U period od tri dana podnešeni referati su se usmjerili na prednosti izrade jedinstvenog (vahadi) takvima, odnosno s druge strane refrate su podnosili i znameniti alimi koji su smatrali da je svrsishodnija izrada dvostrukog (sunai) takvima, što bi podrazmijevalo zapadnu i istočnu varijantu. Od znamenitih alima pored dr. Mehmeda Gormeza bili su prisutni i Jusuf Karadavi, Ali Karadagi i dr.

Temeljna rasprava koja je vođena odnosila se na tradicionalno utvrđivanje viđenja mlađaka („Postite kada ga vidite i bajramujte kada ga vidite“), i savremenog pristupa koji ne isključuje viđenje golim okom, ali se bazira na proračunskom utvrđivanju mjeseca mlađaka. Moglo se primijetiti da je načinjen korak u približavanju islamskih učenjaka i naučnika iz oblasti astronomije. Kada je u pitanju BiH, Ustav IZ je precizirao da se izrada takvima za pripadnike IZ u BiH radi na osnovu astronomskog proračuna.

Vapaj i potreba muslimanskih manjina u Evropi

Kongres je uvažio sva dosadašnja nastojanja koja su inicirana kroz kongrese na ovu temu u proteklih 50 godina, počevši od 1966. pa do 2016. godine. Nema sumnje, a na što su ukazali i podnosioci referata da je krajnje vrijeme da muslimani svijeta nađu rješenje i dođu sa jedinstvenim hižretskim kalendarom, kako zbog sebe i svog jedinstva tako i zbog ukupnih civilizacijskih tokova savremenog doba, ali i svakodnevnih potreba vjernika muslimana.

Na Kongresu su učešće uzeli između ostalih predstavnici Saudijske Arabije, Indonezije, Palestine, Katara, Libije, Amerike, Farancuske, Holandije, Italije, Makedonije, Kosova, Albanije, Crne Gore i dr. Na Kongresu se čuo vapaj i potreba muslimanskih manjina u Evropi, gdje je naznačeno i ukazano na veliki broj problema zato što svaki pripadnik prenosi početak posta i dane Bajrama iz zajednice iz koje dolazi, tako da se u jednom gradu, u toku nekoliko dana obilježava početak posta i prvi dan Bajrama. Na Zapadu nije prihvatljivo takvo stanje, recimo da komšija do komšije obilježava početak posta i Bajrama različito, škole i državene ustanove ne mogu odrediti jedan dan za obilježavanje. Također, poslodavci ne mogu organizirati više dana za obilježavanje Bajrama, umjesto da iznajme sportsku dvoranu za jedan dan muslimani su prinuđeni da iznajmljuju sportske dvorane radi klanjanja nekoliko dana, a što ih finansijski opterećuje. Učesnici Kongresa su ukazali i na druge poteškoće ove prirode. Ako je potpisniku ovih redova dopušteno, mogao bih ustvrditi da je postignut idžma’, da se početak ramazana, te prvi dan Bajrama obilježava shodno takvimu ili proračunu dotične zemlje.

Nakon trodnevnog kongresa i rasprava pristupilo se glasanju između jedinstvenog i dvostrukog takvima. Pravo glasa je imalo 127 delegata, od kojih se njih 80 izjasnilo za izradu jedinstvenog takvima. Njih 27 je bilo za izradu dvostrukog, 14 je bilo suzdržano, a 6 ih uopšte nije glasalo. Smatramo da je ovo historijski događaj ne samo zbog postignutog dogovora nego i zbog mogućnosti izbora, te mogućnosti uspostavljanja idžma’a savremene uleme. U odsustvu reisu-l-uleme pripala mi je čast da učestvujem u ovom historijskom trenutku, te da glasam za jedinstveni takvim.

Završni kominike Kongresa

Za čitaoce Preporoda Uprava za vjerske poslove je pripremila prijevod završnog kominikea Kongresa, u kojem se ističe:

„Hvala Allahu koji je dao Sunce kao buktinju, a Mjesec svijetlim učinio, i odredio im smjer kretanja kako bismo znali broj godina i obračun vremena. Allah, dž.š., je učinio da je većina propisanih ibadeta vremenski određena, kao npr. namaz, zekat, post, hadž. Isto tako neki od tih ibadeta vezani su za pojavu, odnosno kretanje Mjeseca, kao: post, hadž, zekat, dok su drugi pak vezani za položaj i kretanje Sunca: pet dnevnih namaza koji se obavljaju u svakom mjestu po proračunu koji važi za to mjesto.

Što se tiče posta, hadža i zekata, a vezano za njihov početka i kraj postoje velika razilaženja, posebno po pitanju posta gdje se vode žestoke rasprave da li mjesec ramazan nastupa i završava viđenjem mlađaka ili asronomskim proračunom, ili se utvrđuje koristeći oba ta načina. Također, postoji razilaženje da li astronomski proračun može uopće biti dokaz u potvrdi i negaciji ili samo u negaciji ili, pak, nije uopće relevantan kao dokaz. Činjenica je da se ovo pitanje pojavljuje ciklično svake godine i to ne samo kao formalno već sa stvarnim i vidljivim posljedicama, s obzirom da postoje evidentne i primijetne razlike u početku i kraju posta čak i na jednom jedinstvenom području, a posebno u zemljama gdje su muslimani manjina, i gdje ta razlika dostiže i do tri dana, zbog čega muslimani u tim zemljam ne mogu čak ni da iskoriste pravo na slobodan dan povodom Bajrama, jer im država ne dozvoljava slobodno više od jednog dana. Povrh svega toga, spomenute razlike daju jednu ružnu sliku o islamu čiji je primarni cilj jedinstvo Ummeta u svakom pogledu.

Ako je potpisniku ovih redova dopušteno, mogao bih ustvrditi da je postignut idžma’, da se početak ramazana, te prvi dan Bajrama obilježava shodno takvimu ili proračunu dotične zemlje. Nakon trodnevnog kongresa i rasprava pristupilo se glasanju između jedinstvenog i dvostrukog takvima. Pravo glasa je imalo 127 delegata, od kojih se njih 80 izjasnilo za izradu jedinstvenog takvima. Njih 27 je bilo za izradu dvostrukog, 14 je bilo suzdržano, a 6 ih uopšte nije glasalo. Smatramo da je ovo historijski događaj ne samo zbog postignutog dogovora nego i zbog mogućnosti izbora, te mogućnosti uspostavljanja idžma’a savremene uleme.

S druge strane, obredi imaju i ibadetsku vrijednost čiji je cilj duhovna preobrazba i nadogradnja, a upravo ovakva razilaženja imaju za posljedicu da devalviraju tu vrijednost. Allah, dž.š., kaže: „Pitaju te o mlađaku...

U pomenutom ajetu Allah, dž.š., je objasno svrhu mlađaka, ali je isto tako potvrdio važnost suštine ibadeta koja se ogleda kroz bogobojaznost, a ne pridavanje važnosti formi i vanjštini. Muslimani su od samog početka pratili kretanje Mjeseca i mlađaka i to je ostalo sve do današnjih dana. Ta pažnja je posebno došla do izražaja u naše vrijeme kada je došlo do progresa u astronomiji i astronomskim naukama, te napretka satelitske tehnologije. Današnjem čovjeku je omogućeno da uz veoma preciznu proceduru stigne i na Mjesec, jer su prijevozna sredstva toliko tehnološki uznapredovala da je cijeli svijet postao kao jedno selo. Upravo u ovom periodu razvoja astronomije, fikhska vijeća su posvetila veliku pažnju kretanju Mjeseca. Stoga je u proteklih 50 godina održano nekoliko naučnih konferencija, kongresa i okruglih stolova uz učešće eminentnih islamskih učenjaka (fakiha) i astronoma. Najznačajnije konferencije i kongresi koje su u tom periodu održane su: konferencija Vijeća za islamska istraživanja pri El-Azharu održana 1966. godine, kongres ministara vakufa i islamskih poslova u Kuvajtu 1973. godine, konferencija Međunarodnog islamskog vijeća 1986. godine i konferencija Evropskog vijeća za fetve 2009. godine, te konferencija Vijeća za fetve pri Ligi muslimanskog svijeta održana 2012. godine. Ovi naučni susreti i konferencije su polučili veoma važne postulate kao sto su:

• Viđenje mlađaka je relevantno bez obzira bilo to golim okom ili pomoću instrumenata,
• Pojava mlađaka na jednom dijelu zemlje dok se na drugom kraju zemlje nije pojavio prihvaća se kao da je i tu viđen,
• Astronomija i astronomski proračun su značajno uznapredovali, te postali relevantne naučne discipline, dostigavši veoma visok stepen preciznosti praćenja i kretanja nebeskih tijela posebno Sunca i Mjeseca,
• Neophodno je formiranje zajedničkog tijela za izračun i izradu jedinstvenog takvima.

Na osnovu svega navedenog, te u skladu sa intencijama Šerijata, Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske je odlučilo da sprovede u djelo zaključak o izradi jedinstvenog kalendara, te je osnovana stručna komisija koju su činili eminentni stručnjaci iz oblasti fikha, geografije i astronomije, a koja je definisala polazne osnove mjerenja i utvrđivanja. U tom smislu neophodno je da se prevaziđu današnja razilaženja konkretnim potezom u smislu izrade jedinstvenog takvima držeći se dva osnovna uslova:

1. Nastupanje novog mjeseca mora biti potvrđeno viđenjem mlađaka,
2. Neophodno je oglasiti početak lunarnog mjeseca, a ne čekati viđenje mlađaka golim okom.

Komisija za pripremu zajedničkog hidžretskog kalendara za sve muslimane na svijetu je pune tri godine radila na projektu kreiranja ovog kalendara i pri tome imala pet sastanaka na kojima su se razmatrale odluke i zaključci sa održanih konferencija u proteklih 50 godina. Članovi ovog vijeća su predstavili svoja dva projekte: Jedinstveni kalendar i Dvostruki kalendar. Navedene su prednosti i manjkavosti kako jednog tako i drugog kalendara, a na kraju je izabran jedinstveni takvim. Ovaj Kongres je donio određene odluke i preporuke:

1. Ovaj Kongres poziva se na odluke ranijih skupova ove vrste od 1966. (Vijeće za naučno istraživanje), 1973. Kuvajt, 1978. Istanbulska konferencija, 1986., Konferencija Fikhske akdemije, konferencija Evropskog vijeća za istraživanje i fetve 2009. godine, te Kongres Lige muslimanskog svijeta iz 2012. godine, koje su polučile određene odluke i zaključke, od kojih su najbitnije:

• početak hidžretskog mjeseca se računa pojavom mlađaka, a pojava mlađaka je viđenje mlađaka golim okom ili modernim tehničkim pomagalima.
• Pojava mlađaka na jednom dijelu zemlje dok se na drugom kraju zemlje ne može pojaviti prihvaća se kao i da se svugdje može vidjeti.

2. Odabran je jedinstveni kalendar za muslimane diljem svijeta. Tako će svi muslimani imati samo jednu vrstu hidžretskog kalendara. Ovaj kalendar se temelji na mišljenju većine klasičnih i današnjih islamskih učenjaka koji uzimaju u obzir viđenje mlađaka u različitim vremenskim intervalima na različitim mjestima, bilo golim okom bilo astronomskim uređajima za promatranje Mjeseca. Pored ovoga u obzir se uzimaju astronomska pravila i fikhska pravila, koja nisu oprječna jedna drugima.

Koristi i utjecaj izabranog kalendara:

Ovaj kalendar pruža rješenja nekih problema i pitanja muslimana, a pogotovo muslimana koji žive kao manjina u nekim zemljama. Jedan od njih je ujedinjenje datuma posta ili Bajrama, koji su simboli muslimana, a drugo je, svakako, otklanjanje razjedinjenosti i prepreka između muslimana. Posebno je ovo pitanje bitno za muslimane koji žive kao manjine u nekim zemljama i kod kojih se događa da ponekad počinju sa postom ili Bajramom po dva ili tri dana u istoj zemlji, te do toga da muslimani u istoj zemlji Dan Arefata 9. zu-l-hidždžeta računaju da je 7. ili 8. zu-l-hidždže. Ova vjera je vjera tewhida (jednoće) i naše jednstvo je stoga nasušna potreba. Unaprijed utvrđeni jedinstveni kalendar će pomoći muslimanima, kao manjinskoj skupini u jednoj zemlji pri ostvarivanju prava da im Bajram bude neradni dan. Ovo utvrđivanje će biti naučno potkrijepljeno i pokazuje da islam poštuje nauku, jer je prva riječ Objave bila u smislu naredbe: (Čitaj, proučavaj!)

3. Predlaže se evropskim i američkim muslimanima, te njima sličnim muslimanskim manjinama da ujednače svoje značajne datume. U isto vrijeme preporučuje se musliamnskim zemljama koje imaju svoje vjerske autoritete da prihvate ovaj jedinstveni takvim kojem je cilj ostvarivanje opće koristi, a odvraćanja od zla, te ujednačavanje značajnih datuma kod muslimana.
4. Predlaže se da Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske osnuje organe koji će sprovesti ove zaključke u djelo u skladu sa sljedećim preporukama:
5. Da se pripremi desetogodišnji kalendar od strane stručne komisije, koji će se štampati i dijeliti diljem svijeta.
6. Oformiti jedno tijelo koje će pratiti takvim i kretanje Mjeseca, sa potrebnim napomenama.
7. Oformiti komisiju koja će raditi na afirmaciji jedinstvenog hidžretskog kalendara.

Preporuke:

1. Predlaže se usvajanje Jedinstvenog hidžretskog kalendara od strane odgovornih ljudi vjerskih institucija u muslimanskim zemljama kako bi svaki hidžretki novi mjesec počeo na isti datum.
2. Pozivaju se svi muslimani na usvajanje ovoga jedinstvenog takvima, koji će predstavljati njihov identitet i kulturu, ali i objediniti njihove značajne datume.
3. Pozivaju se muslimani koji žive u u Evropi i drugim zemljama gdje su manjina da usklade svoje vjerske ibadete sa Jedinstvenim hidžretskim kalendarom, jer nije dozvoljeno živjeti u istoj zemlji, a imati različite datume početka/kraja posta i Bajrama. Svi muslimani moraju prihvatiti stavove Evropskog vijeća za fetve, Diyaneta, Islamskog vijeća Sjevrene Amerike, ili sličnih vjerskih institucija, jer Muhammed, a.s., je rekao: ,,Kada počinjete postiti, započnite isti dan. Kada bajramujete, zajedno svi bajramujte, i koljite kurbane na isti dan.“

Predsjedništvo vjerskih poslova Republike Turske će ovaj Jedinstveni islamski kalendar prezentirati Organizaciji islamske konferencije u cilju njegove potpune implementacije u zemljama članicama.

Općenito gledano Kongres je temeljito pripremljen i vema dobro organiziran.