Svakim danom bliži je susretu sa svojim Stvoriteljem, a ne sprema se za taj dan, ne poznaje svog Stvoritelja, ne strahuje od Njegove kazne i ne nada se Njegovoj milosti. Njegova nesvijest neće promijeniti stvarnost, kao što će žeravica opeći svakog ko je dodirne, bio on toga svjestan ili ne.

Najprioritetnija obaveza razumom obdarenom biću je da upozna svog Gospodara, Koji ga je stvorio, omogućio mu život na ovoj planeti, skladnim lik njegov učinio, nad brojnim stvorenjima ga uzdigao i nebrojene blagodati mu podario. Koji će ga usmrtiti a zatim, kao što je to prvi put učinio bez njegove volje i znanja, ponovo proživjeti. Naš Gospodar, kad nas je prvi put stvarao, nije nas pitao želimo li da budemo stvoreni ili ne, kako bi htjeli da izgledamo, od kojih roditelja bi htjeli da se rodimo, u kojoj zemlji da odrastemo, i stotine drugih pitanja koja nas se, itekako tiču. Nije nas pitao, nego nas je Svojom voljom stvorio. Isto tako, nakon smrti bićemo ponovo oživljeni, htjeli mi to ili ne, bićemo proživljeni i stajat ćemo pred Gospodarom, Koji će nas o životu na ovom svijetu pitati. Ali nevjernici, kako danas tako i ranije, ne žele vjerovati: Ubej ibnu Halef, jedan od mekkanskih idolopoklonika, prilazi Allahovom Poslaniku, alejhissaltu vesselam, noseći truhlu kost u ruci, mrvi je pred njim i govori: Muhammede, zar misliš da će Allah ovo oživjeti nakon što je truhlim postalo? A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovora: "Da, Allah će to proživjeti, a tebe će usmrtiti pa će te proživjeti a zatim te u džehennemsku vatru uvesti!" Nakon toga, Uzvišeni Allah objavljuje ajete sure Jasin: "I Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: "Ko će oživjeti kosti kad budu truhle?" (Ja-sin, 78) (Esbabun-Nuzul, El-Vahidi, 246)

U Svojoj plemenitoj Knjizi Svemogući Allah je kazao: "Oni ne poznaju Allaha kako treba; a Allah je, uistinu, moćan i silan." (El-Hadždž, 74) Ovim ajetom Uzvišeni Allah otkriva stvarni razlog ljudskog gafleta i nemara naspram njihovog Gospodara: ne poznaju Ga kako treba, a On je moćan i silan.

Najvrednije i najčasnije što čovjek spoznaje i uči je znanje o Gospodaru svjetova, jer je vezano za Uzvišenog i Silnog Koji je iznad svega i niko Mu ravan niti sličan nije. Pored toga nevjernicima je teška i sama spomen Uzvišenog Gospodara, kao što ih je Allah opisao: "Kad se Allah samo spomene, grče se srca onih koji u onaj svijet ne vjeruju." (Ez-Zumer, 45) Za razliku od vjernika čije srce se smiruje kada se Allah spomene: "One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju – a srca se doista, kad se Allah spomene, smiruju!" (Er-Rad, 28) Vjernik želi što više saznati o svom Gospodaru kako bi išao sigurnim korakom ka Njegovoj milosti i kako bi uspješno prevazišao sve prepreke koje mu se ispriječe na tom putu.

Rekao je Uzvišeni Allah: "Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni." (En-Nahl, 78) Dolaskom na ovaj svijet konto čovjekovog znanja ravan je nuli, međutim, Milostivi je podario čovjeku ključeve spoznaje: sluh, vid i razum, putem kojih stiče brojne koristi a najveća od njih je spoznaja Uzvišenog stvoritelja. Znanje o Uzvišenom Allaha stiče se, u prvom redu, putem objave, a zatim proučavanjem Allahovih stvorenja i razmišljanjem o njima.

