digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Između panike i straha

Autor: Mart 28, 2020 0
Između panike i straha

Očekuje se da vjernici pokažu punu odgovornost za ljude oko sebe, i brigu i pažnju prvenstveno prema onima slabijeg zdravstvenog stanja, smanjujući šanse da budu uzrok njihove patnje.

Posljednjih mjesec dana mediji kod nas i u svijetu, donose informacije o virusu COVID-19 koji je, prema posljednjim informacijama, prisutan na skoro cijelom svijetu zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Epidemiolozi, naučnici iz ove oblasti i drugi zdravstveni radnici putem medija saopćavaju najnovija saznanja, preporučuju mjere za zaštitu, a vlade većine zemalja su već preduzele mjere u sprečavanju daljeg širenja ove epidemije – kako se i očekuje. Iako, prema stručnjacima, postoje nepoznanice, mnogo toga smo čuli, pa i objašnjenja da je zaraza virusom COVID-19 uglavnom fatalna za ljude koji su prethodno imali određene zdravstvene tegobe ili pripadaju populaciji treće dobi. Ipak, to ne bi smjelo djelovati utješno, niti bi nas smjelo osloboditi zakonske, moralne i vjerske obaveze da učinimo sve što je do nas kako ne bismo doprinosili širenju zaraze.

Naravno, ovakve situacije, pored postojeće zasićenosti uznemirujućim medijskim sadržajima, prate i vijesti koje dodatno unose nemir i paniku. Situacija sa širenjem epidemije virusa COVID-19, iako nije bezazlena, ne treba izazivati paniku jer se time prave dodatne poteškoće koje doprinose daljem širenju epidemije – to nam mogu potvrditi informacije koje dobijamo iz zemalja u kojima je ovaj virus u prethodnim sedmicama poprimio epidemijske razmjere, poput Italije. U pravilu, informacije o širenju virusa i mjerama koje treba poduzeti stanovništvo, mnoge zemlje na početku nisu uzimale ozbiljno, a kada se virus proširio panično su tražili “sigurno mjesto’’ na drugim lokacijama u zemlji i inozemstvu čime su doprinijeli da se virus proširi dalje i zahvati šira područja.

Očekuje se da vjernici pokažu punu odgovornost za ljude oko sebe, i brigu i pažnju prvenstveno prema onima slabijeg zdravstvenog stanja, smanjujući šanse da budu uzrok njihove patnje.

Ne treba širiti paniku, posebno ne putem medija budući da to neće zaustaviti širenje virusa. Mediji su tu da prenose informacije – tačne i pouzdane. U ovakvim slučajevima kataklizmične formulacije naslova i dramatični napisi ne služe ničemu osim dodatnom širenju panike, konfuziji, sprečavanju efikasnog odgovora i sitnom šićaru medija koji to rade.

Panika nije dobra ni zbog onih koji ovim virusom zaista mogu biti životno ugroženi osim ako ih, suprotno etičkim postulatima koje promoviramo, nismo “otpisali’’. Epidemiji se može uspješno suprotstaviti ukoliko se odgovorno poduzimaju mjere i poštuju uputstva i preporuke nadležnih tijela.

Vjernici trebaju imati u vidu da ćemo, najmanje u narednih mjesec dana, imati vrlo restriktivne mjere u pogledu okupljanja i obavezujuće mjere nadležnih organa kojih se treba držati. One će se morati odraziti i na naše vjerske dužnosti i život vjernika koji su dio zajednice. Stoga se od vjernika u skladu s propisima vjere očekuje da prema tim mjerama imaju razumijevanja, jer je njihovo poštivanje u cilju sprječavanja epidemije važna obaveza i sa islamskog stanovišta. Ne ugroziti svoje i zdravlje drugih ljudi važnije je od naše obaveze, potrebe ili, često, navike da se okupljamo radi izvršavanja nekog ibadeta koji možemo obaviti i kod kuće. To bi posebno trebali imati u vidu oni koji su već imunosno kompromitirani, osobe koje imaju narušeno zdravlje ili oni koji u svojim domovima imaju osobe kojima bi ovaj virus mogao nanijeti štetu. Važno je da to imamo u vidu, tim prije što znamo da vjernici imaju poseban odnos, emotivni su i ne žele, naprimjer, unatoč svemu propustiti džumu namaz. Zasada se ne očekuje da će u Bosni i Hercegovini državni organi, poput Norveške ili drugih evropskih zemalja, zabraniti strogo sva okupljanja, pa i u džamiji. No, očekuje se da vjernici pokažu punu odgovornost za ljude oko sebe, i brigu i pažnju prvenstveno prema onima slabijeg zdravstvenog stanja, smanjujući šanse da budu uzrok njihove patnje. Naše vlasti možda neće striktno zabraniti održavanje džume namaza, ali Islamska zajednica je već izdala uputu vjernicima u kojima ih poziva da se u skladu s vjerskim propisima i načelima vjere ne okupljaju pa ni na džuma namazu, izuzev potpuno zdravih i onih koji neće biti u prilici virus prenijeti osobama slabijeg zdravstvenog stanja. Od muslimana se očekuje da bez pritiska, dileme, opterećenja i osjećaja krivice prihvate ove upute i mjere jer su one, prije svega kao briga o drugima, dio naše vjere. Islamska zajednica poduzima i tehničke preventivne mjere poput dezinfekcije džamijskih prostora, a u mjestima gdje su se za to stekli uvjeti potpuno obustavlja sve zajedničke aktivnosti.

Potražite Preporod aplikaciju za android i iOS uređanje. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju. 

Od muslimana se očekuje da principijelno poštuju razloge zbog kojih se ovo čini – a to je središnje etičko načelo islama po kojem je ljudski život krunska vrijednost koju smo obavezni čuvati. Čuli smo posljednjih dana i razna anti(vjerska) tumačenja, posebno su zastupljena na društvenim mrežama, o tome šta ovaj virus jeste ili nije, razne teorije zavjere i kako ne postoji vjersko opravdanje za restriktivne mjere jer je virus COVID-19 “obična gripa’’ i pogađa “samo’’ one koji su već imuno kompromitirani, osobe sa respiratornim ili srčanim problemima, itd. Ovakva tumačenja se opravdavaju “utješnim’’ izvještajima da gripa nije opasna za zdrave među nama, kao da bi neusklađivanje ponašanja s preporučenim mjerama trebalo biti prihvatljivo, umjesto da izbjegnu biti mogućim uzrokom da nečiji roditelj, majka, prijatelj bude zaražen virusom koji za njih može biti fatalan. Naša dužnost, kao muslimana, je da u skladu sa preporukama stručnjaka iz ove oblasti takvu mogućnost svedemo na najmanju moguću mjeru.

 

Oznake
Senada Tahirović

Diplomirala na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Od ‎2006 -2013 godine izvršni urednik u časopisu za odgoj i obrazovanje Novi Muallim. 2013. do 2017. glavna urednica Novog Muallima. Autorica više članaka u domaćim časopisima i monografskim publikacijama.

Posljednje od Senada Tahirović

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine