Kadribegović: Preporod objedinjuje bošnjački korpus bez obzira gdje se on nalazio

Autor: Razgovarao: Saladin Kovačević Septembar 15, 2015 0

Razgovor s bivšim urendikom Preporoda Azizom Kadribegovićem o utemeljenju novina 1970. godine, reakciji javnosti i snalaženju novinara u komunističkom režimu cenzure

 

Prvi broj Preporoda objavljen je 15. septembra 1970. godine kao Glasilo Udruženja ilmijje za SR BiH. Udruženje ilmijje je u to vrijeme bilo član Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN) kako se u prošlom sistemu zvao „najširi front radnih ljudi i građana“. Upravo iz te pozicije jedino se i mogla pokrenuti jedna ovakva novina. Planirano je da to bude ustvari bilten o staleškim pitanjima islamskih vjerskih službenika kako su tada nazivali imame, o njihovim platama, statusu u društvu, penzijama... Ali, izlazak prvog broja sve je nemalo iznenadio. Preporod od svog prvog broja nije bilten nego je novina. On ima svoju poruku, svoj stav, svoj cilj koji je jasno izražen već u prvom uvodniku koji je napisao njegov glavni i odgovorni urednik Husein ef. Đozo. Taj prvi broj, štampan u tiražu od 10.000 primjeraka, što je za to vrijeme i posebno u tim okolnostima bilo vrlo značajno, bukvalno je razgrabljen.

 

Kako su izgledali počeci Preporoda?

Kadribegović: Vidjelo se da je muslimanska duša željna nekog prozora u svijet, da se kroz taj Preporod koliko-toliko približi svom biću na način na koji to njoj odgovara. Jer do tada mi nismo ni imali neku islamsku novinu. Doduše, izlazio je Glasnik Islamske zajednice kao časopis, ali sa prekidima. Praktično nismo imali lista u kojem bi se mogla pokazati slika džamije a da se ne govori o nečemu drugom. Dobro se sjećam govora TV režisera Berana da kad snima panorame pojedinih gradova mora brojati koliko ima munara u pojedinom kadru jer bi mu "višak" isjecali i odbacivali. Tako se slika svijeta pokušavala svoditi na neku njihovu mjeru. Nakon što je izišao prvi broj javili su se brojni imami koji su oduševljeno prihvatili taj list. Odmah nakon nekoliko brojeva Preporod je imao problema. U osmom ili devetom broju objavljeno je pismo nekog mladića. Pismo je bilo pod pseudonimom, tako da Redakcija nije znala o kome se radi. U tom pismu se ustvari interpretirao jedan kur'anski ajet o Jevrejima i njihovom odnosu prema svijetu. Jevrejska općina, koja je bila moćna i imala mnogo članova, tužila je tog autora, odnosno Preporod. Mi u redakciji uopšte nismo znali o kome se radi, ali je tadašnja policija ustanovila da je riječ o čovjeku koji je radio kao službenik banke u Novom Travniku. Zbog tog teksta osuđen je na godinu i po zatvora. Zatim je nakon nekoliko brojeva sljedila izjava predsjednika Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama, Novaka Anđelića, da se u Preporodu javljaju neki nacionalistički i šovinistički elementi. To je za sve nas bio veliki udarac. Sjećam se da je Husein ef. Đozo reagirao sa svojim tekstom „Zašto nas optužuju?“. A ako je iko, onda je on nastojao da se Preporod maksimalno integrira u društvo i brani njegove tekovine.

 

Dugo vremena ste poznavali i radili sa Husein ef. Đozom. Kako biste ga opisali?

Kadribegović: On je bio čovjek široke tolerancije i prihvatanja. On je maksimalno uvažavao tadašnje društvo iako ga je ono sudilo. Bio je jedno vrijeme i proskribiran, suđen i zatvaran. Tek negdje početkom šezdesetih godina tadašnji reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura ga je kooptirao u svoj tim i on je tada ušao u Vrhovno starješinstvo Islamske zajednice za SFRJ. Pisao je i sarađivao u Glasniku IZ, pisao je komentare Kur'ana... Objavljena su tri džuza koja je on preveo ali, nažalost, nije dalje nastavio. Bio je vjerovatno najvažniji pojedinac u intelektualnom smislu koji je u to vrijeme djelovao u Islamskoj zajednici. Znao je da Glasnik Starješinstva Islamske zajednice obrađuje uglavnom stručna pitanja, a vidio je koliko su mladi željeli da se uključe u vjerski život. Uspio je oko sebe okupiti znatan broj omladine koja je bila željna jednog novog izraza i tražla se mogućnost da se pokrene neki list u kojem će ti mladi ljudi učestvovati. Tako je, nakon što je stekao povjerenje mladih, ali također i vjerski opredijeljenih intelektualaca, posebno Mladih muslimana, mogao krenuti sa Preporodom. Bio je poznat i po saradnji sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica. Nastojao se uključiti u sva kretanja i ostvariti iskrenu saradnju. Uprkos svemu doživljavao je kritike pa je nakon nepune dvije godine, nakon objavljivanja jedne pjesme, koja je u akrostihu, koji se čita odozdo prema gore, govorila: džahil hodža Kemura, svima brate dodija, tjerajte ga zaboga... to je bio svojevrsni udar. Ne zna se ni danas ko je njezin autor. Ta pjesma je došla kao pjesma alhamijado književnosti, ali je to bilo tako sofisticirano napravljeno da tek nakon što je objavljena javio se njezin autor ili je bila u pitanju grupa autora. Onda je nastala velika frka, ispitivanja, različiti pritisci... Tada sam i ja otišao iz Preporoda, a nakon dva mjeseca otišao je i Husein ef. Nakon njega uredništvo je preuzeo hafiz Husein ef. Mujić, koji je ostao isto vrlo kratko, oko dvije godine. Zatim je Preporod, kao Glasilo Udruženja ilmijje preuzelo Starješinstvo IZ BiH, Hrvatske i Slovenije. Na čelo Starješinstva 1976. godine došao je dr. Ahmed Smajilović i upravo je on, zbog tih nekih unutrašnjih odnosa, preuzeo Preporod. Od tada je Preporod promijenio i svoj podnaslov i zove se Islamske informativne novine što je ostalo do danas.

Husein ef. se ponovo 1976. godine vratio u Preporod s tim da je bio on tada bio odgovorni, a Hilmo Neimarlija glavni urednik. Dakle, bile su dvije uredničke funkcije. Kasnije sam i ja ponovo počeo sarađivati u toj redakciji i biti jedan od urednika. To mi je bio volonterski posao pošto sam u to vrijeme bio zaposlen u Vrhovnom islamskom starješinstvu. Tek nakon dolaska reis-ul-uleme dr. Mustafe ef. Cerića, odnosno formiranja samostalne Islamske zajednice u BiH 1993. godine, Rijaset preuzima tu funkciju. I od tada do danas, skoro 18 godina, sam na mjestu glavnog i odgovornog urednika.

 

Preporod nije prestajao izlaziti ni u ratu. Kako ste to uspjevali?

Kadribegović: Poznato je kakva je bila situacija u Sarajevu, koliko je ono bilo zatvoreno i izloženo neprijateljskom djelovanju. Uprkos svim tim nepovoljnim okolnostima Preporod nikad nije prestao izlaziti. Štampao se na smanjenom broju strana, na različitim vrstama papira, ali je redovno izlazio. Bilo je svakakvog dovijanja da se pronađe papir. Predstavnici međunarodne zajednice besplatno su davali papir nekim listovima koji su im bili prijemčivi, Preporod nažalost nikad nije dobio nijednu donaciju. Ali, Preporod je uspio živjeti i preživjeti. Jedno vrijeme, kada se nije moglo izići, izlazio je samo u Sarajevu dok se nije prokopao tunel, nakon čega su se njegovi primjerci provlačili kroz tunel i distribuirali na slobodne teritorije. Do tada je Preporod imao svoj da tako kažem alternativni vid, svog parnjaka Preporod koji je izlazio u Zenici. Osim toga, kada je u Bihaću bilo najteže vrijeme, kada je Bihać bio potpuno zatvoren za dobijanje pomoći bilo kakve vrste, onda je i tamo pokrenut Preporod na nešto manjem formatu nego što je ovaj klasični i izišlo je oko 20 brojeva. Oni su bili više svjedočanstvo aktuelnih događaja u Bihaću, hrabrenje ljudi da istraju u tim teškim trenucima. Mnogi koji analiziraju taj period kažu da nije bilo imama i da se oni nisu jasno opredjelili i kroz Preporod iskazali te svoje stavove pitanje je kako bi se tamošnja politička situacija razriješila. Bilo je čak i nekih imama koji su prešli na Abdićevu stranu i vrlo lahko je moglo doći do potpune podjele Krajišnika. Ali zahvaljujući upravo takvoj orjentaciji, koju je pomagao i Preporod, oni su ostali na pravoj strani i odigrali značajnu ulogu.

Osim toga čim se ukazala mogućnost Preporod je svoj snimljeni materijal slao u Njemačku i tamo se štampao za našu dijasporu. Preporod je nastojao koliko god je mogao pratiti Bošnjake kao prognanike, kao izbjeglice. Praktično u svim džematima koji su se formirali u inozemstvu dolazio je Preporod i donosio informacije. Danas gotovo da nema džemata u koji na neki način ne dolazi Preporod. Imamo pretplatnike i sa Novog Zelanda, ljude koji su otišli tamo, ali su i na taj način zadržali vezu sa svojom domovinom i svojim narodom. To je i jedna od njegovih značajnih funkcija što objedinjuje bošnjački korpus bez obzira gdje se on nalazio i što govori o svim njihovim dostignućima i radostima. Imamo dosta naših saradnika iz dijaspore, ljudi, imama koji nam se javljaju, koji pišu o tome tako da je Preporod jedini list koji za ovih četrdeset godina kontinuiranog izlaženja ima registrirano preko 2.700 saradnika počevši od rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, koji je bio jedan od naših prvih saradnika, do novih mladih ljudi, svršenika medresa i fakulteta, imama i mnogih drugih. Preporod je široko otvoren, nema posebnih ograničenja nego je bitan tekst koji će se našim čitaocima ponuditi.

 

Kakvi su planovi za budućnost?

 Kadribegović: Preporod je na svom početku imao dvanaest stranica, a jedno vrijeme u toku rata, kada nije bilo papira, izlazio je na 8 stranica. Tek prije desetak godina Preporod je prešao na 32 stranice, a danas izlazi uglavnom na 64, a neki svečani brojevi imaju i 80 stranica. Govorim o obimu tekstova. Preporod je ranije prešao i na kolor tehniku, znači sve naše stranice su u koloru. U skladu sa svojom misijom da što više dođe do čitalaca, a i da bude u saglasnosti sa savremenim izdanjima i profiliranjem listova, nastoji se da taj list što više prilagodi čitaocu. Preporod je od svojih prvih brojeva ulazio u sela u koja novina nikad nije došla. Upravo zbog ajeta koji ima u svom zaglavlju, kao i zbog većine tekstova vjerskog sadržaja, ljudi su ga poštovali kao neku relikviju.

Volio bih, naravno, da imamo što više čitalaca i saradnika, da nam se ljudi javljaju da govore o svojim dilemama i problemima. Da se na nivou bošnjačkog korpusa uspostave što prisniji odnosi, da nemamo ovoliko nedoumica. Težnja Preporoda je da koliko god može ujedini Bošnjake, da oni stvari posmatraju kroz zajednicu, kroz dogovaranje i saradnju i kroz prijateljsku ljubav jer muslimani su, to nikada ne smijemo zaboraviti, braća.  

 

Iz arhive Preporoda

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija