digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Tradicija

Narod voli okupljanja: “Islamizovana” praksa

Autor: EMIR DŽAMBEGOVIĆ Oktobar 03, 2016 0
Narod voli okupljanja: “Islamizovana” praksa

Islam je vjera koja se nije predatorski odnosila prema kulturnim identitetima s kojima se susretala. Stoga su postojeće tradicije islamizirane i to nakon pažljivog analiziranja, selektivnog prihvatanja i ocjene saglasnosti sa Šerijatom.[1]

U slučaju Bosne to su običaji: izlazak na dovišta, klanjanje namaza i učenje dova na proplancima, u pećinama i na obalama rijeka, praćenje kalendara važnog za sezone poljoprivredno-stočarskog stanovništva u BiH, itd. Dakle, riječ je o “islamizovanoj” postojećoj praksi koja ima običajni, a ne normativni karakter.

Iz današnjih običaja druženja i organizovanja teferiča i korida, da se zaključiti kako su Bošnjaci narod koji je oduvijek volio javna okupljanja. Nekad se čini da im i nije toliko bitan povod, koliko je važan dogovor da će događaj biti, u npr. nekoj "posljednoj nedelji" nekog mjeseca. Ta sklonost druženju na otvorenom ne iznenađuje, kada vidimo koliko lijepu prirodu imamo. Ukidanje dovišta za vrijeme SFRJ značilo je i ograničavanje kapaciteta Islamske zajednice u BiH u smislu oduzimanja mogućnosti da okuplja narod oko sebe. Postojala je nada da će ukidanjem dovišta zaživjeti prvomajski uranci, radne akcije i kojekakvi sletovi. Istina je, dovišta danas pokušavaju zarobiti vašarski osjećaj. Međutim, ukoliko se ukine jedno dovište, niknuće za par godina, korida i vašar. Korida danas zaista imamo, a njihova organizacija ne prolazi bez trgovanja alkoholom.

Fetva'58

U tom smislu, ciljevi prokomunističkih i neoselefističkih profila osoba su isti. Nikome od njih nije mnogo draga Islamska zajednica i rado bi je optužili da njeguje legende i mitove, zato što ih narod zna. Jedna od njih je i "Djevojčka pećina" o djevojci, koju nazivaju "rospijom" i "kladioničarkom", jer je prihvatila opkladu i u mrkloj noći sama otišla na izvor po vodu. Šta se dalje zbilo, znamo. Skoro je na internetu objavljen tekst "Fetva iz 1958. O zabrani dovišta Djevojačka pećina" u kojoj je ukazano na fetvu o zabrani sprovođenja običaja pohoda Djevojačke pećine. A u samom neoselefitskom tekstu, valjda s namjerom autora da bude ironičan, dovište je nazvano "svetim mjestom Bošnjaka". Islamska zajednica u BiH je na kraju teksta je optužena da ove događaje organizuje zbog koristoljublja "jer je općepoznato da razna turbeta i dovišta Islamskoj zajednici donose velike novčane prihode."[2]

Sama fetva, koja je navedena u tekstu, izuzetno je decidna. Po njoj dove u raznim prilikama (mevludske, tevhidske, sakal, hatma-dova i druge) treba održavati u džamijama i mesdžidima "uz dužno poštovanje i u pobožanosti, a ne na drugim mjestima." Interesantno je da se na kraju teksta fetve ističe da je "vršenje vjerskih obreda i po propisima Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u FNRJ dozvoljeno samo u džamijama i mesdžidima." Da li se ulema tog vremena samo prilagodila zakonima FNRJ, nasuprot zajedničkom obavljanju podne namaza na Ajvatovici i zboru konjanika, nezgodno je tumačiti 58. godina poslije. Ukoliko bi se poštovala ovakva praksa trebalo bi onda zabraniti fetvom i obavljanje noćnog namaza na otvorenom, recimo, u noći 27. ramazana u Novom Pazaru. O sumnjičenjima koja bi iz toga mogla proizaći zbog prisustva žena na noćnom namazu nije potrebno govoriti. Da li bi moglo biti žednih i žena koje su voljne donijeti vode, druga je priča. A i drčnost i prkos žena bi mogli biti označeni neprikladno, toliko da bi se i čuvene banjalučanke, koje su vodile boj i sačuvale onomad Banja Luku, našle uvrijeđene.

Nema širka

Koliko su muslimani brinuli da ne dođe do obožavanja mezarova dovoljno govori da je mezar na Buni jedan od onih za koji se pretpostavlja(!) da u njemu leži Sari Saltuk. Pojava sujevjerja je moguća, a jedan od efikasnijih načina borbe protiv njih je upravo socijalna kohezivnost i preoblikovanje njihove percepcije kroz pozivanje na dobročinstvo na manifestacijama koje organizuje IZ u BiH. Naime, osim vjerskog sadržaja (dove, vaza, namaza) na dovištima, odnosno u sklopu manifestacija u okviru kojih se ove dove i održavaju, postoje i kulturno-sportski sadržaji, defile konjanika, razna sportska takmičenja, izvođenje tradicionalne muzike i slično.[3]

Cijeli tekst u printanom izdanju

[1] Karčić,Fikret; Šta je to "islamska tradicija bošnjaka?„Preporod“, br. 23/841 od 1.12.2006.

[2] http://dialogos.ba/index.php/2016/08/29/fetva-iz-1958-o-zabrani-dovista-djevojacka-pecina/

[3] mr. Semir Hadžimusić, Dovišta na području Tuzlanskog kantona, kratak osvrthttp://www.bastina.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=330:dovita-na-podruju-tuzlanskog-kantona-kratak-osvrt&catid=60:vijesti-2015&Itemid=148

[4] Dovišta nikla na paganskim svetištima ("Zikr" na vrelu Bune) , Abdusamed Bušatlić, prof. – SAFF. http://www.n-um.com/?q=node/5922

[5] mr. Semir Hadžimusić, Dovišta na području Tuzlanskog kantona, kratak osvrthttp://www.bastina.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=330:dovita-na-podruju-tuzlanskog-kantona-kratak-osvrt&catid=60:vijesti-2015&Itemid=148

Oznake
« Detaljno o Hidžri U mektebu je naše mjesto »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine