O TOME SE GOVORI - Jacinda Ardern - primjer državnika

Dana 15. marta ove godine, 28-godišnji Australac, bijeli suprematista, ubio je u dvije džamije u Christchurchu i Linwoodu, Novi Zelanad, više od pedeset muslimana, a isto toliko ranio. Ubica je prethodno na web postavio svoj manifest dug 74 stranice u kome je govorio o imigrantskoj i muslimanskoj opasnosti. Njegovo inspirisanje srpskim nacionalistima je takođe bilo vidljivo. U dubokom šoku koji je pogodio ovu mirnu i udaljenu zemlju ostalo je zapamćeno držanje premijerke Novog Zelanda- Jacinde Ardern.

Premijerka je odmah napad okarakterisala kao teroristički čin. Izjavila je: „Mi nismo izabrani za metu ovog čina nasilja zato što podržavamo rasizam ili zato što smo enklava ekstremizma. Mi smo izabrani zbog činjenice da nismo nijedno od toga. Zato što mi predstavljamo raznolikost, ljubaznost, samilost, dom za onoga ko dijeli naše vrijednosti, utočište za one koji ga trebaju“.

Gospođa Ardern je zatim preduzela nekoliko poteza. Prvo, odbila je da izgovori ime napadača. „Umjesto toga“, rekla je, „izgovorićemo imena onih čije je živote on uzeo“. Drugo, odmah je najavila donošenje zakona koji će zabraniti posjedovanje vrsta oružja koje je korišteno u napadu. Treće, sa mahramom na glavi pojavila se među novozelandskom muslimanskom zajednicom, Time je poslala poruku: „Vi ste naši“. Na kraju, najavila je da će Novi Zeland od 2020. godine umjesto dosadašnjih 1000 imigranata primati 1500 godišnje.

 Profil državnika

Ovakvo držanje naišlo je na odobravanje u različitim krajevima svijeta - od Balkana do metropola svijeta. Mnogi su se zainteresovali za životnu priču ove hrabre i poštene žene.

Jacinda Ardern rođena je 26. jula 1980. godine u Hamiltonu, NZ. Odgojena je kao mormonka. U srednjoj školi je pokazala interes za društvena pitanja. Godine 2008. kada je imala 28 godina izabrana je u Parlament Novog Zelanda iz redova Laburističke partije. Godine 2005. napustila je Mormonsku zajednicu ili Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana, kako se ona zvanično zove. Nakon toga sebe opisuje kao agnostika. Izjavila je: „Mislim da ljude treba pustiti da slobodno izaberu svoja uvjerenja i da ne budu progonjeni zbog njih, bez obzira da li je riječ o ateistima ili tvrdokornim pripadnicima crkve“. U svom političkom radu je naglašavala pitanje djece, siromaštva i porodiljskog odsustva. Govorila je da je vrijeme da kapitalizam dobije ljudsko lice.

Predsjednica vlade Novog Zelanda postala je u jesen 2017. godine. Treća je po redu žena na poziciji predsjednika vlade ove zemlje. Druga je u svijetu žena koja se porodila u vrijeme trajanja premijerskog mandata (prva je bila Benazir Bhutto). Nakon šest sedmica porodiljskog odsustva vratila se na premijerski posao. Žestoko je kritikovala poslodavce ( kojih je i kod nas veliki broj) koji pitaju zaposlenice da li planiraju imati djecu, tako da ta okolnost utječe na njihov radni status. Prva je žena šef države ili vlade koja je na zasjedanje Generalne skupštine OUN donijela svoju tri mjeseca staru bebu Neve Te Aroha Ardern Gayford.

Državničko postupanje gospođe Ardern pomoglo je muslimanskoj zajednici Novog Zelanda da se lakše suoči sa teškim gubitkom. Kada čitamo biografiju Jacinde Ardern bude nam jasno zašto na Balkanu rijetko imamo državnike, a više političare, koji su neuvjerljivi i kada se izjašnjavaju i o najtežim tragedijama. Državnički potezi premijerke Novog Zelanda, koja je rođena 1980. godine, već su joj osigurali mjesto u Enciklopediji Britannica. S druge strane, višedecenijsko političko djelovanje bez uvjerljivosti historija može zabilježiti, ali neće cijeniti. Gospođa Ardern, kao premijerka jedne relativno male zemlje, postala je planetarno poznata na osnovu nekoliko državničkih poteza. To je pokazalo da svjetski ugled nije rezervisan samo za lidere velikih sila. To može biti model i za političare malih zemalja koji žele postati državnici.

Fikret Karčić

je profesor Komaparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Mejdunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD).  

Rođen u Višegradu 1955, Fikret Karčić je stekao srednješkolsko obrazovanje u Gazi Husrev- begovoj  medresi u Sarajevu. Godine 1978. završio je Pravni fakultet u Sarajevu. Stepen magistra i doktora nauka stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1985. odnosno 1989. godine. 

Njegov glavni akademski interes je historija islamskog prava i institucija u Bosni i Hercegovini u post-osmanskom periodu, reformistički pokreti u islamu, balkanski muslimani i komparativne pravne kulture. 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro