Budućnost BiH leži u snažnoj Evropi

Autor: Ajša Hafizović-Hadžimešić Novembar 19, 2016 0

kaže Michael Band, pot-predsjednik Grupe njemačko-bosanskih prijatelja u njemačkom Bundestagu, koji je krajem oktobra sa kolegama Marie – Luiz Beck, Josipom Juratovićem i Geroldom Reichenbachom bio u trodnevnoj radnoj posjeti Sarajevu. Tom prilikom je učestvovao na konferenciji Uloga Islamske zajednice u BiH u instituciona-lizaciji islama u Njemačkoj koja je održana u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer. U intervjuu za Preporod govori o aktuelnim događajima u BiH i ističe da je krajnje vrijeme da se isprave stare greške prije nego što se vrate da nas ponovo progone u Evropi

 

Preporod: Nakon susreta sa bh. zvaničnicima i predstavnicima nevladinih i međunarodnih organizacija kako ocjenjujete situaciju u BiH?
Brand: Mnogo se govorilo o reformskoj agendi, ali se malo šta uradilo. Ima mnogo lijepih riječi, ali bez konkretnog napretka - u sektoru pravosuđa, vladavini prava i reformama uprave. Međutim, niko od njih ne bi trebao vjerovati da će njihova tvrdoglava nespremnost za provođenje promjena proći nezapaženo. Stječe se utisak da neki zvaničnici žive sasvim udobno sa nefunkcionalnom državom na račun stanovništva koje već dugo pati. To je rizična igra. Ono što mnoge „normalne“ Bosance toliko ljuti, kao i mene, je činjenica da bh. političari tako mnogo govore o Evropi, a ustvari, uglavnom, misle na svoje vlastite interese.

 

Stari igrači ponovo otkrili BiH kao teren za ostvarenje svojih geostrateških planova

Preporod: Evropska perspektiva je faktor stabilnosti za BiH, ali i za cijeli ovaj region. Kako Njemačka vidi dalji put BiH u EU, naročito nakon Bexita s obzirom da je njemačka kancelarka Angela Merkel više puta naglašavala da je njemačko-britanska inicijativa zamišljena da pomogne BiH u prevladavanju stagnacija na putu ka evropskim integracijama? Šta imamo od toga danas nakon Brexita?
Brand: Uočljivo je da su stari igrači ponovo otkrili Bosnu i Hercegovinu kao teren za ostvarenje svojih geostrateških planova: Jasno je da Putin strateški želi da iskoristi Balkan za destabilizaciju Zapada. Također, ne smije se potcjenjivati ​​ Erdoganov pristup kršenju ljudskih prava u Turskoj i progon neistomišljenika. A činjenica da je g. Izetbegović upravo veoma često kod Erdogana, u jeku vanrednog stanja tamo, njegovu poruku traži, takođe je zabrinjavajući signal. Budućnost Bosne i Hercegovine ne leži ni u Rusiji ni u Turskoj, nego u snažnoj Evropi.
Nove prilike se moraju koristiti - ali to će se dogoditi samo kroz naporan rad i iskren razgovor o postojećim problemima. Sada je, opet, do „normalnih“ Bosanaca da pojačaju pritisak i ovdje u Bosni i na međunarodnom planu. Stvari su tako dugo bile loše, jer bosanski političari i diplomate do sada nisu tražiti prava rješenja. Ne možemo promijeniti stvari nabolje ignoriranjem problema ili tek prihvatanjem. Dejtonski ustav je, također, težak teret koji koči razvoj na svim nivoima. „Po djelima ćeš ih prepoznati!“ - Ova mudra izreka se odnosi i na Bosnu i na Evropu podjednako.
Preporod: U intervjuu za Deutsche Welle Vaš kolega iz Bundestaga Josip Juratović je rekao da je BiH posljednja rasistička zemlja u Evropi. Radi se o zaista ozbiljnoj izjavi  koja bi trebala proizvesti reakciju branilaca ljudskih prava u Evropi, kojih nema. Šta Vi mislite o tome?
Brand: Propusti u konstrukciji to je Dejton - to nikada neće profunkcionirati, jer, na kraju krajeva, njime se nastoji rekonstruirati jedna evropska zemlja duž etničkih linija. Dejtonskim sporazumom, SAD-a i EU su prisilile BiH, žrtve rata, da potpišu Ustav zbog kojeg nastavljaju da trpe i danas. Umjesto da vodi pomirenju i pravdi, on nagrađuje počinioce - Karadžiću i kompaniji je dodijeljena upravo njihova teritorija (žrtava) kao nagrada za genocid. Nisu problem Srbi, nego mnogobrojni počinioci zločina u RS. Bilo bi neodgovorno očekivati od ​​žrtava, koje ne žele da žive pod etničkim ustavom, da i dalje trpe zbog posljedica koje nosi Dejton.
Dejtonski ustav ne bi uspio ni u jednoj evropskoj zemlji, jer predstavlja korak nazad u zapadnoj civilizaciji. Dejton umjesto da vodi zemlju naprijed vraća je nazad, poput imperijalizma, i dijeli zemlju po etničkim kriterijima. Danas, u Evropi vole da se žale na blokadu osnovnih državnih funkcija u Bosni, međutim, umjesto pritužbi upućenih BiH nju treba ohrabriti – njoj je posebna politička hrabrost za održive promjene ranije dejtonske trgovine.
Bosna je odavno zaslužila takvo ohrabrenje, i na kraju krajeva, stabilnost na Balkanu je u interesu i Njemačke i Evrope, ne samo s obzirom na moderni evropski oblik islama čiju radikalizaciju niko ne želi da gleda. Krajnje je vrijeme da se isprave stare greške prije nego što se vrate da nas ponovo progone u Evropi.

 

Evropa ima moralnu obavezu prema Bosni i Hercegovini

Preporod: Većina političara u BiH i sami priznaju da ne mogu ispuniti zadatke koji se pred njih stavljaju bez pomoći međunarodne zajednice. Bez toga bi ovakvo stanje moglo potrajati još dugo i možda rezultirati i novim sukobom, naročito nakon referendum u RS, neodržavanja izbora u Mostaru, razvoja fašističke retorike tokom predizborne kampanje u Srebrenici, nedozvoljavanja bošnjačkim učenicima da uče bosanski jezik u RS, a što je kulminiralo dodjelom zahvalnica i povelja presuđenim ratnim zločincima od strane NSRS. Zar Evropa nema moralnu obavezu da djeluje i pomogne BiH da bude funkcionalna država? Vidi li koliko je to važno ne samo za BiH?
Brand: Evropa ima moralnu obavezu prema Bosni i Hercegovini, a poseban interes za stabilnošću. Njemačka i Evropa treba da se snažnije uključe u Bosni, bez obzira na postupke Rusije i Turske. Trebaju nam nova rješenja - kako za političko vođstvo tako i za ono što je ranije završavalo u džepovima nekih političara - kako bi se osiguralo da novac i pomoć konačno dođu direktno stanovništvu.
Neprihvatljivo je za jednog političara da bude protiv Ustava, kako je Dodik uradio sa svojim referendumom, bez ikakvih posljedica. Dobro bi bilo da trenutno kršenje ustava ne prođe bez pravnih posljedice. Činjenica da je glavni tužilac, suspendiran, jer je optužen da je štitio gospodina Dodika od krivičnog gonjenja u nekoliko velikih slučajeva korupcije, treba da naše oči učini širom otvorenim - ništa tu ne smije biti gurnuto pod tepih.
Prerana povlačenje međunarodnih sudija je bio fatalan potez vlada iz zapadne Evrope, jer optužbe protiv predsjednika RS-a nisu dovedene do kraja. Svi znaju da je borba protiv korupcija i organiziranog kriminala u zamahu u zemlji. U političkom smislu, Dodikovo ciljano kršenje Ustava vidim kao opasnu provokaciju. Ko nije ovdje dosljedan, on ohrabruje pogrešne ljude. To se odnosi i na trenutne procese u Mostaru i Srebrenici.
Što se tiče ljudi kao što su Plavšić, Krajišnik, Karadžić, Mladić, Šešelj i Milošević: oni su krivi pred Bogom i u historiju će ući kao takvi.  To važi i za mnoge «mini Karadžiće i Mladiće». Karadžić je proglašen krivim za 10 od ukupno 11 optužbi u Haagu. Konačna presuda je značajna - za počinioce, ali prije svega za žrtve. Kazna je, međutim, bila isuviše blaga: doživotna kazna je trebala biti jedina opcija za genocid! Činjenica je da je nekoliko Karadžićevih podređenih spravom dobilo doživotne kazne, ali on, njihov vođa, nije, što je potpuno neshvatljivo. Krajnje skandalozan i ​​neprihvatljiv aspekt predmeta Šešelj je činjenica da je pravosuđe u ovom slučaju nevjerojatno aljkavo pristupilo svom radu.
To moraju biti istinske istrage o genocidu - u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i, iznad svega, Srbiji. Pravda ne može prevladati bez istine.
Preporod: Nastavak toleriranja međunarodne zajednice negiranja genocida i ljudskih prava na prostoru RS je dovelo do jačanja fašističke retorike u RS. Tokom susreta sa predstavnicama majki Srebrenice i Podrinja imali ste prilike da čujete njihovu ogorčenost razvojem situacije u BiH, naročito u Srebrenici. Koliko su realne nade koje one polažu u Njemačku, a naročito u kancelarku Angelu Merkel od koje očekuju da „pogura“ EU da zaista pomogne BiH?
Brand: Kao prijatelji Bosne, mi smo se odavno zalagali za jači angažman Njemačke i EU. Rak korupcije, stranačko paralisanje državnog sistema i politički utjecaji na pravosuđe se više ne smije potcjenjivati. Ovdje su potrebne velike promjene – kako u ekonomskom sektoru, naravno, tako i u Ustavu. Evropa ima moralnu obavezu prema Bosni, a poseban interes za svojom stabilnošću. A političari u BiH konačno moraju dati sve od sebe – njihova rascvjetana retorika nije ono što je ovdje bitno, računa se samo akcija. Jedna stvar je jasna: BiH neće automatski ući u EU kao zemlja kandidat.
Savezna kancelarka Angela Merkel radi sve što je u njenoj moći da podrži zemlju: znam iz brojnih razgovora da je, bez obzira na sve turbulencije u spoljnoj politici u svijetu, ona i dalje posvećena rješavanju nekih važnih pitanja koja se tiču ​​ove zemlje. Međutim, niko u Berlinu nije propustio da vidi oklijevanje pojedinaca u Bosni i Hercegovini da se implementiraju promjene ili “bosanski virus” koji je pogodio mnoge političare i vodi ih uvijek ka tome da bacaju krivicu na druge i misle da su samo oni ti koji imaju sve odgovore.

Cijeli intervju u prinatanom izdanju od 15. novembra

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija