Dr. Termiz: Vrhunac negiranja je odbacivanje naučne istine

Autor: Selman Selhanović Novembar 24, 2016 0

S dr. Dževadom Termizom, istaknutim profesorom metodologije naučne teorije, analitike i statistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kao i na drugim fakultetima, razgovor smo upriličili u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, gdje je on spoljni saradnik i učesnik u mnogim projektima.


Nedavna dodjela nagrada ratnim zločincima u manjem entitetu ne predstavlja ništa drugo do veličanje njihovih djela. Nije li to otvoreni poziv za dalju dezintegraciju BiH?


-Reći ću vam svoj sud, mada su ova i slična pitanja više političkog karaktera, nego što su naučnog. Kada su u pitanju zločini i pitanja istraživanja zločina moj odnos je isključivo sa stanovišta nauke koja se time bavi. A, to je da se naučno istraži zločin i da se otkrije i utvrdi naučna istina o tim zločinima. Meni je drago da postoje ustanove i to naučno-istraživačke ustanove kao što je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu koji se više od 20 godina bavi naučnim istraživanjem zločina i primjenom naučne metodologije nastoji da otkrije i utvrdi istinu, te da je na odgovarajući način predstavi naučnoj i općoj javnosti. Pri tim istraživanjima- jedan aspekt ili jedna dimenzija tih istraživanja su naučna istraživanja. Druga istraživanja su komplementarna naučnim, a to su istraživanja u okviru struke, odnosno profesionalna i stručna istraživanja koje vrše institucije pravosuđa. To su tužilaštva i sudovi. I, oni isto tako bave se istraživanjima zločina, i oni isto tako sprovode postupak dokazivanja koji provjeravaju i potvrđuju te teze, odnosno određene hipoteze o izvršenim zločinima od strane određenih pojedinaca. Naravno, ta istraživanja su istraživanja sa aspekta utvrđivanja odgovornosti, pojedinačne odgovornosti. Naravno, da tu postoji razlika. Nauka se bavi općim stvarima, općim zajedničkim stvarima u naučnim istraživanjima na bazi kojih se utvrđuje naučna istina. U tom kontekstu općeg, dakle, nauka i naučna istraživanja svojim rezultatima i saopštenjem naučne istine ne ukazuje na konkretne pojedince, a pogotovo na aspekt njihovog procesuiranja i njihove odgovornosti. Za razliku od tih naučnih ova stručna istraživanja imaju u svom pristupu, odnosno rezultatu drugi odnos. A, to je da se za utvrđene zločine i utvrđenu odgovornost pojedinca koji je izvršio zločin taj pojedinac procesuira itd. Naravno da se radi tu i o kompetentnosti naučnih i stručnih istraživanja. I, naučna istraživanja svojom metodologijom daju podlogu za ova profesionalna istraživanja, a da isto tako rezultati tih profesionalnih istraživanja se koriste u nauci. S tim što nauka saopćava naučnu istinu do koje je došla, a ona profesionalna i stručana istraživanja isto saopćavaju istine, ali govore o toj istini sa aspekta činjenja zločina od strane pojedinaca ili određenih grupa i njihove odgovornosti. U tom procesu važan je aspekt stručnih istraživanja- tužilaštva i suda zato što su ta lica sa određenim dokazima o izvršenom djelu dalje procesuiraju i za to krivično odgovaraju.

Zločin i kazna

Ipak, da budemo konkretniji po tom pitanju odgovornosti i sankcija?


-Pazite, imate nacionalne, odnosno domaće sudove i tužilaštva, a imate i međunarodne sudove. Taj međunarodni sud je utvrdio i saopćio razultat koji govori o određenim pojedincima koji su odgovorni za određena djela. Nakon te odgovornosti data je presuda, a po toj presudi išlo se ka njenoj realizaciji. Zvanično je procesom tim licima rečeno kakav je njihov status. I, sada nakon presude i odležane zatvorske kazne oni postaju slobodni ljudi. No, ta etiketa odgovornosti ostaje. Dakako da nije dobro da bilo ko zbog mira i perspektive u državi, bilo ko je odgovoran za bilo koji zločin na bilo kome mjestu dobiva priznanja. Sigurno to nije nikome dobra poruka. Sam taj čin je sa više strana veoma upitan. Naime, pored te krivice i odgovornosti koja je evidentna, tu se postavlja pitanje morala i određenog sistema vrijednosti itd. Jer, ako idete tim sistemom i tako se ponašate onda ovdje nikada ne može biti mira. Tada će zlo i borba za zlo biti proglašena kao jedna od temeljnih vrijednosti, tada će zločinci biti nagrađeni, a drugi koji su žrtve biti kažnjeni.


To je jasno. No, kako privoliti one koji ne prihvataju istinu, nego i dalje veličaju zločine?


-Jednostavno, ta politika i takva praksa mora biti osuđena. Ali, osuđena ne sa stanovišta jedne zajednice u državi, nego i u međunarodnoj zajednici. Mi sa te strane imamo veoma mlake reakcije, izvjesna ponašanja koja su odsutna, a sve u stilu bolje je mudro šutjeti. Sve se pazi ko će reagirati, kada će i na koji način reagirati.


Evo, prisjetimo se u Nirnbergu su ratni zločinci kažnjeni i time je praktički fašizam poražen. U Hagu, kako ste i Vi naglasili, reakcije i osude su blage. Šta nam to govori? Nisu li time nanovo otvorena vrata fašizmu?

-Osnovne ljudske vrijednosti se moraju poštovati. Moraju se poštovati norme kojima se štite vrijednosti i sistemi vrijednosti. Oko toga mora u svijetu postojati konsenzus. Bez toga ne možemo ići naprijed. Nema prosperiteta društva ako vi za ono što uradite nećete odgovarati, a za ono što uradi druga strana ja hoću odgovarati. Prave se neki kompromisi koji su potpuno besmisleni. Ne postoji danas u svijetu , što je vidljivo, da se vodi praksa i takva politika da ne postoji konsenzus oko vrijednosti da se kaže: to je zlo, borimo se protiv zla bez obzira ko ga je učinio. Ovdje je pravni aspekt potpuno prekriven političkim aspektom i sve se svodi na političko pitanje. U tome je problem.


Čak se i naučne istine odbacuju...?


-Znate šta, kad vi dođete u situaciju da se osporava naučna istina, da se ona prenebrjegava i odbacuje, onda nemate šta dalje. To je vrhunac negiranja onoga što se dogodilo. Nužno je jednom zauzeti stav da se razgraniči, i da se u tom pristupu i odnosu spram zla odvoji zlo od dobra. To šta je bilo, ko je počinio i kada je učinio i kako je učinio- kada se to utvrdi treba slijediti odgovornost. Ne možete vi nekoga ko je izvršio ubistvo i odležao za to sada nagraditi i proglasiti počasnim građaninom. Kakva je to poruka? To je poruka: radite loše stvari da bi očekivali dobre.

Politike drže sve pod kontrolom

Poruka te naravi dolazi nam prvenstveno od naših susjeda. I pored svega, počinjenih zločina, zaista čudi da, recimo građani Beograda neće ili ne žele da prihvate istinu o agresiji i genocidu u BiH?


-Politike se, ovdje, opasne vode preko dvije i po decenije. Politike imaju apsolutnu kontrolu nad svim što se događa. Mislim da u današnje vrijeme ima veoma malo intelektualaca, a pogotovo organiziranih intelektualaca- koji će se boriti za istinu i istinu javno saopćiti. Politika je u svim sferama. Uostalom, za to postoje politike nauke, politike obrazovanja, politike medija itd. Političari jednostavno drže stvar pod kontrolom i ne dozvoljavaju da se procesi koji su suprotni sa ideologijom politike koja je utvrđena od nekih zvaničnih organa mijenjaju. Svako ponašanje koje bi bilo u suprotnosti sa tim opredjeljenjima i tim orijentacijama dovodilo bi vjerojatno neke do pitanja njihove egzistencije. I, onda ljudi u borbi za opstanak, i u borbi za ostvarenjem određenih interesa obično biraju liniju manjeg otpora. Sve se svodi na ono- neću se miješati, jer to je previše osjetljivo pitanje, nek drugi govore i sl. Ima toga na svim stranama. Nikada to nije samo na jednoj strani. Naravno, nije to sve isto i ne može se sve izjednačiti. Žrtva se mora uvažavati. Jer, niko se nije sam rodio, svakoga su rodili roditelji, i niko se nije rodio svojom voljom. Niko na ovom svijetu se nije slučajno pojavio, niti se sam pojavio. Otuda se neizostavno treba voditi računa o tom pijetetu i dignitetu žrtve.


Upravo, o dignitetu žrtve nisu vodili računa oni koji su zla projektirali. Evo, 30. godišnjicu Memoranduma Srpska akademija nauka i umjetnosti, također, je svečano obilježila. Nema pravdanja za ovo što su naučnici projektirali, nego štaviše. Šta sa ideolozima i ideologijama koje ne uviđaju rezultate svojih velikonacionalnih projekata?


-Najbolji put i najbolji način protiv zla je upravo borba istinom. Ona zasada ne nailazi na plodno tlo, ali istina će u svakom pogledu kad-tad pobijediti. Istina nije tek neka materijalna stvar koja se može pronaći u društvenoj stvarnosti. Istina je određeno saznanje koje se saopćava naučno i koje u potpunosti ili najvećim dijelom odgovara onome što je u praksi bilo. Kad se oko toga usaglase oni koji se time bave i u nauci i oni koji se time bave u praksi, tužilaštvu i sudu, i kad bude stav međunarodne zajednice oko toga usaglašen onda se možemo nadati boljem. Do tada vi ovdje imate jednostrane pristupe.


Cijeli intervju možete pročitati u Preporodu br. 1080 od 15. novembra

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija