Riječ sunnet u lingvističkom smislu znači postupak ili način vladanja. U terminološkom smislu Sunnet označava Muhammedov, a.s., postupak i način njegovog vladanja. Prema hadiskim učenjacima, Sunnet su sve riječi ili djela, bez obzira temelji li se na njima praksa ili ne, ili zabrane Božijeg Poslanika, a.s., koje su prenesene do nas, ili osobine Vjerovjesnika, a.s., i stil njegovog života. Često se i riječ hadis koristi kao sinonim pojmu Sunneta. 

Želite li štampano ili digitalno izdanje?

Važnost Sunneta

Iz navedenoga proizlazi nesumnjiva važnost Sunneta u životu muslimana. Ukazat ćemo samo na nekoliko važnih činjenica u vezi sa Sunnetom Muhammeda, a.s.:

1. Sunnet je praktični komentar Kur'ana; on predstavlja stvarnu, praktičnu primjenu Allahove Knjige na zemlji; kasnije ćemo konkretnije govoriti o Sunnetu kao najboljem komentaru Kur'ana i navesti nekolicinu primjera;
2. nije moguće u potpunosti razumjeti Kur'an bez poznavanja Sunneta Muhammeda, a.s., ali ni Sunnet bez Kur'ana;
3. prakticiranje ili slijeđenje Sunneta spada u ibadet i pokornost Uzvišenom Allahu; u mnogim kur'anskim ajetima uzvišeni Allah zajedno spominje pokornost Njemu i Njegovom Poslaniku: Ko se pokorava Poslaniku, pokorava se Allahu (en-Nisa', 80). Ovaj ajet, kako veli mufessir Ibn Džuzejj, govori o jednoj od odlika Allahovoga Poslanika, a.s., a ona glasi da je pokornost Poslaniku kao pokornost Allahu, jer on naređuje i zabranjuje po Allahovom naređenju (Kitabu-t-Teshil li 'ulumi-t-Tenzil, 1/149);
4. mnogi propisi u Kur'an nisu objašnjeni; njih je objasnio Muhammed, a.s.; mi ne bismo ispravno razumjeli mnoge propise Kur'ana ili njegovo zakonodavstvo bez Sunneta.

Obaveza slijeđenja Sunneta

Prema tome, pridržavanje Sunneta Muhammeda, a.s., jeste nešto nužno i neupitno, odnosno obavezno. Brojni su ajeti u Kur'anu koji naređuju slijeđenje Poslanika, a.s., tj. njegovog Sunneta, npr.:

1) O, vjernici! Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim (en-Nisa', 80) – Naredba od Allaha, dž.š., da se pokorava Poslaniku, a.s., za njegova života značila je pokoravanje njegovim naredbama i zabranama, a poslije njegove smrti to znači slijeđenje njegovog Sunneta, navodi mufessir Taberi smatrajući da je to najispravnije mišljenju u tumačenju navedenoga ajeta (Džami'u-l-bejan 'an te'vil aji-l-Kur'an, 3/239).

2) O, vjernici, pokoravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku, i ne napuštajte ga... (el-Enfal, 46) – tj. ne napuštajte Poslanika. Smisao ovih riječi jeste naredba da se on, Poslanik, a.s., slijedi i zabrana da mu se oponira. Naredba o pokoravanju Poslaniku, a.s., došla je zajedno sa naredbom o pokoravanju Allahu kako bi se upozorilo da je pokoravanje Allahu u pokoravanju Poslaniku (Bejdavi, Envaru-t-Tenzil ve esraru-t-te'vil, 2/13).

3) Reci: ''Ako Allaha volite, mene slijedite i vas će Allah voljeti...'' (Ali 'Imran, 31) - Slijeđenje Muhammeda, a.s., znak je ljubavi čovjeka prema Uzvišenom Allahu. Ljubav čovjeka prema Allahu uvjet je da njega Allah voli i oprosti mu grijehe. Veli se da se ovaj ajet obraća kršćanima Nedžrana, a značenje mu je općenito i odnosi se na sve ljude (Ibn Džuzejj, Kitabu-t-Teshil,1/104).

Potražite Preporod aplikaciju za android i iOS uređanje. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju. 

Sunnet je Objava

Šta osigurava ovakvu poziciju Sunneta Muhammeda, a.s.? Odgovor ćemo pronaći u Kur'anu kao i u riječima samoga Poslanika, a.s. Kada je u pitanju Kur'an, pored navedenih i drugih ajeta koji imperativno naređuju slijeđenje Muhammeda, a.s., tj. njegovog Sunneta, većina muslimanskih učenjaka trećim i četvrtim ajetom sure en-Nedžm dokazuje da je i Sunnet Objava: On ne govori po hiru svome; to je samo Objava koja mu se objavljuje (in huvve illa vahjun juha). 

Za Sunnet (tj. Hadis i Hadis-i kudsi) kaže se da je Objava koja se ne uči (el-vahj gajru metluvv). Mufessir Se'alibi kaže da ovaj ajet znači: ‘’Sve što Muhammed, a.s, kaže u pogledu vjere jeste Božija Objava’’ (el-Dževahiru-l-hisan, 4/8). Istu tvrdnju ponovit će npr. mufessiri Begavi i Hazin u svojim komentarima ovoga ajeta. U Darimijevom Sunenu stoji da je Evzaijev učitelj Hasan govorio: ''Džibril je Alejhisselamu donosio Sunnet kao što mu je donosio i Kur'an’’ (Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, 71). Što se tiče Hadisa, navest ćemo samo jedan u kome Poslanik, a.s., ekplicitno kaže: ''Zbilja mi je dat Kur'an i nešto slično njemu'', tj. Sunnet, iz čega onda proizlazi obaveza slijeđenja Sunneta kao što se slijedi i  Kur'an (Ebu Davud: 3988).

Ono što dodatno potvrđuje prethodnu argumentaciju jeste značenje riječi el-hikme (dosl. mudrost) u Kur'anu. Naime, jedno od šest kontekstualnih značenja riječi el-hikme u Kur'anu jeste i značenje Sunneta, npr. u ajetima: el-Bekare, 151; el-Bekare, 231; en-Nisa’, 113.