Muftija Ćeman: IZ je najorganiziranija institucija Bošnjaka u Americi

Autor: Razgovarao: Elvedin Subašić Avgust 16, 2019 0
Muftija Sabahudin ef. Ćeman: “Sjedište muftijstva će biti na svega 15 minuta pješačenja od Bijele kuće.“ Muftija Sabahudin ef. Ćeman: “Sjedište muftijstva će biti na svega 15 minuta pješačenja od Bijele kuće.“

Razgovarali smo s muftijom za Sjevernu Ameriku dr. Sabahudinom ef. Ćemanom o aktuelnim projektima Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike koja je po pokazateljima i vidljivim uspjesima ponajbolji primjer uspješne organizacije IZ u dijaspori 

Javnost je bila vrlo zainteresirana za informaciju o osiguranju vakufa u Washingtonu za potrebe IZ. U kojoj fazi realizacije je ovaj projekt i koje projekte smatrate trenutno kapitalnim?

Hvala Allahu Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike je postigla ogroman uspjeh kupovinom sjedišta muftijstva u Washington D.C. koji je ujedno i prvi vakuf krovne organizacije, te se nadamo da neće ako Bog da biti i posljednji. Washington D.C. je svjetski centar dešavanja, ne samo kada je politika u pitanju nego općenito. U Washingtonu se ostvaruju kontakti putem kojih i vjerske zajednice ostvaruju svoja prava, promovišu vrijednosti te na taj način osiguravaju budućnost svog opstanka. Činjenica je da Bošnjaci, koji su doselili na ove prostore, ostaju da žive u Americi, umiru u Americi, a njihova djeca će zasigurno nastaviti svoje živote ovdje. Njima je potrebno ostaviti dobar temelj na osnovu kojeg će se osigurati budućnost Bošnjaka, naše lijepe vjere, tradicije i jezika.  Bošnjaci su u Americi jako dobro integrisani i prihvaćeni u američkom društvu te stoga smatramo da je svima nama jedan ovakav projekt potreban kako bi dodatno promovisali svoje vrijednosti u američkom društvu, a najbolje mjesto za tako nešto je Washington. Također, dodao bih i činjenicu o odnosima američke vlade i State Departmenta s Islamskom zajednicom u BiH koji su jako dobri, a blizina našeg muftijstva institucijama američke vlade zasigurno može ove odnose još više unaprijediti. Samu ideju sjedišta muftijstva za Sjevernu Ameriku dao je uvaženi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović tokom svojih posjeta SAD-u, a na nama je bilo da tu ideju i realizujemo. Na svega 15-ak minuta pješačenja od Bijele kuće kupili smo dio zgrade te smo u fazi isplate istog. Potreban je još određeni dio sredstava da se zgrada u potpunosti otplati, a Bošnjaci Sjeverne Amerike su, čuvši za ovaj projekt, nesebično davali, i još uvijek daju, svoje priloge kako bi se objekat čim prije otplatio. Ovo nam je veliki podstrek da se dodatno angažujemo u radu na polju adaptacije te što skorijeg useljenja o prostorije. Kada je riječ o projektima, IZB Sjeverne Amerike pred sobom ima za cilj unapređenje postojećih vakufa koje posjeduju džemati te osiguravanje budućih vakufa, takozvanim živim vakufom. Ova ideja postoji već duže vrijeme te apelujemo na sve naše džemate da prilikom kupovine i izgradnje džamija, islamskih centara osiguraju tzv. živi vakuf kako bi se naši objekti mogli sami održavati. Trenutno naši objekti proizvode troškove. Osiguravajući sredstva od naših vakufa osiguravamo i njihovu dugotrajnost te smanjujemo rizik od njihovog, ne daj Bože, gašenja ili prodavanja. 

 

Bošnjaci zastupljeni uoko trideset država SAD-a

 

Kakvo je inače stanje po pitanju vakufa, vjerskih objekata u SAD-u? Je li riječ većinom o iznajmljenim ili kupljenim objektima? Postoje li mjesta sa značajnom našom populacijom koja su bez institucionalnog vjerskog života, misleći pri tome i na vjerski kadar? 

