- Uvaženi gosp. Kovačeviću, vi ste nedavno objavili studiju o stranim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, s posebnim osvrtom na ulaganja iz arapskog svijeta. Za početak nam kažite koji su glavni pokazatelji ili nalazi ovog Vašeg istraživanja?

Kovačević:Prije svega želio bih se zahvaliti Centru za napredne studije iz Sarajeva koji je podržao i objavio ovo istraživanje u svom Časopisu za interdisciplinarne studije Context. Po prvi put u BiH ovo istraživanje se na jedan studiozan način bavi poslovnim aktivnostima privrednih subjekata čiji osnivači dolaze iz zemlja Arapske lige. Analizirajući podatke sa početka 2017. godine ustanovili smo da je u Bosni i Hercegovini registrovano ukupno 1.088 takvih pravnih lica, čiji ukupni upisani kapital iznosi oko 560 miliona KM s ukupnom aktivom od cca 2.3 milijarde KM i koje zapošljavaju preko 2.300 lica. Najviše je kompanija s arapskim kapitalom koje imaju poslovnu orijentaciju ka izgradnji, upravljanju, posredovanju i iznajmljivanju nekretnina, njih 477, s ukupnim upisanim kapitalom od 291,3 miliona KM, čija je ukupna aktiva tada iznosila preko milijardu KM, te koje su direktno zapošljavale 1.147 radnika. Najviše pravnih subjekata imalo je osnivače iz Kuvajta (314), Ujedinjenih Arapskih Emirata (229), Saudijske Arabije (169) i Katara (97).  Međutim treba napomenuti da ukupni upisani kapital petnaest najvećih korporacija čini 86% ukupnog upisanog kapitala svih kompanija s arapskim kapitalom u BiH, te da je na čelu ove liste korporacija iz oblasti finansija, BBI banka, a slijedi je jedna  medijska korporacija, AlJazeera Balkans.

Kompanije sa arapskim kapitalom su u velikoj većini slučajeva, to jest njih preko 90%, registrovane u Kantonu Sarajevo. U Zeničko-dobojskom kantonu je bilo takvih 126 kompanija što čini 6% od ukupnog upisanog kapitala kompanija s arapskim kapitalom u BiH. Prisustvo kompanija s arapskim kapitalom u ostalim regijama BiH je bilo sporadično.

Neophodne korijenite i sveobuhvatne reforme 

- Kada su u pitanju strana ulaganja, kakva je poslovna klima u našem okruženju, ko su najveći investitori i kako u tom pogledu stoje arapske investicije?

Kovačević:Zapadni Balkan na globalnom planu ne spada u najatraktivnije regije kada su upitanju strana ulaganja, jer su to društva s još uvijek neizgrađenim društveno-ekonomskim sistemima, malim tržištima i relativno iscrpljenim prirodnim resursima. Ipak od raspada Jugoslavije, Srbija je uspjela privući strane investicije u vrijednosti od 30,3 milijarde USD, Hrvatska je privukla 27,6 milijardi USD, Slovenija 12,7 milijardi USD, a BiH 6,8 milijardi USD. Posebno loše rezultate u privlačenju stranih investicija Zapadni Balkan je bilježio u periodu od 2010. do 2016. 

Takvo stanje odraz je lošeg snalaženja zapadnobalkanskih vlasti u postrecesijskom svijetu. Najlošije je prošla Hrvatska, koja je izgubila gotovo 4 milijardi USD, dok je Srbija privukla dodatnih 8 milijardi USD. BiH je u tom periodu imala porast od marginalnih 139 miliona USD. Bolje rezultate od BiH imale su sve zemlje Zapadnog Balkana izuzev Hrvatske.

Tek u posljednjih nekoliko godina osjeti se interes arapskih investitora za Srbiju, i to prije svega investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), što su mediji sa interesom pratili,  međutim, to je još uvijek beznačajan udio direktnih stranih ulaganja arapskih zemalja u ukupnom portfoliju direktnih stranih ulaganja na Zapadnom Balkanu.

Najveći strani investitori u Bosni i Hercegovini jesu Austrija sa 19,2%, Hrvatska sa 17,2% i Srbija sa 16,3% ukupnih stranih ulaganja u BiH. U istom periodu, ukupne arapske investicije prema dostupnim izdvojenim podacima Centralne banke BiH za Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate iznosile su 4,8% ukupnih stranih ulaganja. Što govori da je ulazak arapskog kapitala u BiH u začetnoj fazi.

- U studiji ste razmatrali i konkurentnost Bosne i Hercegovine. Kako tu stoji naša zemlja u odnosu na okruženje i svijet, te koje je korake potrebno poduzeti da bismo popravili tu po svim parametrima lošu sliku?

Kovačević:Kada je u pitanju konkurentnost Bosne i Hercegovine, posmatrao sam rezultate četiri globalna indeksa za 2017. godinu: indeks globalne konkurentnosti, indeks lahkoće poslovanja, međunarodni indeks vlasničkih prava, te međunarodni Fraser indeks ekonomskih sloboda. BiH vrlo nepovoljno kotira po sva četiri navedena svjetska indeksa, te stoga nije realno očekivati značajne strane investicije u BiH, što činjenično stanje i potvrđuje.

Ukoliko se želi promijeniti trenutno stanje u pogledu privlačenja stranih investicija, neophodne su korijenite i sveobuhvatne reforme bosanskohercegovačkog društva i države. Suštinski preduvjet za korijenite reforme svakako je hrabar politički konsenzus oko budućeg ustrojstva države, čime bi se otvorila vrata promjenama u ključnim društvenim segmentima kao što su pravosudni, finansijski, obrazovni i zdravstveni sistem. Nalazi navedenih izvještaja predstavljaju odličnu osnovu za pripremu reformskih koraka. Navedene promjene neophodne su iz razloga što građanima BiH treba da projiciraju nadu za prosperitetom, pravdom i blagostanjem, što konsekventno treba da utječe na neutralizaciju postojećih negativnih demografskih i ekonomskih trendova. Tek tada će BiH imati šansu da ubijedi ozbiljne strane ulagače da investiraju u njenu budućnost.

- Koja su najznačajnija područja i sektori poslovanja sa osnivačima kompanija iz arapskog svijeta te kojisu najznačajniji doprinosi arapskih investicija u sektorima poslovanja tih kompanija?

Kovačević:Ako posmatramo strukturu upisanog kapitala, arapske investicije najviše su usmjerene na sektor nekretnina (52%), finansijski sektor je na drugom mjestu (20%), slijede mediji (16%), trgovina (4%), turizam (2%), dok sektor proizvodnje i poljoprivrede ne iznose niti 1% od ukupnog broja arapskih investicija u Bosni i Hercegovini.

Kada je u pitanju doprinos arapskih investicija u sektoru nekretnina i turizma u BiH, podaci govore da poduzetni arapski posjetioci prepoznaju poslovne prilike i značajno ulažu u ovu oblast. Tako je početkom 2017. godine preko 300 miliona KM upisanog arapskog kapitala, te preko 1,06 milijardi KM ukupne aktive angažovano na izgradnji smještajnih kapaciteta i prateće turističke infrastrukture u BiH.

Što se tiče razvoja i jačanja finansijskog sektora u BiH, nezaobilazna je uloga Bosna Bank International d.d. Sarajevo (BBI Banke), koja je od svog osnivanja 2000. godine dugo bila najjača banka po upisanom kapitalu u BiH. Ova finansijska institucija dala je značajan doprinos stabiliziranju bh. finansijskog sistema tokom turbulentnog perioda globalne finansijske krize. Pored poslovnih uspjeha, ovu finansijsku instituciju odlikuju karakteristike društveno odgovorne korporacije s kontinuiranim projektima unaprjeđenja sveobuhvatnih prilika u bh. društvu, a najznačajniji jeste Sarajevo Business Forum (SBF). Islamska razvojna banka (IDB), koja je većinski osnivač BBI Banke, do sada je kroz različite projekte u BiH uložila 88,5 miliona KM.

U sektoru medija, značaj medijske kuće AlJazeera Balkans za BiH višestruk je. Prije svega, to je jedna od najvećih green-field investicija u BiH, sa do sada uloženih preko 80 miliona EUR bez ikakve repatrijacije sredstava iz BiH, zatim je tu i iznos od preko 28 miliona KM uplaćenih kroz doprinose i poreze na plate. Nadalje, AJB je kreirala potražnju za različite robe i usluge domaćih dobavljača u vrijednosti većoj od 50 miliona KM. O utjecaju AL Jazeera Balkans na podizanje kvaliteta medijskog izvještavanja i unaprjeđenja percepcije BiH u regionu da i ne govorimo.

Svakako treba spomenuti i doprinos arapskih investicija na obrazovnom planu u BiH, gdje pored podrške institucija Organizacije islamske konferencije postojećim obrazovnim institucijama u BiH kroz pomoć u obnavljanju obrazovne infrastrukture i nabavku školskih pomagala i literature, značajno mjesto zauzima kuvajtska kompanija Senabil d.o.o., koja uspješno upravlja Ustanovom za predškolski odgoj i obrazovanje, te privatnom osnovnom školom.

Turizam pozitivno utječe na domaći društveni proizvod

 - Šta pokazuju podaci kada je u pitanju trgovinska razmjena BiH i zemalja članica Arapske lige i koji su razlozi za to?

Kovačević:Kada je u pitanju doprinos arapskih investicija trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i zemalja članica Arapske lige, prema podacima Centralne Banke BiH za 2016, može se konstatovati da BiH gotovo da nema uvoz i izvoz iz zemalja članica Arapske lige. Međutim, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najveću trgovinsku razmjenu BiH u 2016. godini kada su u pitanju zemlje Zaljeva bilježi sa Saudijskom Arabijom (49 miliona KM) i sa UAE (37 miliona KM), dok je razmjena s ostalim zemljama beznačajna.

Razloge za ovako niske volumene trgovinske razmjene možemo pored ostalog tražiti i u činjenici da je bh. privreda tradicionalno orijentisana na evropsko tržište te da značajniji iskorak ka izvozu bh. roba u zemlje Arapske lige zahtijeva dugoročna ulaganja u distribuciju, marketing i strateške partnere u datim zemljama, što se još ne događa, bar ne u željenom obimu. Također, prisustvo arapskog kapitala u BiH još uvijek nije prepoznalo konkurentne prednosti bh. proizvoda kako bi ih posredstvom svojih poslovnih mreža plasiralo u arapski svijet. S druge strane, izuzev nafte i poljoprivrednih proizvoda, teško će se ostali proizvodi iz arapskog svijeta direktno pojaviti na bh. tržištu iz opravdanih razloga, a to je prije svega malen kupovni potencijal u BiH, te loša bh. distributivna infrastruktura u regionu.

Preporuke studije

Ključni značaj ove studije su preporuke koje su pobrojane i detaljno elaborirane u samom radu, a za ovu priliku bih izdvojio nekoliko:

• Država BiH, odnosno svi njeni nivoi vlasti, treba da unaprijede postojeći model prometa nekretninama, koji će omogućiti kontrolirani promet nekretnina za strane državljane uzimajući u obzir najbolje svjetske prakse na ovom polju.
• Potrebno je ojačati diplomatsko predstavljanje BiH u zemljama Arapske lige i intenzivirati bilateralnu razmjenu na visokom i najvišem nivou.
• Također, treba podržati inicijativu da Sarajevo postane međunarodni univerzitetski centar, u koji bi na studije dolazili studenti iz različitih zemalja, uključujući i zemlje članice Arapske lige, te uvesti studijske programe programe iz oblasti turizma. Ova inicijativa podrazumijeva kontinuirano ulaganje u javne i privatne univerzitete i popratnu infrastrukturu kao i u ljudski kapital. 
• U cilju promoviranja turizma i olakšavanja putovanja, neophodno je postepeno liberalizirati vizni režim, unaprijediti reguliranje i nadzor nad sudionicima koji posluju u turističkoj djelatnosti kako bi se podigao kvalitet turističkih usluga, spriječile neprihvatljive prakse, povećao prihod od prikupljenih poreza, a nadasve zaštitila prava i interesi turista i reputacija BiH.
• Treba pokrenuti kampanje edukacije lokalnog stanovništva o koristima koje sa sobom donose strana ulaganja i priliv stranih turista, s posebnim fokusom na razumijevanje drugih kultura, običaja i vjerskih uvjerenja.

Kovačevićevu studiju "Priliv stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu – osvrt na ulaganja iz arapskog svijeta" u časopisu Context (4:1, 2017) možete downloadovati na web-stranici cns.ba 

- U posljednje vrijeme sve je vidljiviji veći broj turista iz arapskih zemalja u našoj zemlji?

Kovačević:Turizam u BiH u proteklih nekoliko godina doživljava svoju renesansu. Taj preporod očituje se kroz kontinuirano povećavanje broja smještajnih kapaciteta svih nivoa kvalitete usluge. Grade se luksuzni hoteli, često uvršteni u svjetske hotelske lance, ali tu je i gradnja hotelskih kapaciteta nižih kategorija, rezidencijalnih objekata, sportsko-rekreacionih smještaja, prenoćišta, banja, restorana i šoping-centara.

Postepeno, ali nezaustavljivo, uspostavlja se i prateća turistička infrastruktura, kao što su turističke agencije, prijevoznici, industrija suvenira, industrija usluga namijenjenih turistima, od ugostiteljstva do zdravstvene ponude. Zbog nepouzdanosti statističkih podataka o broju gostiju, broju noćenja i prosječnoj potrošnji turista, nemoguće je sačiniti projekciju utjecaja turističkog sektora na ekonomski razvoj bh. društva. Ipak, opći je utisak da se kroz sve bolju uvezanost bh. gradova sa svjetskim metropolama putem avionskih linija, a posebno linija koje u našem slučaju povezuju Dubai, Šaržu, Rijad, Dohu, Kuvajt i Sarajevo kao i odličnu povezanost s Istanbulom, stvara pretpostavka za sve veći broj turista iz arapskih zemalja, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se bh. izletišta pretvaraju u prave turističke centre za ovu turističku populaciju. Nesumnjivo je da svako unaprjeđenje turističke ponude za sobom nosi eksponencijalan rast dolazaka stranih turista kao i značajan rast njihove turističke potrošnje, koja pozitivno utječe na domaći društveni proizvod, stopu zaposlenosti, te platni bilans jedne zemlje.

- Ali, nerijetko se ova pojava sagledava sa podozrenjem, sumnjičavošću i strahom, a nerijetke su i predrasude u medijima. Ima li mjesta za zabrinutost i kako ovaj porast može utjecati na bh. ekonomiju?

Kovačević:Sve investicije pa i arapske su dobrodošle, samo mi kao država i društvo treba da se posložimo.Strahovi i predrasude jednog dijela bh. stanovništva spram utjecaja arapskog kapitala, a posebno kupovanja nekretnina u Bosni i Hercegovini, treba posmatrati kao rezultat nepoznavanja drugog i drugačijeg, te dugogodišnje propagande osmišljene u političkim centrima koji imaju pretenzije na resurse BiH. Istina je da je obim arapskih ulaganja u BiH vrlo skroman, a posmatrajući službene statističke podatke primjećujemo da je broj radnih i boravišnih viza izdat arapskim državljanima zanemarljiv ako ga uporedimo s brojem radnih dozvola, boravišnih viza ili upisa u državljanstvo izdatih državljanima nekih drugih zemalja. Dakle, tvrdnje da dolazak Arapa može promijeniti demografsku i kulturnu sliku zbog turističko-investicijskih aktivnosti državljana arapskog porijekla nisu utemeljene. Statistički podaci jasno govore da su arapske investicije mnogo manje od onih koje dolaze iz nekih drugih država i regiona.

- Posebnu pažnju izaziva činjenica da je glavnina arapskih ulaganja u sektoru nekretnina i turističkih usluga. Zašto su ove oblasti dominantne i šta je potrebno da država uradi kako bi ove oblasti bile uređenije?

Kovačević:Pretpostavljam da su razlozi zainteresovanosti arapskih investitora za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu prije svega slijedeći: politička nestabilnost i sukobi na Bliskom Istoku, klimatske promjene koje otežavaju život stanovnika tog regiona, povećana prisutnost islamofobije u zemljama koje su do sada tradicionalno ugošćavale arapske investitore, rezidente i turiste, kulturna i vjerska povezanost sa stanovnicima BiH, prirodne ljepote i kulturno-historijsko naslijeđe BiH, izrazito niske cijene nekretnina u odnosu na evropske zemlje i Bliski Istok, geostrateška pozicija BiH i njene evroatlanske integracije itd.

 Čekaju nas migracije stanovništva historijskih razmjera 

- Vi ste u svojoj studiji iznijeli i uspješan malezijski primjer politike prema strancima i stranim investicijama. Možete li nam kazati ukratko o tom programu i da li je on sprovodiv ovdje kod nas?

Kovačević:Primjer kako države mogu mudro iskoristiti potražnju za kupovinom nekretnina ili dugoročnim boravkom nerezidenata na svome teritoriju jeste Malezija u koju se privremeno naseljavaju ljudi različitog porijekla, životne dobi i ekonomskog kapaciteta kroz program vlade pod nazivom Malezija moj drugi dom (Malaysia My Second Home Programme) koji je otvoren za sve strance koji dolaze iz zemalja koje je priznala Malezija, a koji zadovoljavaju određene kriterije. Naime, ti stranci mogu ostati u Maleziji koliko žele ili je napuštati i ponovno ulaziti, te boraviti bez ograničenja nakon što dobiju posebnu vrstu vize sa više ulaza i izlaza, koja se izdaje na period od 10 godina i koja se može obnavljati. Osobe koje dobiju ovu vrstu vize mogu sa sobom povesti supružnike i svoju djecu koja su mlađa od 21 godine. Od aplikanta se očekuje da bude finansijski sposoban za svoje izdržavanje tokom boravka u Maleziji.

Malezija je kroz dati program omogućila strancima koji se ne žele baviti biznisom, već planiraju dugoročno boraviti i uživati u blagodatima Malezije, da kupuju nekretnine, kontinuirano troše, ali pod odgovarajućim uslovima, koji maksimiziraju interese Malezije. Podudaran koncept pod nazivom "zlatna viza" primjenjuju i mnoge evropske zemlje. Smatram da bi Bosna i Hercegovina, ukoliko bi osmislila sličan program, mogla jasno razdvojiti priliv poslovnog kapitala i priliv kapitala privatnih lica. Takav pristup omogućio bi da se uspostavi potpuna kontrola nad dolaskom, boravkom i ulaganjima stranih državljana koji žele da dio svog života provedu u BiH. Nadalje, ovakav program osigurao bi kontinuirane devizne prilive, te povećao turističku potrošnju, što bi u konačnici imalo pozitivne efekte na ekonomski rast, zapošljavanje i prikupljanje javnih prihoda.

- Na kraju, želimo čuti Vaše mišljenje kao ekonomiste da li ovaj investicijski potencijal koji ste istražili može biti iskorišten da se zaustavi odlazak mladih ljudi iz BiH, a koji je u posljednjem periodu veoma povećan i imate li uopće ideju kako ga zaustaviti. Često čujemo konstatacije da se sadašnjim odlaskom mladih ljudi, a dolaskom stranaca i sve većim brojem imigranata pravi potpuna socio-ekonomska inverzija. Šta ona može u konačnici donijeti?

Kovačević:Migracije stanovništva nisu nov fenomen, one se trebaju posmatrati kroz prizmu kontinentalnih trendova. Naime, Berlinski institut za populaciju i razvoj u svojoj studiji Evropska demografska budućnost iz 2017. godine najavljuje pad evropske populacije za 50 miliona stanovnika do 2050. godine. Razlozi su mnogostruki i ovaj intervju nam ne dozvoljava da ih elaboriramo. No, bitno je znati da data studija najavljuje migracije stanovništva historijskih razmjera. To se prvenstveno odnosi na migracije iz evropskih regiona gdje ne postoje adekvatni društveno-ekonomski uvjeti za kvalitetan i siguran život, primjenjivo obrazovanje, pravedno nagrađen rad, efikasna zdravstvena zaštita, briga za stare i nemoćne, te makar prividno dokučiva šansa za poslovnim uspjehom. Stanovništvo migrira ka evropskim regionima koji se utrkuju da pobrojane uvjete unaprijede i učine ih primamljivim za kako visoko-obrazovane kadrove deficitarnih zanimanja tako i za one koji, uslovno rečeno, na tržištu rada tragaju za zanatskim i radno-intenzivnim poslovima. Bosna i Hercegovina nažalost spada u evropske regije koje pokazuju nezadovoljavajuće uvjete za siguran i prosperitetan život, i što je najopasnije postoji općeprihvaćeno mišljenje da do pozitivnih promjena neće doći u dogledno vrijeme. Stoga nije čudo da se sve češće susrećemo sa egzodusom prije svega mladih i visokoobrazovanih ili vještih kadrova koji predstavljaju demografski najproduktivniji sloj stanovništva. To sa sobom nosi nesagledive posljedice po društvo, ekonomiju i državu. Ukoliko ne dođe do korijenitih promjena u administriranju naše države tako što će princip meritokracije, te etičke uprave biti ključni faktori reformskih koraka, mi kao društvo i država nemamo šansu da prosperiramo. Tek u slučaju ovih promjena, svi naši potencijali uključujući i potencijal ulaganja iz inostranstva postaje potreban, ali samostalno još uvijek nedovoljan uvjet za unaprjeđenje kvalitete života, pa samim time i ostanka naših ljudi na svojim ognjištima. Duboko vjerujem da imamo dovoljno snage da se izborimo sa onima koji žele da ne dođe do neophodnih promjena.