Božija objava

Uzvišeni Allah upoznaje Svoje robove sa Sobom, Svojim časnim bićem, lijepim imenima i savršenim atributima kroz Svoj govor u časnom Kur'anu, i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Učeći Allahovu Knjigu i izučavajući predaje Allahovog Poslanika, alejhissaletu vesselam, saznat ćemo mnogo o našem Gospodaru. Tako naprimjer o savršenosti i preciznosti Allahovog znanja, te da Uzvišenom Allahu nisu skrivene ni najmizernije stvari kao što je opadanje jednog običnog lista, saznajemo čitajući Allahov govor: "U Njega su ključevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna šta je na kopnu i šta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti ičega svježeg niti ičega suhog, ničega što nije u jasnoj Knjizi." (El-Enam, 59) Da od Sveznanog Gospodara ništa nije moguće skriti saznajemo čitajući Njegove riječi: "On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju;" (Gafir, 19) A slikovit prikaz veličine Allahovog znanja daju nam Njegove riječi: "Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, silan i mudar." (Lukman, 27)

O žestini Allahove kazne čitamo ajete: "Onima koji ne budu vjerovali biće odijela od vatre skrojena, a ključala voda biće na glave njihove ljevana od nje će se istopiti ono što je u trbusima njihovim, i koža, a gvozdenim maljevima biće mlaćeni; kad god pokušaju zbog teškog jada iz nje izići, biće u nju vraćeni: "Iskusite patnju u užasnoj vatri!" (El-Hadždž, 19-22)

O širini Allahove milosti i Njegovom obećanju da će oprostiti svakom ko se iskreno pokaje čitamo ajete: " Reci: "O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv." (Ez-Zumer, 53)

Šerijatski tekstovi predstavljaju neiscrpan izvor spoznaje o Uzvišenom Gospodaru. Kroz njih upoznajemo Allahova lijepa imena koja ukazuju na Allahova uzvišena svojstva, kao što su veličina, moć, ljepota, milost, blagost, mudrost, žestina Njegove kazne, savršenost Njegovog vida, sluha, znanja i sl. Rekao je Svemogući Allah: "Allah ima najljepša imena i vi Ga zovite njima!" (El-A'raf, 180) A u predaji od Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, bilježi se da je rekao: "Allah, uistinu ima devedeset i devet imena, stotinu manje jedno, ko ih zapamti ući će u Džennet!" (Buharija, 2736 i Muslim, 6985) Tumačeći ovaj hadis učenjaci su naglasili da broj Allahovih imena nije ograničen na devedest i devet nego je daleko veći od tog broja, te da riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko ih zapamti ući će u Džennet" podrazumijevaju poznavanje Allahovih imena, njihovo pamćenje i praktičnu primjenu njihovih značenja. (Fethul-Bari, Ibnu Hadžer, 11/220)

Razmišljanje o Allahovom stvaranju

Drugi način širenja znanja o Allahu je izučavanje Njegovih stvorenja i razmišljanje o njima, jer veličina, preciznost i savršenost stvaranja odraz su i pokazatelji Allahove veličine, moći i savršenstva.

Moderna dostignuća savremene tehnologije mnoge ostavljaju bez daha, jer ljepota, sklad, funkcionalnost i učinak tih proizvoda ukazuju na znanje, preciznost i iskustvo proizvođača. S druge strane, ne uočavaju i ne primjećuju "proizvode" za čije kreiranje je potrebna neusporedivo veće znanje, preciznost, moć i savršenstvo: "A koliko ima znamenja na nebesima i na Zemlji pored kojih prolaze, od kojih oni glave okreću!" (Jusuf, 105) Kada bi pogledali bilo šta od nebrojenog biljnog i životinjskog svijeta, ovaj planet na kojem živimo, nebeski svod ili nas same, trebali bi ostati bez daha, jer savršenstvo tog stvaranja nesumljivo ukazuje na Znanog i Moćnog Stvoritelja. Obzirom da je sve to "oduvijek" prisutno, naša čula su na to naviknuta i smatraju sve to sasvim uobičajenim, iako u stvarnosti sve to nije nimalo obično niti jednostavno. Rekao je uzvišeni Allah: "Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima – zar ne vidite?" (Ez-Zarijat, 20-21)

Kao primjer dokaza u nama samima uzmimo, ne kompletan organ, poput srca, pluća, bubrega ili oka, niti splet organa, poput disajnog sistema, govornog aparata, probavnih organa i sl. niti naravno cijelo ljudsko tijelo sa svojom materijalnom i duhovnom stranom, nego uzmimo za primjer najobičniju ćeliju kakvih je potrebno na trilione da bi se formiralo ljudsko tijelo.

Savremena tehnologija omogućila je da se istraže najsitniji djelići života i otkrila da je ćelija najkompliciraniji sistem sa kojim se čovječanstvo ikada susrelo, jer sadrži energetske stanice, koje proizvode energiju, koju onda ćelija upotrebljava, fabrike koje proizvode enzime i hormone neophodne za život, banku podataka gdje su zapisane sve neophodne informacije o svim proizvodima koji trebaju biti napravljeni u ćeliji, zatim složene transportne sisteme i cjevovode za prevoženje sirovina i proizvoda sa jednog mjesta na drugo, napredne laboratorije i rafinerije za pretvaranje vanjskih sirovina u upotrebljive tvari, i specijalizirane proteine ćelijske membrane za kontrolu ulaska materija u ćeliju i izlaska iz nje. Sve to sačinjava samo jedan mali dio ovog nevjerovatno složenog sistema. Ona je toliko kompleksna da čak ni visoki nivo tehnologije koji je čovječanstvo postiglo ne može proizvesti jednu takvu ćeliju. Nikada nijedan pokušaj da se kreira umjetna ćelija nije postigao uspjeh. Ustvari, svi pokušaji da se to učini su napušteni. Vjerovatnoća formiranja ćelije igrom slučaja je poput vjerovatnoće da se odštampa jedna knjiga prilikom eksplozije u štampariji, ili da jedan tornado brišući kroz deponiju starog gvožđa konstruira od materijala i starudija koje se tu nalaze avion "Boing 747". Ovo znači da nije moguće da ćelija nastane slučajno i zato je ona definitivno morala biti stvorena.

Kad bismo htjeli mogli bismo govoriti o čudu dizajna, ne same ćelije, nego samih gradivnih blokova ćelije, proteina, kojih je potrebno hiljade za izgradnju samo jedne ćelije. (Pogledati: Podvala Teorije evolucije, Harun Jahja)

Otkrivajući tu mikrokosmičku preciznost i savršenost Allahovog stvaranja, razumnom čovjeku ostaje samo da kaže: "I neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova!" (En-Neml, 8)

Allaha sve veliča i slavi

Svijest o mnoštvu Allahovih stvorenja koja Ga hvale i veličaju širi horizonte znanja o Allahu i Njegovoj veličini. Rekao je Uzvišeni: " Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i onī na njima; i ne postoji ništa što ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo. – On je doista blag i mnogo prašta." (El-Isra, 44)

Ponekad se putniku ka Allahovoj milosti učini da je usamljen na tom putu, jer većina pripadnika njegove vrste tumara putevima zablude, međutim, sva ljudska vrsta pa i cijela Zemlja samo su praška među silnim Allahovim stvorenjima, koja priznaju svog Gospodara, slave Ga i veličaju. Rekao je Uzvišeni Allah: "Zar ne znaš da se i onī na nebesima i onī na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drveće, i životinje, i mnogi ljudi, a mnogi i kaznu zaslužuju." (El-Hadždž, 18) Ovdje Svemogući Gospodara spominje raznolika stvorenja i potvrđuje njihovu apsolutnu pokornost, međutim, kada je došao spomen naše, ljudske vrste, pravi podjelu i kaže: "i mnogi ljudi, a mnogi i kaznu zaslužuju", jer među nama ima onih koji su izabrali nepokornost i Iblisov tabor, a ima i onih koji su izabrali pokornost, i tako se pridružili tim nebrojenim korpusima Allahu pokornih stvorenja. Uzvišenog Allaha molim da i nas učini od njih. Amin.