r.a. izabrali za halifu i dali mu prisegu, nakon što je umro prvi halifa Ebu Bekr r.a.

- To je bilo 13. godine po hidžri. Tako je on postao drugi halifa. U vrijeme njegove vladavine islam se proširio na područje Perzije, Sirije, Iraka, Kudsa-Palestine i drugih mjesta. On je prvi koji je nazvan sa  Emirul-mu'muminin (vladar pravovjernih) i onaj koji koji je uveo hidžretski kalendar, po kojem muslimani danas računaju svoju eru. Na njegovom prstenu je bilo ugravirano: “Dovoljna ti je smrt kao opomena, o Omere“. Ubio ga je Ebu Lu'lu El-Fejruz – Perzijanac, zatrovanim nožem iz zasjede, dok je klanjao sabah-namaz 23. godine po hidžri – istakao je efendija Mumić.

 

Važnost iskrene namjere

 

Vrijednost ovoga hadisa je velika. Obzirom da je prema riječima efendije Mumića ovo jedan od temeljnih hadisa u islamu.

Mnogi islamsku učenjaci su smatrali poželjnim i prihvatljivim da svoje knjige počnu upravo sa ovim hadisom. Podsjećajući i sebe i druge na važnost iskrenoga nijeta – namjere.

 

- Ibn Abbas r.a. kaže: “Čovjek će biti sačuvan prema svome nijjetu, i ljudima se daje i sudi prema njihovim nijjetima“. Povod izreke ovog hadisa je vezan za hidžru, odnosno za momka i djevojku koji su planirali da se uzmu, ali ih je hidžra razdvojila. Ona je učinila hidžru a on nije, ostao je u Mekki. Abdullah ibn Mesud r.a. kaže: “Među nama je bio jedan čovjek koji se zaručio sa ženom zvanom Ummul-Kajs. Ona se nije htjela udati za njega sve dok on ne učini hidžru, pa kad je on zbog navedenog razloga učinio hidžru, mi smo ga nazvali Muhadžir Umul-Kajs“ – rekao je efendija Mumić.

Ispravnost nijeta

Treba stalno imati na umu da je Allahov Poslanik rekao: “Djela se zaista mjere prema namjerama i svakome pripada ono što je naumio. Čija hidžra bude u ime Allaha i Njegova Poslanika ona je u ime Allaha i Njegova Poslanika, a čija hidžra bude radi dunjaluka kojim bi se okoristio ili žene kojom bi se oženio njegova hidžra je radi onoga zbog čega ju je i učinio.“

 

Ako valja nijet valja i djelo

 

Mumin ef. Mumić posebno ističe da moramo stalno biti svjesni da je ispravnost nijeta garancija primanja nekoga djela.

- Ako valja nijet valja i djelo. Ako ne valja nijet onda ne valja niti djelo. Mnogo je kur'anskih ajeta i hadisa koji podstiču na ispravnost nijeta. „Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali, zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine.“(Sura El-Hadž,37) . Allahov Poslanik kaže: „Zaista Allah dž.š. ne gleda u vaša tijela niti u vaše likove, nego gleda u vaša srca i vaša djela“ – kazao je efendija Mumić u svojoj hutbi.

 

Hidžra kao prekretnica

 

Kada govorimo o Poslaniku i njegovom životu i misiji, pominjemo Mekkanski i Medinski period. Mekkanski , onaj do Hidžre, i Medinski onaj poslije Hidže. Sama objava Kur'ana se dijeli na Mekkanski i Medinski period, odnosno sure koje su objavljenje do hidžre i poslije hidžre.

Poslije hidžre, prema riječima efendije Mumića nastupa novo vrijme i period u istoriji islama. Hidžra je bila prekretnica u širenju islama.

Sa hidžrom je formirana Islamska zajednica, zajednica muslimana, ummet Muhammeda a.s. Uspostavljen je Šerijat, koji je okvir za sve i za sve važi bez izuzetka. Zakon koji će naše emocije i strasti uz pomoć razuma držati pod kontrolom.

 

Licemjerstvo i dvoličnost

Naravno Hidžra, Medinski period, donosi i nešto što se zove munafikluk, licemjerstvo, dvoličnost, kojeg nije bilo u Mekki.

Ovaj hadis nam i ukazuje na tu pojavu i bolest koja je danas itekako prisutna u našim redovima, među muslimanima. Dolazi period kada ljudi počinju prikrivati svoje namjere, a djelima pokazuju sasvim drugo.

- Budimo iskreni u svojim djelima, jer samo tako ćemo od njih imati koristi kod Allaha dž.š. Moramo se uvezati u općem dobru i hajru, ali samo u ime Allaha Uzvišenog. Djela se zaista mjere prema namjeri, a ne prema onome što će nas neko vidjeti da to radimo, a sa drugim nijjetom – zaključio je u svojoj hutbi Mumin ef. Mumić.

Razgovor sa džematlijama Hadžijske džamije

Nakon džuma namaza nekolio džematlija Hadžijske džamije kazalo je svoje mišljenje o temi ovosedmične hutbe.

Refik Muminović ističe da su se u to vrijeme muslimani morali seliti.

- Oni su se tada selili da bi se formirala zajednica muslimana, koja je hvala Bogu opstala. A kada čovjek nešto mora onda to nije niti teško. Tako je bilo i sa muslimanima u to vrijeme – mišljenja je Muminović.

Malik Čedić naglašava da je hidžra za sve muslimane važana stvar.

- To je prekretnica za našu vjeru i cijelo čovječanstvo. Mi u BIH to moramo poštovati. Međutim, svjedoci smo da se slave neke nove godine koje nemaju ništa zajedničko sa islamom, dok hidžretskoj novoj godini ne pridajemo veliku pažnju – kazao je Čedić.

Hadžija Rešad Arifović, mujezin Hadžijske džamije napominje da za njega hidžra puno zači.

- Tada smo se mi po prvi puta organizovali. To je naša prva država. Prvi korijeni naše organizacije – zaključuje Arifović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija