Lijenost i njen uticaj na bogobojaznost

Autor: Jusuf Džafić Juni 08, 2019 0

Treba spomenuti i jednu negativnu pojavu novijeg datuma među našim muslimanima, a kojoj je uzrok lijenost u bogobojaznosti: redovito slijeđenje najlakšeg mišljenja u pitanjima u kojima postoji razilaženje, čak i kad je to mišljenje ne samo u suprotnosti sa stavom našeg hanefijskog mezheba, već i sa stavom sva četiri mezheba

Lijenost je gora od bolesti, kaže stara bosanskomuslimanska narodna poslovica. I pored svog velikog potencijala, ljudi zbog lijenosti ne mogu da na pravi način i u pravoj mjeri ostvare bogobojaznost: nemarni su prema namazu, postu, zikru, Kur’anu i drugim vidovima ibadeta, nemaju dobru komunikaciju sa komšijama, roditeljima, djecom, rodbinom i drugim ljudima, ne uključuju se u društveno korisne akcije, ne ustežu se od mita i korupcije, skloni su prevarama i malverzacijama, nisu dovoljno ekološki osvješćeni itd. Stoga ne treba da čudi da je Muhammed, a.s., učio dovu: Gospodaru moj, tražim kod Tebe zaštitu od lijenosti. (Bilježe je Buhari, Muslim, Ahmed i dr.)

Najčešći uzroci lijenosti

Kako bismo pobijedili lijenost u bogobojaznosti, dijagnosticirat ćemo njene najčešće uzroke i istovremeno dati i savjete kako ih suzbiti. Kako bismo pobijedili lijenost u bogobojaznosti, prvo ćemo dijagnosticirati njene najčešće uzroke, a onda dati i savjete kako je suzbiti.
1. Imetak i porodica. Uzvišeni Allah na najmanje sedam mjesta navodi imetak i porodicu kao eventualnu smetnju bogobojaznosti. Tako, između ostalog, kaže: O vjernici, neka vas imeci vaši i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, biće izgubljeni. (El-Munafikun, 9) Naime, čovjek, u trci kako da svojoj porodici obezbijedi najbolje materijalne uslove (kuća/stan, auto, škola, kursevi i treninzi za djecu, vikendica, ljetovanja i zimovanja itd.), tj. u trci za Dunjalukom, često zapostavlja rad za Ahiret. Njegov rad za Dunjaluk, pošto je popraćen lijenošću u ibadetima, pretvara se u gramzivost i pohlepu. Štaviše, on zaboravlja da je upravo Allah, dž.š., Taj koji obezbjeđuje čovjeku sreću i na ovom, dunjalučkom svijetu, kao i na onom, ahiretskom svijetu. Kur’an savjetuje da se lijenost u bogobojaznosti zbog imetka i porodice, odnosno radi gramzivog obezbjeđivanja materijalnih dobara svojoj porodici, suzbija prvenstveno udjeljivanjem sadake: Imeci vaši i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika; Zato se Allaha bojte koliko možete, i slušajte i pokoravajte se i sadaku udjeljujte – za svoje dobro. A oni koji budu sačuvani gramzljivosti, biće tî koji će uspjeti. (Et-Tegabun, 15-16) Koristi od sadake za bogobojaznost su mnogobrojne:
- dijeljenjem se čovjek navikava odvajati od njemu drage stvari - imetka,
- upoznavanjem sa siromašnim ljudima i porodicama, koji imaju malo, a sretniji i zadovoljni su od nas, čovjek praktično uči kako za ovosvjetsku sreću ne treba mnogo,
- budući da su siromašni u stalnim nedaćama, čovjek spoznaje kako on, kao neko ko ima više imetka, treba biti zahvalniji na blagodatima koje mu je Allah, dž.š., dao.
2. Dunjalučki užici. Vrlo čest uzrok lijenosti u bogobojaznosti je ovisnost o prolaznim dunjalučkim strastima i užicima. Naime, džennetski način življenja nije lahak, kao što je slučaj sa džehennemskim načinom života, kako nas i Muhammed, a.s., upozorava: Džennet je okružen nelagodnostima, dok je Vatra (Džehennem) okružena strastima. (Bilježe ga Muslim, Tirmizi i dr.) Dalje, čovjek je po prirodi malodušno biće, odnosno biće koje preza i posustaje pred poteškoćama, kako Kur’an poručuje. Zato čovjek zna biti zaveden Dunjalukom, misleći da su njegove ljepote trajne i neprolazne: “Znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece!... A na onome svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na Ovome svijetu je samo varljivo naslađivanje.“ (El-Hadid, 20) Razni su oblici dunjalučkih uživanja koji stvaraju ovisnost: razne igre, vidovi zabave, muzika, duhan, alkohol, droge, kocka, blud, općenito hrana i piće, putovanja, druženja itd. Svi dotični oblici ovisniku oduzimaju dragocjeno slobodno vrijeme koje bi inače iskoristio u svoju duhovnu nadogradnju. Kur’an, kao rješenje lijenosti u bogobojaznosti zbog dunjalučkih užitaka, pored traženja oprosta (istigfara), predlaže da čovjek svoje hrđavo društvo, koje ovisi o Dunjaluku, zamijeni sa čestitim društvom, čiji se pripadnici natječu u činjenju dobrih, djela kojima se približavamo Bogu: “Nadmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju. To je Allahova blagodat koju će dati onome kome On hoće; a u Allaha je blagodat velika.“ (El-Hadid, 21)

Od njih se mogu čuti rečenice tipa “ne mogu da klanjam/postim, jer radim”, “od vjere se ne živi” i sl. Allah, dž.š., je upozorio na iskušenja vlasti i karijere i njihov negativan utjecaj na bogobojaznost.


3. Karijera i vlast. Nekim ljudima su karijera i vlast na prvom mjestu. Stoga, radi karijere zapostave ne samo svoj odnos prema Bogu i svoj vjerski odgoj, već i vjerski odgoj svoje porodice. Od njih se mogu čuti rečenice tipa “ne mogu da klanjam/postim, jer radim”, “od vjere se ne živi” i sl. Allah, dž.š., je upozorio na iskušenja vlasti i karijere i njihov negativan utjecaj na bogobojaznost. Tako je u Kur’anu naveo, kao primjer onoga ko je iskušan vlašću, između ostalih, faraona, a kao primjer onoga ko je iskušan sa karijerom Hamana, prvog faraonovog ministra. Čak je i Iblis, vođa šejtana, obećavši neprolaznu vlast, zaveo hazreti Adema i hazreti Havvu: “Ali šejtan mu poče bajati i govoriti: ‘O Ademe, hoćeš li da ti pokažem drvo besmrtnosti i vlast koja neće nestati?’“ (Ta-ha, 120) Uzvišeni Allah je dao i savjet kako suzbiti lijenost u bogobojaznosti koja je nastala zbog karijere i vlasti kroz uzorite primjere: Sulejmana, a.s., i Davuda, a.s., koji su bili israilski kraljevi i poslanici, Jusufa, a.s., koji je bio poslanik i prvi ministar nemuslimanskom kralju Egipta, te Asije bint Muzahim, faraonove žene i muslimanke.

Slijeđenje najlakšeg mišljenja

Također, treba spomenuti i jednu negativnu pojavu novijeg datuma među našim muslimanima, a kojoj je uzrok lijenost u bogobojaznosti: redovito slijeđenje najlakšeg mišljenja u pitanjima u kojima postoji razilaženje, čak i kad je to mišljenje ne samo u suprotnosti sa stavom našeg hanefijskog mezheba, već i sa stavom sva četiri mezheba, te praktikovanje olakšice (ruhse) u svakoj situaciji, čak i gdje nema opravdanja za nju. Zbog takvog razmišljanja imamo npr. slučajeve da se čovjek bespotrebno javno mrsi u ramazanu u kombiju u kojem svi ostali putnici poste, čak i šofer, pod izgovorom da je musafiru dozvoljeno omrsiti se i napostiti.
Na kraju, nije teško zaključiti da je središnji put bogobojaznost na osnovu realnih mogućnosti, a ne bogobojaznost zasnovana na lijenosti ili bogobojaznost bazirana na nerealnim mogućnostima.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija