Deveti džuz Kur'ana: Najviše spominjano kazivanje u Kur'anu

Osmog dana mjeseca Ramazana se na mukabelama širom BiH uči deveti džuz, koji započinje od 162. stranice te se završava s 181. stranicom Časnog Kur'ana. Ovaj džuz obuhvata petnaest stranica sure El-E'araf te pet stranica sure El-Enfal

Sura El-E'araf je prva kur'anska sura koja se završava s sedždom koja ima za cilj iskazivanje praktične pokornosti Allahu: „Oni koji su bliski Gospodaru tvome, doista, ne zaziru da Mu se klanjaju; samo Njega hvale i samo pred Njim licem na tle padaju.“ El-E'araf, 206.

U suri se spominje i sedžda koju su čarobnjaci učinili nakon što su vidjeli jasne dokaze Musaovog, a.s., poslanstva: „I Mi naredismo Musau: "Baci štap svoj!" – i on odjednom proguta sve ono čime su oni bili obmanu izveli. I tako istina na vidjelo izbi i pokaza se da je bilo lažno ono što su oni priredili, i tu oni bijahu pobijeđeni i ostadoše poniženi, a čarobnjaci se licem na tle baciše.  "Mi vjerujemo u Gospodara svjetova" – povikaše,  "Gospodara Musaova i Harunova!"“ El-E'araf, 117-123.

Zanimljivo je spomenuti da je kazivanje o Musau, a.s., najviše spominjano kazivanje u Kur'anu i spominje se u čak 29. džuzeva. Allahov Poslanik, a.s., je stoga rekao: „Allah se smilovao mom bratu Musau, skoro da je zauzeo trećinu Kur'ana!“ Od svih ostalih kur'anskih pogalvlja, u suri El-E'araf se spominje najviše detalja vezanih za odnose Musaa, a.s., i njegovog naroda, posebno nakon napuštanja Egipta, ali nije spomenuta priča o njegovom rođenju i boravku na dvoru koje se spominju u suri El-Kasas.

Sura El-Enfal (Plijen) je objavljena u Medini nakon sure El-Bekare, a u Mushafu se nalazi poslije sure El-E'araf. Ima 75 ajeta.

Imam Sujuti navodi da su ovu suru neki učenjaci, poput Ibn Abbasa, r.a., nazivali surom Bedr jer je objavljena nakon bitke na Bedru kao komentar tog značajnog događaja u historiji islama.

Uzvišeni Allah je Bitku na Bedru u Kur'anu opisao kao Dan furkana – Dan rastavljanja istine od neistine, ali i razgraničenje dva perioda u historiji ljudskog roda: perioda u kojem su sljedbenici poslanika i islama bili potlačeni, i perioda u kome je islam stekao snagu i grupu koja će ga braniti. Zbog toga je čitava sura objavljena kao komentar velike pobjede muslimana.

Kad bi se taj trijumf mjerio materijalističkim standardima, vidjeli bismo da muslimani nisu imali nikakvih šansi za pobjedu. Muslimana je bilo 313, a nisu bili spremni za sukob ni materijalno ni vojno. Na drugoj strani, neprijatelji su imali oko hiljadu boraca pod punom ratnom spremom.

El-Enfal znači ratni plijen, tj. dunjalučka bogatstva. Uzvišeni Allah nam skreće pažnju na opasnost međusobnog nadmetanja i prepirke oko dunjaluka, jer je to jedan od vidova razilaženja i rušenja bratskih osjećaja među muslimanima, što vodi ka slabljenju i porazu ummeta.

Stoga, sura El-Enfal govori o zakonitostima na kojima se temelji uspjeh. Pobjeda ne dolazi slučajno, već ima svoje materijalne i božanske uzroke, od kojih su tri glavna:

  • Pobjeda dolazi samo od Allaha, dž.š., stoga sura El-Enfal muslimane upućuje na ispravno shvatanje oslanjanja na Milostivog. Naše je da uložimo maksimum truda, a da rezultate prepustimo našem Rabbu: „To je zato što Allah neće lišiti blagostanja narod kome ga je podario – sve dok se on sam ne promijeni.“ El-Enfal, 53. Ovaj ajet potvrđuje da Allahu, dž.š., pripada odluka u svim stvarima, ali je u čovjekovoj obavezi slijeđenje uzroka u skladu s mogućnostima.
  • Slijeđenje uzroka, trud i zalaganje za postizanjem snage, slične snazi neprijatelja, čak i veće ako je to izvodivo. Zatim izrada analiza, plana rada i studija djelovanja, te svega onoga što povećava materijalnu mogućnost pobjede.
  • Za pobjedu su neophodni istinsko bratstvo u vjeri, međusobna saradnja i izbjegavanje prepirki, što se jasno vidi iz slijedećeg ajeta: „I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih.“ El-Enfal, 46.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija