Džanan Ribić: Behram-begova medresa najstarija obrazovna ustanova u ovome dijelu Bosne već nekoliko godina najbolja je srednja škola u Tuzlanskome kantonu. Koji je recept za ovako važna priznanja i uspjehe, i na šta stavljate fokus kada obrazujete svoje učenike?

Hatunić: Ova medresa 390. godina radi kontinuirano u ovome gradu, i u ovome dijelu države. Kao što je poznato radila je sve to 1949.godine kada je njen rad dekretom tadašnje države zabranjen i zaustavljen, i ta pauza je trajala sve do 1993.godine, kada je obnovljen rad Behram-begove medrese. Danas smo došli do određenih uspjeha na koje smo ponosni. Na osnovu vrednovanja Pedagoškog zavoda TK mi smo zadnje četiri godine prvi među srednjim školama u TK. Recept za ovaj uspjeh je jedan stalni i predani rad svih onih koji su u nastavno-odgojnom procesu u Behram-begovoj medresi. Želja i volja da se uspije uz ljubav prema onome što se radi daje ovako dobre rezultate. Trenutno u medresi imamo 505 učenika raspoređenih u 8 muških i 8 ženskih odjeljenja.

Hafizi Behram-begove medre

Džanan Ribić: Tuzlanska Medresa postala je prepoznatljiva po broju svojih učenika koji postaju hafizi i hafize. Koliko je od ponovnoga pokretanja rada Behram-begove medrese do sada vaših učenika postalo hafizima?

Hatunić: Prije nekoliko dana imali smo hafisku dovu za dvoje hafiza, koji su završili Behram-begovu medresu. I oni su 44. i 45. hafizi tuzlanske Medrese, u ovome periodu obnovljenoga rada. Od 1993.godine pa sve do danas. Za ono prethodno vrijeme rada Medrese mi nemamo statistiku. Ponosni smo na uspjehe sekcije hifza. To je jedna od naših najvažnijih vannastavnih aktivnosti. Mi u nastavničkom vijeću trenutno imamo pet hafiza. Dva hafiza imamo u nastavi, i imamo tri hafiza u odgojnom procesu.

Džanan Ribić: Jeste li zadovoljni akcijom „Kurban za Behram-begovu medresu“, i koliko za medresu znači ova akcija?

Hatunić: To je jedan od najvažnijih naših projekata. Taj projekat ima izuzetnu važnost za našu školu i Islamsku zajednicu u cjelini, kao i za naše društvo i naš narod. To nam obezbjeđuje mogućnost kvalitetne ishrane naših učenika, kao i ishranu onih koji dolaze u medresu. Obzirom da smo mi škola otvorenih vrata. Često smo domaćini određenih aktivnosti Islamske zajednice, i mnogih drugih projekata i manifestacija. Danas je ovaj projekat zastupljen u svim medresama u našoj državi.

Pad moralnih vrijednosti

Džanan Ribić: Na svojim predavanjima često naglašavate da je u Europi jaz između nauke i morala napravio velike probleme ljudima. Da sa jedne strane imamo ljudski napredak, dok sa druge strane imamo pad moralnih vrijednosti. Zbog čega je to tako?

Hatunić: Evidentno je da moderne tehnologije ne donose nužno sreću i zadovoljstvo kod čovjeka. Živimo u društvu gdje postoji razdvojenost između znanosti i vjere, znanosti i morala. Što je opasno za čovječanstvo. Sama znanost koja je lišena morala i vjerovanja u Boga ustvari je najopasnije oružje u rukama čovjeka. Danas smo svjedoci mnogobrojnih društvenih i ekonomskih kriza čiji je izvor upravo čovjek. Tu dolazi do izražaja nemoralnost čovjeka, sklonost ljudi da čine loše stvari i loša djela. Sve to dovodi do krize. Ključ svih rješenja je upravo u čovjeku. Ljudskih probleme i nedaće uzrokuje upravo čovjek, odnosno ljudi.

Džanan Ribić: Živimo u vremenu promjenjivih društvenih vrijednosti. Danas se često od lošega pravi dobro. Možemo li spojem nauke, morala i vjere izgrađivati temelje uspješnoga društva...

Hatunić: Živimo u svijetu jednoga napadnoga materijalizma. Kada su materijalne vrijednosti nadvladale istinske vrijednosti. Materijalizam je proizašao iz negacije Boga. Danas postoji veliki broj ateista, onih koji ne vjeruju u Boga. Moral je jedan od najvažnijih plodova vjere, kao i lijepo ponašanje čovjeka. Rješenja su u sintezi nauke i vjere, vjere i morala. I povratak univerzalnim moralnim vrijednostima koje se mogu postići kroz obrazovanje.

Društvene promjene na bolje su proces za šta je potrebno vrijeme. Ukoliko ne promijenimo čovjeka i njegove stavove i ponašanje ne možemo promijeniti niti društvo na bolje. I ne možemo onda postići društveni, ekonomski i politički napredak.

Džanan Ribić: Ne možemo a da ne primijetimo da su danas sve lošiji međuljudski odnosi. Zbog čega je to tako, i kako da ti odnosi budu bolji?

Hatunić: Savreni životni tokom udaljavaju ljude međusobno. Ljudi onda slabije komuniciraju, i onda slabije i znaju jedni druge. Iz tog nedostatka komunikacije dolazi do loših međuljudskih odnosa. Vjera treba da ima svoje plodove. Kvalitetni i zdravi međuljudski odnosi upravo su ti plodovi. Trebaju nam u svim oblastima stručnajci koji su pošteni i moralni. Koji ne atakuju na ljudsku čast i imovinu.

Džanan Ribić: Pred nama je Kurban-bajram. Šta za nas vjernike znači Kurban-bajram, i čemu nas najbolje ovi bajramski dani mogu naučiti?

Hatunić: Kurban-bajram je jedan od naših najvećih blagdana, koji dolazi nakon obreda hadža. Sam kurban znači približavanje Allahu i približavanje čovjeka drugome čovjeku. Treba se u ovim danima približiti potrebama drugih ljudi, i pomoći drugome čovjeku. Na taj ćemo način postići Allahovo zadovoljstvo. Moja bajramska poruka muslimanima je da čuvaju živote, imovinu i čast drugoga čovjeka.