Imovina džemata članova IZBSA se svake godine povećava za nekoliko miliona. Bošnjaci su uvijek bili neimari i graditelji i, evo, nakon dvadeset i pet godina pojačanog prisustva Bošnjaka na prostoru Sjeverne Amerike, vrijednost vakufa prelazi dvije stotine miliona američkih dolara. Gotovo svi naši džemati posjeduju prelijepe džamije, mesdžide i islamske centre kao i prateće objekte koji se svakodnevno unapređuju. Čak i mjesta gdje je manji broj Bošnjaka, a koji su organizovani u džemate, okončali su projekt izgradnje ili kupovine vlastitog objekta te je jako mali broj džemata koji trenutno iznajmljuju prostorije. Trend je posljednjih godina da se otvaraju barem dvije džamije godišnje, a tako će, ako Bog da, biti i ove godine, gdje ćemo u septembru otvoriti prelijepe džamije u Chicagu i Louisvillu, a trenutno je u izgradnji i adaptaciji ili pred otvaranjem devet novih džamija i islamskih centara koji, svaki od njih, vrijedi milion ili više dolara. Bošnjaci su u većim ili manjim grupama zastupljeni u oko trideset država SAD-a te u svakoj od njih, gdje postoji kritična masa Bošnjaka, postoji i naš džemat. Nekoliko manjih džemata trenutno nema stalne imame, ali održavaju vjerski život, posebno u ramazanu, kada IZBSA u saradnji s Rijasetom obezbjeđuje ramazanske imame.  

“Drugi razlog je ljubav i poštivanje Bošnjaka prema IZ. Kao što znate, zekat se može dati i na druge adrese, ali Bošnjaci vole svoju IZ, vole svog reisu-l-ulemu te stoga poštuju njene odluke, a tu ljubav jača sami rad IZ, njeni vidljivi rezultati.“

 

U SAD-u je značajan broj muslimana iz BiH. Koliko je IZ prisutna u njihovim životima kao institucija? Koliko IZ ima utjecaja i na nove, mlađe generacije koje su rođene ili odrasle u SAD-u?

Pretpostavka je da na prostoru SAD-a trenutno živi između 250.000 i 300.000 Bošnjaka te 60.000 na prostoru Kanade. Migracija Bošnjaka, koja je sada već starija od 100 godina, vjerski je organizirana od svog početka. Prva bošnjačka džamija je osnovana u Northbrooku u Chicagu, a imam je bio Ćamil ef. Avdić 60-ih godina prošlog vijeka. Kasnijim doseljavanjem Bošnjaka na prostor New Yorka i drugih gradova formirani su i drugi džemati. Masovnijim doseljavanjem Bošnjaka devedesetih i početkom dvije hiljaditih godina džemati, te samim tim i IZ, brzo su se širili. Bošnjaci su 'donijeli' sa sobom Islamsku zajednicu na ove prostore te je ona nastavila da živi. To nam govori da Bošnjaci svoju vjeru i IZ nose u svojim srcima gdje god da odu. IZ je najorganiziranija institucija Bošnjaka, ne samo u Americi nego, uvjeren sam, i u drugim dijasporalnim zajednicama, pa samim time i drugi oblici organiziranja najčešće su potekli upravo iz džemata. Naravno, svojim angažmanom, doprinosu američko-kanadskom društvu, svojom radinošću, lijepim ponašanjem i svim ostalim što krasi Bošnjake, američko-kanadsko društvo je to prepoznalo. Ulice u kojima su naši džemati imenovane su bošnjačkim. Stoga nam je važno da IZ kao institucija nastavi ostvarivati dobre rezultate u svom radu zarad budućih generacija, koje će shvatiti vrijednost IZ te da ponosno budu nosioci i promotori naših vrijednosti. Naši džemati i IZ generalno svojim pozitivnim radom su garant opstanka Bošnjaka na ovim prostorima te garant da budući naraštaji nastave nositi bajrak islama, a i BiH, te da zbog toga budu ponosni. IZ je, stoga, i pokrenula nekoliko projekata u domovini i Sjevernoj Americi upravo za omladinu kako bi, prije svega, omladinu koja živi širom Sjeverne Amerike približili jedne drugima, te da ih upoznamo s osnovnim postulatima i radom IZ kako bi osjetili njenu istinsku vrijednost te kako bi bili spremni u budućnosti preuzeti emanet džemata i Zajednice u cjelini. 

 

Najbolji primjer kako povezivati našu omladinu

U tom kontekstu, IZB u Sjevernoj Americi podržava vjerovatno najznačajniji projekt ovog tipa u povijesti IZ u BiH, a to jeste institucionalno povezivanje mladih s Bosnom i IZ kroz projekt „Mala medresa“. Kako je došlo do ovog projekta i kako danas gledate na njega?

Projekt „Mala medresa“ je došao kao posljedica želje i potrebe da se naši budući naraštaji očuvaju u islamu i povežu sa svojom domovinom. Velika udaljenost od naše drage domovine i nemogućnost čestih posjeta motivisala nas je da ovaj projekt što prije realizujemo. Pored toga, sama geografska veličina zemlje u kojoj živimo i međusobna udaljenost naših džemata je veliki izazov za našu zajednicu na ovim prostorima kao i sprovođenje projekata koji imaju za cilj zbližavanja naše omladine, njjihovo upoznavanje, druženje i međusobno potpomaganje. Okupljanje omladine iz naših džemata iz različitih gradova širom Sjeverne Amerike na jednom mjestu u našoj domovini je najbolji način upoznavanja naše djece međusobno, a ujedno i s našom domovinom. Medresa “Osman ef. Redžović” je ne samo pokazala zainteresiranost za ovaj naš projekt nego i spremnost da odgovori našem veoma zahtjevnom projektu. Direktor medrese Dženan ef. Handžić s osobljem medrese je na najbolji mogući način pristupio realizaciji ovog našeg strateški veoma značajnog projekta. Najveća zasluga za uspjeh ovog projekta pripada njemu, njegovim saradnicima i medresi. Ove godine smo imali više prijavljenih kandidata nego što smo u mogućnosti da primimo, što najbolje govori o kvaliteti “Male medrese“. Lično smatram da će „Mala Medresa“ u budućnosti biti prepoznata kao jedan od najznačajnijih projekata IZBSA. Za naše dijasporalne zajednice u njihovom radu s omladinom ovaj projekt je najbolji primjer kako povezivati našu omladinu, čuvati našu vjeru, ljubav i vezu s našom domovinom. Nadam se će sve naše zajednice u dijaspori raditi slične projekte kako bi pripremile svoje buduće generacije da preuzmu nošenje emaneta koji je trenutno na nama i našim zajednicama.

 

Potrebno bolje informirati džematlije

IZB u Sjevernoj Americi je rekorder po broju kurbana u akciji „Kurbani“, ali služi mnogima i kao pozitivan primjer u odnosu prema Bejtu-l-malu.Treba li i koja vrsta podrške može doći iz BiH kao i ispred IZ prema IZBSA?

Hvala Vam na isticanju te činjenice, to je hvala našim džematima i džematlijama, jer prije svega to su njihovi doprinosi Bejtu-l-malu te samim time i radu IZ. Za takav uspjeh IZBSA možemo navesti nekoliko razloga. Kao prvo, istakao bih svijest Bošnjaka o njihovoj vjerskoj obavezi, jednom od 5 islamskih šartova, što je svakako zekat, a ta svijest nastaje radom i djelovanjem naših imama. Upravo takva slika nam daje nadu da će Bošnjaci na ovim prostorima opstati u islamu. Drugi razlog je ljubav i poštivanje Bošnjaka prema IZ. Kao što znate, zekat se može dati i na druge adrese, ali Bošnjaci vole svoju IZ, vole svog reisu-l-ulemu te stoga poštuju njene odluke, a tu ljubav jača sami rad IZ, njeni vidljivi rezultati. Bošnjaci Sjeverne Amerike su svjesni da svojim zekatom i sadekatu-l-fitrom pomažu ne samo rad IZ, nego domovinu u cijelosti. Bosna i Hercegovina je još uvijek u ekonomski teškoj situaciji. Mnogo je ljudi koji još uvijek ovise o pomoći, a upravo je IZ ta koja svojim humanim projektima od sredstava Bejtu-l-mala pomaže te ljude, pomaže naše povratnike, studente, džemate, imame, posebno u manjem bh. entitetu. Nastavak takvog rada IZ će zasigurno još više poboljšati doprinos fondu Bejtu-l-mala, bar kada je IZBSA u pitanju. A, šta IZBSA i Bošnjaci očekuju od IZ? Ne mnogo, kada nešto radite u ime Allaha, dž.š. onda nagradu očekujete od Stvoritelja, a ne od reisu-l-uleme ili nekoga drugog. Ono malo što Bošnjaci očekuju je da vide gdje njihova sredstva idu. Učestaliji izvještaji Rijaseta o utrošenim sredstvima, po svim osnovama, osnažili bi džematlije da dodatno ulažu u fond Bejtu-l-mal. Takvi izvještaji se mogu poslati na adrese krovnih organizacija te iste potom proslijediti na svaki džemat. Nekolicina onih koji prate dešavanja i rad u IZ dođu i do ovih informacija, ali većina džematlija, ipak, do ovakvih informacija dolazi jedino preko džemata te je stoga džematima i potrebno dostavljati ove informacije. Isti je slučaj i s akcijom kurbana. Ona je u početku krenula manjim intenzitetom, ali iz godine u godinu broj kurbana se povećavao zahvaljujući informacijama s terena te ostvarivanjem direktnih kontakata džematlija s Bošnjacima u domovini i uvidom u pozitivne ishode same akcije. 

 

Bošnjačka zajednica nema svog favorita u politici

Pratili smo Vaše pozive na učestvovanje na izborima u SAD-u. Mnoge zanima sadašnja, po medijskim naslovima, burna politička situacija u SAD-u. Odražava li se ona na društvo, ali i na muslimanske zajednice konkretno?

Američko društvo je izuzetno političko društvo. Gotovo svaki čovjek u Americi prati politiku i zanima se za nju. Bošnjaci, u početku, ponajviše su se zanimali za vlastiti opstanak te snalaženje u novom okruženju, ali stasavanjem Bošnjaka, savladavanjem jezika, zapošljavanjem itd. više se zanimaju i za politiku. Suvišno je govoriti da je građanska dužnost u svakoj zemlji izaći na izbore, te stoga je i bio apel IZ da izađu na prethodne izbore. Bošnjaci u mjestima u kojima žive najbolje znaju kako im je i koja prava imaju i mogu ostvariti. Stoga, a posebno zbog našeg broja u određenim gradovima, mogu i trebaju da utječu na izborne rezultate kako bi sebi osigurali još bolje uvjete rada i življenja. Amerika, kao svjetska sila, pored unutrašnje politike, ima dosta interesovanja od strane drugih zemalja zbog njene vanjske politike, oči su uvijek uprte u Ameriku pa tako i oči naše domovine. Međutim, moram kazati da ekonomski gledano, a ljude taj segment ovdje najviše i interesuje, ona je na zavidnom nivou. Ljudi rade, imaju posla te samim time bolje i žive, i ako biste upitali prosječnog Bošnjaka o političkoj situaciji kazao bi vam da je dobro dokle god posla ima. Činjenica je da vanjsko-politička dešavanja u svijetu svakoga zabrinjavaju pa i nas ovdje u Americi. Mir je nešto čemu svaki čovjek teži, te stoga svaki medijski naslov koji sugeriše turbulentnost nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Međutim, ono što je važno jeste da politički gledano, bošnjačka zajednica nema svog favorita u politici, nema svoju opredijeljenost te je na nama da gradimo dobre odnose, da izvršavamo svoje obaveze u državi u kojoj živimo, bez obzira na vladajuću političku strukturu. 

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija