digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

BiH: fundamentalizam i terorizam između stvarnosti i stereotipa (I)

Autor: Mirsad D. Abazović Januar 28, 2016 0

Bosna i Hercegovina, kao rijetko koja evropska, a napose tranzicijska država, predmet je veoma razuđenih promatranja u vezi sa proizvodnjom ili reproduciranjem sigurnosnih rizika.

Zbog svega što se dešavalo u njenih posljednjih dvadesetak godina, a što je u temeljima njene sadašnje unutarnje i spoljnje funkcionalnosti i disfunkcionalnosti, svi poznati sigurnosni rizici, remete njen unutarnji život, a na međunarodnom planu nivo kredibiliteta drže joj na relativno niskom nivou. No, unutar svega, posebno se izdvaja problem terorizma kao zasebnog promatračkog polja. U vezi s tim, za serioznu analizu i uspostavljanje što objektivnijih zaključaka diferencira se više ključnih pitanja. 

Da li je Bosna i Hercegovina, u odnosu na druge države, više ili manje „proizvođač“ rizika za terorističke aktivnosti mikro i makro nivoa? 

Da li je izvorište eventualnih konkretnih terorističkih prijetnji u BiH ili izvan BiH kao njen „izvozni“ materijal, religijski fundamentalizam, i ako jeste, da li je to samo tzv. islamski fundamentalizam? 

Da li je, u tom smislu, BiH prostor sui generis  (jedinstvena po svojim karakteristikama, prim. M.D.A.) za produkciju i razvoj krutog ili zadrtog fundamentalizma kao eventualne ideološke potke terorizma? 

Da li se argumentirano i van svake razumske sumnje može održati sve prisutniji govor o  organskoj vezi određenih struktura BiH i tzv. bijele Al-Kai’de? 

 

No, kada je riječ o drugim ideološkim i političkim predlošcima, bosanski muslimani gotovo nikako se ne mogu svrstati u npr. separatiste i secesioniste, a separatizam i secesionizam su bili cilj određenih nacionalnih politika tokom rata u BiH, s tim što te ideje nisu nestale, samo danas ne mogu biti oficijelan stav niti jednog političkog ili institucio-nalnog faktora u BiH ili u njenom neposrednom državnom okruženju. No iako tih ideja nema na javnoj sceni, one imaju svoje pristalice, koji mogu biti i realizatori tih ideja. A kako se mogu realizirati te ideje? Budući da nemaju „pravo javnosti“, ostaje ilegalna opcija. Jedna od ilegalnih opcija za realizaciju ideja kao političkih ciljeva je terorizam.

 

 

Jednostrani govor o religijskom fundamentalizmu

Ukoliko se govori o religijskom fundamentalizmu u BiH (u negativnom kontekstu) kao o osnovi i pokretaču mogućih terorističkih aktivnosti, ne govori li se jednostrano, odnosno krajnje redukcionistički? Odnosno, nije li, a ako jeste zašto je, govor o fundamentalizmu kao ideološkoj podlozi terorizma u vezi sa BiH, isključivo usmjeren na tzv. islamski fundamentalizam? Više je razloga za to. Pored magistralnih razloga, kao što su nikad ukinute ili dokinute programske velikodržavne teritorijalne pretenzije prema BiH, forsiranje kvazihistorije i pseudohistorije kao temelja tih programa, te geopolitičke pozicioniranosti Bosne i Hercegovine u kontekstu strateškog značaja Balkana, svakodnevno pulsiraju „neznanje u akciji“, demagogija, sitni interesi, diletantizam, politikantski banditizam i raznovrsno uskogruđe dijela ovdašnjih političkih djelatnika i njihovih intelektualnih i medijskih pothranjivača i predstavljača u domaćoj i inozemnoj javnosti (mislim na promotore velikodržavlja). I gotovo niti jedna tzv. politička opcija u BiH i njenom neposrednom okruženju nije imuna na ovaj drugi set razloga, s tim što postoje stanovite razlike u ciljevima, sredstvima i intenzitetu djelovanja. Suština razlikovanja je u tome što je takvo djelovanje jednih modus vivendi (način života) i modus operandi (način djelovanja), a drugih ili reakcija na podražaj ili jedno od sredstava komuniciranja sa svojim pretpostavljenim sljedbenicima u cilju održavanja pozicija ili, u kritičnim situacija, veće homogenizacije postojećih ili pridobijanja novih sljedbenika. No, zadržat ću se na fenomenu „neznanja u akciji“, konkretnije upotrebi i zloupotrebi te sintagme. U tom smislu valja kazati šta je fundamentalizam danas, a kako i ko o njemu spekulira u ovdašnjem društvenom i političkom ambijentu.

Cijeli tekst u Preporodu od 15. januara

Zadnji put promjenjen Četvrtak, 28 Januar 2016 08:34
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine