digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Srebrenica je simbol i poziv miru

Autor: Ajša Hafizović-Hadžimešić Avgust 21, 2015 0

 - kaže Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom parlamentu

 

Na iftaru koji je dan prije obilježavanja 20 - godišnjice genocida u Srebrenici priredilo Udruženje Majki enklave Srebrenica i Žepa razgovarali smo sa zastupnicom Evropskog parlamenta Tanjom Fajon o Srebrenici, njenim porukama Evropi, odlasku mladih Evropljana u Siriju i drugom.

Kako doživljavate dolazak u Srebrenicu?

Ja se uvijek vrlo rado vraćam u Bosnu i Hercegovinu, a za moj dolazak danas mogu da kažem da je bilo posebno iskustvo puno emocija, nešto novo i za mene, jer sam prvi put imala priliku i čast da se družim i razgovaram sa onima koji su preživjeli genocid. To je sasvim drugi osjećaj, to je tako teško opisati i ne mogu ni naći prave riječi da bih opisala kako se osjećam danas i zaista je teško uopće pojmiti sve što se desilo ovdje.

Mislim da je potrebno da obilježavanjem 20 - godišnjice, kada podsjećamo na žrtve strašnog genocida koji se desio u Srebrenici, damo podršku svima koji su trpjeli i izgubili svoje najbliže. Sa druge strane mislim da ovo obilježavanje predstavlja još jedan poziv da niko ne želi da se takvo što ponovi.

 

EU često nije imala zajedničku politiku prema proširenju Zapadnog Balkana

Kako gledate na ruski veto iz ove perspektive?

S razočarenjem. Ne mogu da vjerujem. Mislim da je to ne samo loša, nego nedopustiva poruka, jer u onome što je stvar historije ne treba da bude ni političkih ni bilo kojih drugih podjela. Historija treba da se poštuje i ako se danas, 20 godina poslije, prisjećamo svih žrtava, u najmanju ruku nije bilo vrijeme za takvo što. Mi u Evropskom parlamentu smo usvojili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Nije bilo nikakvih problema, niti bilo kakve politizacije. Zadovoljna sam, jer je to bio tekst kojim se, naravno, osuđuju svi ratni zločini i genocid u Srebrenici, a s druge strane daje podrška Bosni i Hercegovini, njenoj evropskoj perspektivi i približavanju evropskim integracijama kroz edukaciju i različite programe pomoći i to gledam kao posebnu poruku. Po meni BiH je uvijek bila dio Evrope, nema druge alternative i želja mi je da njen narod, koji zaslužuje sve najbolje, osobito mlada generacija, ima jednu svijetlu budućnost.

Koliko ta Evropa, koja istinski duguje Bosni i Hercegovini, zaista radi na boljoj budućnosti za mlade u njoj?

Kako ja na to gledam, prije svega, do pomirenja se uvijek teško dolazi. Za to su potrebni odgovorni, razumni i pametni političari koji shvaćaju situaciju. Život ne traje dugo i ako budemo gubili previše vremena izgubićemo generaciju koja neće imati neku budućnost. Znam da 20 godina, vjerovatno, nije dovoljno za to. Kako god, bili su neki pozitivni pomaci. Ja bih mogla kritikovati i jednu i drugu stranu kada je u pitanju proces prema Evropskoj uniji i napretku u procesima reformi. Sa jedne strane mogli bi kritikovati EU koja često nije imala neku zajedničku politiku prema proširenju Zapadnog Balkana, a sa druge strane, isto tako, i političare u BiH koji su često davali obećanja, a na kraju nisu ispunjavali obaveze.

Za to zasigurno snose krivicu i oni iz međunarodne zajednice koji su podržavali kočničare napretka u BiH.

Ja mogu reći da postoje evropski političari koji stvarno žele da pomognu BiH. Mi imamo dobre inicijative koje bi, vjerujem, mogle imati dobre efekte, osobito ova posljednja inicijativa koja se odnosi na socijalno - ekonomske reforme, kojima bi trebalo biti omogućeno da se otvaraju radna mjesta. Ekonomska situacija u BiH je loša. Mladi ljudi odlaze, kažu da nemaju neke perspektive, tako da ove inicijative nisu loše. Sa druge strane mislim da ta slika nije crno - bijela. Svako mora da učini nešto dobro, bez obzira što će pri tome uvijek biti i nešto loše ili što ćemo pri tome imati reakcije loših političara.

Razgovor u cjelosti možete pročitati u Preporodu od 15. augusta 2015.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine