digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

„Sunce nas grije sa Zapada“

Evo zašto. „Sunce nas grije sa Zapada“ je dobro smišljena misionarska konstrukcija koja povlači ne baš srećne posljedice ukoliko se malo dublje probije u njeno značenje. I još. Ako se zadržimo na njenom formalno značenju, kako se to često radi, onda će nam se ukazati konfuznim više kulturnih, etničkih i religijskih koncepata na koje upućuje ta konstrukcija.
Najprije ćemo razmotriti doslovna značenja ove konstrukcije koju uzima u vidu današnji naučni i politički diskurs. „Sunce nas grije sa Zapada“ podrazumijeva da je Zapad ona stvarnost odakle nam dolaze vrijednosti, kultura, bezbjednost, standard, demokratija, sekularizacija, socijalna zaštita i sve ono drugo što treba jednom društvu za njegovo blagostanje. Ovo danas niko ne može prenebregnuti. To je tako i u to nema ama baš nikakve sumnje! Da je to tako, pokazuje i sama praksa. Nama ne dolaze vrijednosti, nego mi idemo ususret njima, jer danas nema se gdje ići nego na Zapad. Možda mora i tako da bude, jer, eto, i sunce ide na Zapad. Sve religije, pa i kulture i civilizacije koje su proizašle iz njih, dolaze sa Istoka i šire se na Zapadu. To pokazuje da religijska ideja nije počivajuća u sebi ili data u sebi već ona u svojoj suštini osvjetljava, mora se odnositi na nečemu drugom, naći svoj prostor. Otuda sve ideje, religijske i kulturne, potvrđuju tu činjenicu. Kao da je čitav kurs historije, a to nam pokazuje sama historija, krenuo ka Zapadu. Pa zar se ne govori o indo-evropskim narodima, indo-evropskim jezicima, o velikim seobama naroda. Čini se da situacija ukazuje na slijedeću činjenicu – i da hoćeš nema gdje da ideš osim na Zapad. I Kolumbo, misleći da ide na Istok, u Indiju, otišao je na Zapad, otkrivši Ameriku.

00Cijeli tekst

Hasan Džilo

rođen je 1958. god. u Trebištu, općina Mavrovo-Rostuša, Makedonija. Gazi Husrevbegovu medresu i Fakultet islamskih nauka završio je u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Skoplju iz oblasti srednjovjekovne filozofije. Svoja istraživanja iz islamske filozofije objavljuje na bosanskom, makedonskom i engleskom jeziku. Do sada je objavio pet knjiga i pedeset radova u relevantnim međunarodnim časopisima. Predaje filozofiju i islamsku filozofiju na Fakultetu islamskih nauka u Skoplju.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine