U godini koja je na izmaku intenzivno smo se bavili pitanjima vezanim za sistem visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici. I to s valjanim razlozima. Kada smo, nakon naših prethodnih praćenja, uvida, analiza i konsultacija nekada spočetka ove godine organizirali prvi radno-konsultativni sastanak u širem formatu, u svom govoru nastojao sam naglasiti najvažnije razloge zbog kojih smo pokrenuli ovaj reformski proces. Dozvolite mi da se i danas, kada na ovom savjetovanju treba da donesemo preporuke na temelju kojih će Rijaset i Vijeće muftija već početkom naredne godine, ako Bog da, donijeti zaključke i odluke, ukažem na najvažnije polazišne razloge i ciljeve koje smo označili na samom početku ovog reformskog procesa.

Kao što sam na prvom savjetovanju 31. januara ove godine istaknuo, kriza muslimanskog svijeta, na globalnom planu, najdublje korijene ima u višestoljetnoj krizi u kojoj se nalazi obrazovni sistem tog svijeta.

Teološka misao muslimanskog svijeta svoju vitalnost i dinamičnost može zadobiti samo u odnosu prema principu kretanja, promjena i izazova kroz koje prolazimo i pred kojima se nalazimo. U tom pogledu najveći izazov pred kojim se nalazi Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini jeste pitanje kvalitetnog obrazovanja imama i vjeroučitelja u našim džematima, odnosno pitanje adekvatnog modela stručnog i visokog teološkog obrazovanja imama kao najvažnijih nosilaca temeljne misije Islamske zajednice. Na istom savjetovanju muftija Vahid efendija Fazlović ukazao nam je na neke relevantne podatke i činjenice vezane za nedostatan i nekvalificiran odziv na konkurse, za upražnjena radna mjesta “imam, hatib i muallim”. Ti podaci, koje je iznio muftija Fazlović, ali i mnogi drugi, kao i naši širi uvidi i analize, su nas obavezali da u ovom reformskom procesu odgovornije pristupimo ovim pokazateljima i činjenicama i da nastojimo iznaći modele obrazovanja imama koji će unaprijediti imamsku službu i imamski poziv.

Vjerska pouka i vjeronauka se također nalaze pred velikim izazovima: organizacijskim, konceptualnim, metodičkim, obrazovnim pa, ako hoćete, i teološkim. O tome je na našem prvom savjetovanju govorio muftija hafiz Mevludin efendija Dizdarević.

U reformskom procesu koji smo započeli početkom ove godine posebnu pažnju posvećujemo Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu kao najvažnijoj visokoškolskoj ustanovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Polazimo od toga da se FIN i dalje treba razvijati kao temeljna visokoškolska ustanova za obrazovanje naših imama, muallima i muderrisa, ali i kao visokoobrazovna ustanova za naše teološko obrazovanje i razvoj islamske misli ukorijenjene u našoj obrazovnoj tradiciji epistemološkog jedinstva tradicijskog i racionalnog (‘aql-a i naql-a), a to znači teološko-filozofskog diskursa. Govoreći o tome na našem savjetovanju 31. januara ove godine, muftija Nedžad efendija Grabus je istaknuo da je Fakultet islamskih nauka od samog osnivanja 1977. godine bio koncipiran, i tako se u dobroj mjeri razvijao u proteklom razdoblju, kao teološko-filozofski studij čiji je cilj bio u prvom redu razvijanje islamskog mišljenja a ne samo prenošenje tradicionalnog znanja. O duhovno-povijesnom legitimitetu muslimanske univerzalizacije teološko-filozofskog zajedništva govorio je prof. Hilmo Neimarlija.

U tom smislu, na to sam ukazao na samom početku ovog procesa, valja nam poduzeti neke izmjene u našem teološkom studijskom programu, s kojima ćemo makar u neznatnoj mjeri prenijeti težište na teološko-filozofska područja i na naš bosanski povijesni horizont, na naš evropski društveni i civilizacijski kontekst, na naše bošnjačko teološko i kulturno iskustvo modernosti i savremenosti. Naš teološki studij mora se temeljiti na kritičkom i hermeneutičkom dijalogu između tradicije i savremenosti. Tradicijom se ne možemo baviti okrenuti prema budućnosti natraške. Uostalom, do tradicije se ne dospijeva imitacijom. Također, naš islamski teološki studij ne bio trebao slijepo slijediti neoliberalni kapitalistički ideološki diktat Bolonjskog procesa u kojem znanje i obrazovanje sve više gubi i značenje i smisao, budući da se svodi na profit, interes i novac.

U razmatranjima, sagledavanjima, analizama i savjetovanjima u pogledu našeg sistema visokog obrazovanja, odnosno potreba i mogućnosti za njegovo unapređenje, artikulirali smo tri najvažnija segmenta:

1. Reforma obrazovanja imama;

2. Dalja integracija, odnosno povezivanje naša četiri fakulteta i

3. Izmjene u Nastavnom planu i programu teološkog studijskog programa na FIN-u.

1. U pogledu reforme modela obrazovanja imama polazimo od stanovite krize imamskog poziva. Intenzivno radimo na poduzimanju mjera koje bi doprinijele sistemskom rješenju. U narednim danima na Rijasetu i Vijeću muftija usvojit ćemo Standarde zanimanja i Standarde kvalifikacija u Islamskoj zajednici – dokumente na kojima je više od pola godine radila naša interresorna i interdisciplinarna komisija. Završili smo Nacrt pravilnika o službi u Islamskoj zajednici koji će u značajnoj mjeri u institucionalnom i organizacijskom pogledu unaprijediti djelovanje imama u Islamskoj zajednici. Nedavno smo na Rijasetu oformili jednu širu radnu grupu, odnosno komisiju, koja ima zadatak da u narednih šest mjeseci izradi prijedlog nove kategorizacije džemata, kako bismo bili u mogućnosti da optimalnije primjenjujemo standarde zanimanja i standarde kvalifikacija, i kako bi novi model trostepenog obrazovanja imama, o kojem će na ovom savjetovanju biti riječi, zadobio optimalniju perspektivu.

2. U pogledu daljeg povezivanja naša četiri fakulteta očekujemo da učesnici današnjeg savjetovanja, odnosno radne grupe koje će se baviti ovim segmentom, potvrde našu odlučnost da radimo na daljoj integraciji naših fakulteta. U tom pogledu očekujemo da ćemo danas i sutra dobiti podršku da naša tri fakulteta, FIN, IPF Zenica i IPF Bihać u narednom periodu organiziraju jedinstveni, zajednički studij vjeronauke. Na taj način ćemo ovaj studij učiniti kvalitetnijim, ujednačit ćemo standarde, programe, izlazne profile svršenika studija vjeronauke. Zajedničkim studijskim programom vjeronauke u kojem bismo dali najveću upisnu kvotu Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, ovom našem fakultetu u značajnoj mjeri bismo, nadamo se, ojačali perspektivu. U pogledu integracije naša četiri fakulteta posebno se kao važna zadaća nameće pitanje ujednačavanja, sinhronizacije i povezivanja programa obrazovanja imama na FIN-u i svršenika Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, s obzirom da i jednima i drugima za imamski poziv, odnosno imamsku službu, reisul-ulema dodjeljuje dekret i muraselu.

3. U pogledu izmjena u Nastavnom planu i programu teološkog studijskog programa na FIN-u od radne grupe koja će prema našim smjernicama, artikuliranim na temelju prethodnih sagledavanja i konsultacija, donijeti preporuke, očekujemo razumijevanje, kreativan pristup i uvažavanje nadležnosti i odgovornosti Rijaseta kao osnivača. Izmjenama koje se predlažu u pogledu teološkog studijskog programa Rijaset i Vijeće muftija vrše svoju ustavnu nadležnost u pogledu obrazovne politike Islamske zajednice. Tim izmjenama uvažava se naša bosanska tradicija islamskog obrazovanja, islamskog mišljenja i islamskog kritičkog razumijevanja teksta i konteksta, savremenih izazova i kompleksnih svjetskih kretanja. Naš se teološki, u konceptualnom smislu, svijet mora posmatrati kao kretanje a ne mirovanje, mora uvijek biti otvoren za idžtihad, otvoren za budućnost, otvoren za dodire, susrete, prožimanja, otvoren za jezik, književnost, umjetnost, filozofiju, kako je to naglasio prof. Enes Karić na otvaranju susreta profesora islamskih fakulteta s Balkana koji je nedavno održan na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Na kraju, želim još jednom da vam svima zahvalim na posvećenoj uključenosti u ovaj proces u kojem ćemo, uvjeren sam, napraviti neke značajne iskorake u pogledu unapređenja našeg sistema visokog islamskog obrazovanja.