O, sljedbenici Kur'ana, ne skrivajte Kur'an ispod svojih jastuka, već ga ispravno učite noću i danju, i širite ga i razmišljajte o onome što on sadrži - da biste bili spašeni! (hadis)

Plejada učenjaka pisala je o ovoj temi. Među njima je i Nevevi u svom Et-Tibjanu u kojem – kao i u Šerhu l-Muhezzebu i El-Ezkaru – navodi brojne adabe. Ja ću ih ovdje sažeti i dodati im još više te ih klasificirati po predmetnim temama kako bi se lakše obuhvatili.

Tema prva - Preporučeno je što više čitati i učiti Kur'an. Uzvišeni hvaleći one koji to čine kaže:...koji uče ajete Allahove po cijelu noć (Ali 'Imran, 113). U Dva sahiha u hadisu od Ibn Omera kaže se: ''Nema zavidnosti osim u dva slučaja: čoveku kome je Allah dao Kur'an i on postupa po njemu i danju i noću...'' Tirmizi prenosi slijedeći hadis od Ibn Mes'uda: ''Ko prouči harf iz Allahove Knjige, ima za to dobro djelo, a dobro djelo se nagrađuje  deseterostruko''. On, također, prenosi hadis od Ebu Se'ida da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ''Uzvišeni Gospodar kaže: 'Koga Kur'an i sjećanje na Mene zaokupe od upućivanja molbe Meni, dat ću mu ono najbolje što se daje onima koji traže od Mene. Prednost Allahovog govora nad ostalim govorima je kao prednost Uzvišenog Allaha nad Njegovim stvorenjima''. Muslim prenosi hadis od Ebu Umamea (da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao): ''Učite Kur'an, jer će on doći na Sudnji dan kao zagovornik onome ko ga bude učio''. Bejheki prenosi slijedeći hadis od Aiše: ''Kuća u kojoj se uči Kur'ana pokazuje se stanovnicima nebesa kao što se zvijezde pokazuju stanovnicima Zemlje''. Od Enesa on, također, prenosi ovaj hadis: ''Osvijetlite vaše kuće (stanove) namazom i učenjem Kur'ana!'' Od Nu'mana b. Bešira prenosi hadis: ''Najvrjediniji ibadet moga ummeta jeste učenje Kur'ana''. Isto tako, prenosi hadis od Semurea b. Džunduba: ''Svaki domaćin voli da mu ljudi dođu na gozbu, a Allahova gozba je Kur'an - pa ga ne zanemarujte!'' Bejheki još prenosi od Ubejdea el-Mekkija na merfu' i mevkuf način i ovaj hadis: ''O, sljedbenici Kur'ana, ne skrivajte Kur'an ispod svojih jastuka, već ga ispravno učite noću i danju, i širite ga i razmišljajte o onome što on sadrži - da biste bili spašeni!

Rani muslimani imali su više običaja kada je u pitanju količina Kur'ana koju su oni učili. Najviše što se prenosi u tom pogledu jeste da bi neki osam puta proučili Kur'an (činili hatmu) u  toku jednoga dana i jedne noći; četiri puta tokom noći i četiri puta tokom dana. Drugi bi tokom jedne noći i jednoga dana pročili četiri puta Kur'an; neki bi proučili tri puta, neki dva puta, a neki jedanput. Međutim, Aiša, r.a., je sve to kritikovala. Ibn Ebi Davud prenosi da je Muslim b. Mihrak rekao Aiši, r.a.: ''Ima ljudi koji Kur'an prouče za jednu noć dva puta ili tri puta!'' Ona je odgovorila: ''Oni ga uče, ali ga ne prouče. Klanjala bih sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., cijelu noć pa bi on proučio sure: el-Bekare, Ali 'Imran i en-Nisa'. I ne bi prošao pored ajeta koji govori o radosnim vijestimam, a da ne bi činio dovu i tražio dobro, niti pored ajeta koji pobuđuje strah, a da ne bi činio dovu i tražio utočište''.

Brojni ljudi osudili su da se hatma čini za vrijeme manje od toga (tj. svake treće noći) budući da Ebu Davud i Tirmizi – koji ga smatra vjerodostojnim - prenose hadis od Abdullaha b. 'Amra na merfu' način, koji glasi: ''Ko prouči cijeli Kur'an za manje od tri noći – nije ga razumio''.

Ibn Ebi Davud i Se'd b. Mensur prenosi na mevkuf način od Ibn Mes'uda da je on rekao: ''Ne učite Kur'an za manje od tri noći!'' Ebu Ubejd prenosi od Mu'aza b. Džebela da on nije volio da prouči cijeli Kur'an za manje od tri noći. Ahmed i Ebu Ubejd prenose od Sa'da b. el-Munzira – koji je prenio samo ovaj hadis od Allahovoga Poslanika, s.a.v.s. – koji je rekao: - Upitao sam Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., da li mogu proučiti cijeli Kur'an za manje od tri noći, pa mi je on odgovorio: ''Možeš, ako si to u stanju''.

Zatim slijede oni koji bi cijeli Kur'an proučili za četiri, pet, šest ili sedam noći, što predstavlja sredinu stvari i najbolje je to slijediti. Tako je postupala većina ashaba i drugih ranih muslimana. Buhari i Muslim prenose od Abdullaha b. 'Amra da je rekao: - Rekao mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ''Prouči cijeli Kur'an za jedan mjesec!'' Kazao sam: - Ja sam u stanju i brže (da ga proučim). Rekao je: ''Prouči ga za deset noći!'' Opet sam ponovio: - Ja sam u stanju i brže (da ga proučim). ''Onda ga prouči za sedam noći i nemoj manje od toga!'' – odgovorio je. Ebu Ubejd i drugi prenose predajnim putem od Vasi'a b. Hibbana, a on od Kajsa b. Ebi Sa'sa'a – koji prenosi samo ovaj hadis – da je ovaj upitao Allahovoga Poslanika, s.a.v.s.: - Za koliko bih vremena (noći) trebao da proučim cijeli Kur'an? Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: ''Za petnaest''. - Ja sam u stanju i brže (da ga proučim). ''Onda ga prouči za heftu!''

Potom slijede oni koji bi proučili hatmu za osam i deset noći, odn. za jedan ili dva mjeseca. Ebu Davud prenosi od Mekhula da je rekao: - Snažniji ashabi Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., proučili bi Kur'an za sedam noći; neki bi proučili za jedan mjesec, neki za dva mjeseca, a neki, pak, za period veći od toga.

Ebu Lejs u svome El-Bustanu kaže da učač treba proučiti cijeli Kur'an najmanje dva puta tokom godine dana ako nije u stanju da prouči više od tog broja. Hasan b. Zijad prenosi da je imam-i Ebu Hanife rekao: ''Onaj ko prouči Kur'an svake godine dva puta, ispunio je svoju dužnost zato što ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., pred Džibrilom proučio dva puta u godini u kojoj će preseliti na Ahiret''.

Neki su kazali da je pokuđeno ne učiniti hatmu za više od četrdeset dana bez opravdanog razloga. O ovome se jasno izjasnio imam-i Ahmed jer je Abdullah b. 'Amr upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s.: - Za koliko bih dana trebao proučiti cijeli Kur'an? ''Za četrdeset'' – odgovorio je Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ovaj hadis prenosi Ebu Davud.

Nevevi u svome Ezkaru kaže: ''Odabrano mišljenje o tom pitanju jeste da trajanje učenja hatme ovisi o samoj osobi. Tako osoba kod koje će učenje Kur'ana izazvati duboko razmišljanje i nježne osjećaje, neka se ograniči na toliko učenja koliko joj je dovoljno da dobro shvati šta uči. Ako je neko zauzet širenjem nauke ili pitanjem suđenja među muslimanima ili sličnim poslovima od važnosti za vjeru i opću dobrobit muslimana, njemu je dovoljno da prouči onoliku količnu Kur'ana koja mu neće izazvati neki poremećaj u njegovom korisnom zanimanju. Onaj ko ne spada u spomenute, neka uči koliko više može, ali da mu ne prijeđe u dosadu ili da ga brzo u sebi uči''.

Tema druga - Zaboraviti naučeno iz Kur'ana je veliki grijeh. O ovome se izričito izjasnio Nevevi u djelu Er-Revda i drugdje, i to zbog hadisa koga prenose Ebu Davud i drugi u kome se kaže: ''Predočeni su mi grijesi mog ummeta pa nisam vidio većeg grijeha od grijeha čovjeka kome je dāto da nauči suru ili ajet iz Kur'ana, a zatim to zaboravi!'' On također prenosi hadis: ''Ko nauči Kur'an pa ga zaboravi, gubav će susresti Uzvišenog Allaha na Sudnjem danu''. Buhari i Muslim prenosi slijedeći hadis: ''Stalno ponavljajte Kur'an, jer, tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, Kur'an se brže izmiče nego deva iz svoga julara!''

Sa arapskog preveo: Almir Fatić

[1] El-Itqanu fi 'ulumi l-Qur'an, poglavlje trideset peto, 1/332-366 (Bejrut: Daru l-kitabi l-'arebi, 1999).