PREPOROD: Poštovani gospodine Lazoviću, narednih dana Bosna i Hercegovina obilježava Dan nezavisnosti. Koliko je i zašto važan ovaj datum, pogotovo u kontekstu agresije koja je netom otpočela?
Lazović: Nakon što se na 14. Kongresu Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) 1991. godine raspala vladajuća partija, bilo je za očekivati da slijedi i raspad Jugoslavije kao zajedničke države. Republika Bosna i Hercegovina se našla u vrtlogu tog raspada. Glavna ideja velikosrpskog projekta bila je stvaranje Velike Srbije pod parolom "Svi Srbi u jednoj državi", a dogovor Tuđmana i Miloševića, iz Karađorđeva 1991. godine, predviđao je podjelu naše države. Bosna i Hercegovina se našla na raskršću. Jedini ispravan izbor je bio raspisivanje referenduma o nezavisnosti. Građani su u ogromnom procentu glasali za samostalnu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Stoga, 1. mart kao Dan nezavisnosti je rođendan naše države. Bez tog datuma ne bi bilo ni međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, niti bi se, 22. maja 1992. godine, naša zastava zavijorila ispred Palate Ujedinjenih nacija u New Yorku. I da nije bilo referenduma, uslijedila bi agresija Miloševićevog režima, jer su granice Velike Srbije zahvatale veliki dio Bosne i Hercegovine. Važno je znati da su svi ključni protagonisti agresije na našu državu završili u Hagu, kao osuđeni ratni zločinci.
Realizacija ratnih ciljeva
PREPOROD: Koliko je ovaj datum značajan u kontekstu aktualnog političkog ternutka kada se, izgleda, još uvijek nije odustalo upravo od tih ratnih ciljeva njenog uništenja?
Lazović: Iako bi postojeći državni praznici, po Ustavu BiH, morali biti obilježavani na cijelom prostoru, to ipak nije slučaj. Nažalost, moram reći da se Dan nezavisnosti, kao i Dan državnosti BiH, ne prihvata u RS-u, a na teritorijama pod kontrolom HDZ-a oni se, uglavnom, prećutno minimiziraju. Moglo bi se reći, zbog aktuelnih političkih, etničkih i entitetskih podjela, da državni praznici više dijele nego što spajaju naše prostore. Razloge treba tražiti u političkim opcijama, koje poluge vlasti koriste za realizaciju ratnih ciljeva. Ono što nisu mogli ostvariti u ratu, danas pokušavaju ostvariti političkim sredstvima.
PREPOROD: Često se iz bh. entiteta RS obilježavanje 1. marta dovodi u korelaciju s neustavnim danom RS-a, 9. januarom, kao što se u posljednje vrijeme u svakodnevni narativ pokušava nametnuti priča o državnosti entiteta. Šta je cilj ovih politika i mogu li one voditi novom sukobu?
Lazović: U RS-u pokušavaju izjednačiti 1. mart i 9. januar. Ni u jednom kontekstu to nije moguće. 1. marta građani su glasali za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i njenih naroda Muslimana, Srba i Hrvata i drugih koji u njoj žive, a 9. januar je datum kojim je, stvaranjem RS-a, planirano stradanje i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Na kraju je napravljen i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Ustavni sud BiH, u dva navrata, proglasio je neustavnim 9. januar kao Dan RS-a. Koliko god se u RS-u opirali toj odluci, činjenica je da organizatori obilježavanja 9. januara odlaze na crne liste SAD-a i pred tužilačke organe Bosne i Hercegovine. Nastojanje rukovodstva RS-a da tom entitetu daju atribute državnosti je promašen pokušaj. Po svim međunarodnim pravilima i donesenim rezolucijama, nijedan teritorij na kojem su počinjeni masovni zločini i genocid ne može dobiti status države. Također, cjelokupno rukovodstvo RS-a je pod sankcijama SAD-a, što predstavlja veliki teret za taj entitet. Ne vjerujem da su Milorad Dodik i njegovi politički podanici toliko neodgovorni da bi izazvali incidente i sukobe.
PREPOROD: Koliko je, zapravo, Bosna i Hercegovina danas ugrožena u tom kontekstu, a pogotovo u novim geopolitičkim okolnostima i promjenama u svijetu?
Lazović: U entitetu RS se nadaju da, dolaskom Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, dolaze i pozitivne promjene za RS i njihove crnolistaše. Stoga će Milorad Dodik nastaviti s blokadama i ucjenama. Do kada, vidjet ćemo. Mislim da neće dugo. Vjerujem da Amerika ne mijenja svoju politiku od predsjednika do predsjednika, već da njihova konzistentna politika prema BiH ostaje i dalje.
Ukoliko se potvrdi prvostepena presuda Dodik će po sili zakona biti primoran odstupiti sa političke scene
BH javnost je sa nestrpljenjem čekala presudu Dodiku. Jedni su očekivali oslobađajuću, drugi osuđujuću presudu. Mislim da u konačnici Dodik može biti zadovoljan. Prvostepenom presudom osuđen je na godinu dana zatvora i ukoliko se potvrdi u drugostepenom postupku, tu zatvorsku kaznu može otkupiti. Drugi dio presude odnosi se na zabranu obavljanja funkcije Predsjednika RS-a u narednih šest godina. Dakle, Milorad Dodik ostaje i dalje aktivan i prisutan na političkoj sceni sve do konačne drugostepene presude. Ukoliko se potvrdi prvostepena zatvorska presuda onda će po sili zakona biti primoran odstupiti sa političke scene.
Napraviti čvrst i snažan prodržavni blok
PREPOROD:Vi ste jedan od političara koji je učestvovao u mirovnim pregovorima, vodili ste najvažniji zakonodavni organ države u najtežem vremenu. Kako danas ocjenjujete odnos ključnih političkih snaga u Bosni i Hercegovini, kod sva tri naroda, pa i među građanskim strankama? Kakav je, općenito, odnos političkih lidera prema državi i njenoj budućnosti, pogotovo u kontekstu stalnih nasrtaja na njenu opstojnost?
Lazović: Današnja politička scena me podsjeća na predratnu atmosferu, kada se prijetećoj agresiji valjalo suprotstaviti stvaranjem jedinstvenog fronta. Tada smo u SDP-u, kao opozicionoj partiji, donijeli odluku da sa svojim kadrovima ulazimo u državne organe i da zajedno sa SDA vodimo odbranu i predstavljamo BiH na međunarodnom planu. Danas je politička budućnost Bosne i Hercegovine neizvjesna. Suočavamo se i s vanjskim i s unutrašnjim protivnicima. Državna vlast je blokirana. Vladajuća koalicija je pred raspadom. Lideri Trojke nemaju adekvatne odgovore na ucjene tandema Dodik - Čović. Dok Dodik otvoreno opstruira reformske zakone i prijeti nestankom BiH, HDZ i Dragan Čović mu daju podršku, blokirajući formiranje nove vlasti bez SNSD-a. Trojka, tj. SDP, NiP i Naša Stranka, odnosno njihovi lideri, djeluju zbunjujuće. Doimaju se kao grogirani bokser, držeći se čvrsto za konopce vlasti. A situacija je takva da ne treba spašavati ovakvu vlast, već spašavati državu od rušilačke politike Milorada Dodika. Ako je Čović izabrao Dodika, onda, uz sve rizike, Trojka treba krenuti ka formiranju vlasti sa SDA-om, DF-om, NES-om, HDZ-om '90 i opozicijom iz RS-a, te napraviti čvrst i snažan prodržavni blok. Država ne smije ostati talac Dodika i Čovića. Blokade koje mogu nastupiti u Domu naroda od strane Dodika i Čovića bit će problem koji ne može dugo trajati. U takvoj situaciji, OHR i visoki predstavnik imaju mehanizme da sankcionišu one koji blokiraju procese.
PREPOROD: Kako gledate na tzv. Deklaraciju „Svesrpskog sabora“ i posljednje secesionističke poteze iz bh. entiteta RS? Pogotovo nakon prijetećih najava ukoliko Dodik bude osuđen?
Lazović: Zvanična vlast u Srbiji nikako da prestane s unošenjem nemira u regionu. Kao da se Jugoslavija još nije raspala. Sjene tog raspada lebde iznad BiH, Crne Gore i Kosova. Nekada je prizivana Velika Srbija, danas je to „Srpski svet“. U taj projekat upregnut je i vrh SPC-a koji duhovnom homogenizacijom srpskog naroda treba da stvori pretpostavke političkom i teritorijalnom okupljanju tzv. „Srpskog sveta“. Deklaracija „Svesrpskog sabora“ je u toj funkciji. Najveći dio Deklaracije posvećen je RS-u i njenoj kulturnoj, obrazovnoj, ekonomskoj i političkoj povezanošću sa Srbijom. Milorad Dodik revnosno sprovodi te zaključke. Zajednička proslava Dana državnosti Srbije u Banjoj Luci, uz prisustvo Aleksandra Vučića, je direktno provođenje preporuka Deklaracije „Svesrpskog sabora“. Autori "Srpskog sveta" planski rade. Cilj im je da nas polako navikavaju da taj prostor pripada "Srpskom svetu". Odgovor na otvoreno miješanje Srbije u naše unutrašnje odnose morali bi dati zvanični organi Bosne i Hercegovine, a na secesionističke najave i konkretne poteze vlasti RS-a, moralo bi djelovati Tužilaštvo BIH.
PREPOROD: Već dvije decenije iz RS-a se govori o vraćanju na slovo Dejtona, dok se u FBiH govori o potrebi prevazilaženja Dejtona, a neki političari spominju potrebu novog bosanskohercegovačkog dogovora, koji bi došao iznutra? Da li je to moguće i može li se s ovakvim unutrašnjim uređenjem ići prema euroatlantskim integracijama?
Lazović: Dejtonska Bosna i Hercegovina, kao mlada i krhka država, nedovršena je građevina čija konstrukcija konstantno podrhtava na lošim ustavnim temeljima. Mirovni sporazum je po svom sadržaju ambivalentan. On istovremeno daje dovoljno nade da se političkim sredstvima može vršiti postepena integracija društva i države, ali, također, daje prostora i onim političkim snagama koje bi da političkim putem realiziraju ratne ciljeve. Zbog toga Milorad Dodik stalno govori o "slovu Dejtona" i izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ustav BiH, kao mlade i krhke dejtonske tvorevine, zamišljen je da postepeno evoluira u konzistentan i funkcionalan Ustav, kao temelj stabilne i demokratske države. U RS-u, dejtonski Ustav zamišljaju kao ogoljelo deblo koje vremenom truli i propada, umjesto da shvate da Ustav svake stabilne države jeste stablo koje pušta korijenje, koje se grana i lista u gradnji stabilne države. Međunarodni zvaničnici su više puta naglašavali da s ovakvim Ustavom ne možemo ući u EU. Sadašnji Ustav afirmira etničke politike i etničke podjele, a diskriminira i marginalizuje individualna prava, a upravo su građanska, ljudska prava temelj funkcioniranja EU. Za promjenu našeg Ustava nije potrebna nova međunarodna konferencija. Dovoljno je u naš Ustav ugraditi presude Suda za ljudska prava iz Strazbura, od prve presude u Predmetu„Sejdić – Finci“ do posljednje u Predmetu „Kovačević“. To je obrazac po kojem BiH postaje država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru. U situaciji kada Dodik učestalo spominje da je Dejtonski mirovni sporazum urušen, mnogi prizivaju Ustavni zakon, donesen 12. decembra 1995. godine, dva dana prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, u kojem se predviđa da se u slučaju njegovog neprovođenja vraća Ustav Republike BiH. Na ovo pitanje odgovor bi, prije svih, morali dati stručnjaci za ustavno pravo. Podsjećam da se u sadašnjem Ustavu spominje kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine, što znači da poslanici sadašnje Parlamentarne Skupštine BiH mogu pokrenuti ovo pitanje.
Okrenuti se ka jačanju državnih institucija
PREPOROD: U posljednje vrijeme glavna međunarodna tema je zaustavljanje konflikta u Ukrajini. Sporazum SAD-a i Rusije, faktički, u drugi plan stavlja Ukrajinu, čak se i EU u ovom kontekstu ignorira, o Ukrajini se pregovara bez Ukrajine, o Evropi bez Evropljana. Može li se desiti da se o Bosni i Hercegovini budu donosile odluke bez, općenito, naroda i građana u BiH?
Lazović: Donald Trump, kao novi predsjednik SAD-a, pokrenuo je niz pitanja koja su uzburkala dosadašnji svjetski poredak. Trump demonstrira politiku moći koja pitanje rata u Ukrajini direktno otvara s Putinom, marginalizirajući i ponižavajući lidere EU, dojučerašnje saveznike. Ono što zabrinjava je činjenica da Trumpa puno ne interesuju principi prava, pravde, morala niti standardi na kojima funkcionira demokratski zapadni svijet. Trumpovi dosadašnji potezi pokazuju da njega, prvenstveno, pokreće materijalni interes kao i slika jakog, domaćeg i svjetskog lidera. Sadašnja BiH jeste projekat američke administracije. Više puta su američki zvaničnici ponovili da Dejtonski mirovni sporazum smatraju svojim najvećim uspjehom. Podsjećam da su i u prvom mandatu Donalda Trumpa potvrđene sankcije Miloradu Dodiku. Vjerujem u kontinuitet američke politike i zato sam uvjeren da će Trumpova administracija nastaviti pomagati BiH.
PREPOROD: Na kraju, u kontekstu EU i NATO integracija, faktički prije godinu dana, u martu, BiH je od EU dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali je politička situacija u zemlji prilično blokirana. Hoće li se Bosna i Hercegovina moći kretati prema EU u ovakvom unutarnjem političkom rastroju?
Lazović: Bivši Generalni sekretar NATO-a Stonteberg, prilikom posjete BiH, otvoreno je rekao da s ovakvim Ustavom BiH ne može postati članicom NATO alijanse. Također, američki diplomata James O'Brien, u razgovoru sa studentima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, rekao je da Ustav mora evoluirati kako bi ubrzali put u EU. Sadašnji politički ambijent ne garantuje potrebnu političku volju za reformske procese i brži put u evropske integracije. Etničkim partijama i njihovim liderima to ne odgovara jer, prihvatanjem evropskih principa i standarda, oni gube moć i poluge vlasti. Našoj državi je potrebna vlast koju će činiti prodržavne stranke čiji su ciljevi okrenuti ka jačanju državnih institucija, jer bez jakih institucija nema bržeg puta u EU niti efikasne borbe protiv kriminala i korupcije koja izjeda cjelokupno društvo.
