O jeziku u rujnu

Autor: Septembar 11, 2016 0

Stiže nam rujan, mjesec miholjskog ljeta i mlade jeseni. Rujan je deveti mjesec u godini, septembar.

U hidžretskom, lunarnom, kalendaru završava se u ovogodišnjem rujnu mjesec zul-l-kade i počinje mjesec zu-l-hidže, posljednji mjesec hidžretske 1437. godine. Zu-l-hidže je u znaku najvećeg muslimanskog blagdana, Kurban-bajrama i petog islamskog šarta, hadža. Dan Arefata je 11. rujna. Božiji poslanik Muhammed, s.a.v.s., preporučio nam je da ovaj dan postimo a za post, znano je to muminima, Uzvišeni Allah je obećao posebne nagrade - i na dunjaluku i na ahiretu. Pa, onda, postom, dovama i dobrim djelima ukrasimo ovaj dan.

Proanalizirajmo riječi i termine u osvrtu na rujan ili septembar i blagdane ili mubarek-dane koji nas čekaju. Prepoznajemo li svoj, bosanski jezik u prethodnom pasusu? Koliko su nam bliske i poznate riječi rujan, blagdan, hidžretski, zu-l-kade, šart, hadž, Arefat, post, dove, dunjaluk, ahiret? Znamo li da pojedine riječi u navedenome nizu nemaju zamjenu i da ih, stoljećima već, upotrebljavaju bosanski muslimani? Obogatile bosanski jezik, ušle su u književna i djela znanstvenika i alima. Provjerimo i uvjerimo se da je tako dok čitamo knjigu nekog našeg pisca ili alima. Razmišljajmo, dok čitamo, o upotrijebljenim riječima i njihovim značenjima. Puno je riječi iz orijentalnih jezika koje su se udomaćile i prilagodile zakonitostima bosanskoga jezika. Ako se nisu prilagodile, provjerimo zašto je tako. Manje poznate riječi potražimo u rječnicima koje imamo na bosanskohercegovačkom tržištu. Oskudna je ponuda, ali imamo Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića s pravopisnim rječnikom - ove godine napunilo se dvadeset godina od njegovog objavljivanja. Imamo i Rječnik bosanskoga jezika Senahida Halilovića, Ismaila Palića i Amele Šehović. I Rječnik turcizama Abdulaha Škaljića možemo konsultirati. U pripremi je i višetomni rječnik bosanskog jezika Dževada Jahića o kojem se već polemizira iako nije završen. Dostupni su nam Pravopis i rječnici - nisu, istina, normativni i obavezujući, ali su upotrebljivi i korisni. Ako čitamo a nemamo jezičkih nedoumica, zapitati bismo se trebali, ozbiljno, o svojoj pismenosti ali i svome domoljublju ili patriotizmu, jer briga, ljubav i poznavanje maternjega jezika neodvojivi su od svijesti o sebi, od svijesti o narodu kojem pripadamo, o njegovoj tradiciji i kulturi.

Pratim polemike o bosanskome jeziku. Oglašavaju se borci za bosanski jezik - i oni istinski, mjerodavni, i oni koji ubiru predizborne poene svojom brigom za bosanski jezik. Ibretim se, boli me što su među sudionike polemika o bosanskome jeziku zalutali licemjeri, neznalice, profiteri. Nadležne institucije se, godinama, tek dotiču složene i zahtjevne problematike vezane za standardizaciju bosanskoga jezika. Institut za jezik, ministartstva prosvjete i kulture, katedre na fakultetima prekobrojnih univerziteta, institucije Islamske zajednice oglase se, pokrenu poneki projekat i zašute, povuku se u svoje visokointelektualne torove. Lektori, nastavnici maternjeg jezika, javni djelatnici, prepušteni su sami sebi. Snalaze se, trude se i bore da sačuvaju dignitet bosanskoga jezika i opismene autore čije rukopise čitaju, djecu koju u školama uče i odgajaju, javnost koju informiraju. Ili se ne trude, poravne pa čitaju ili rade po šablonima ili preporukama nadležnih ministara i savjetnika.

Povelik broj javnih djelatnika pokazuju u svome obraćanju preskromnu pismenost i rječitost. Govorim, dakako, o našim, bošnjačkim javnim djelatnicima. Otvaram opasnu temu u predizbornom vremenu u kojem pojedini vlastodršci prikupljaju poene za nove mandateuključivanjem u borbu za bosanski jezik, jeftine poene u predizbornim obraćanjima i skupovima na kojima pokazuju bijedan nivo pismenosti i osjetljivosti za svoj narod i njegove stvarne potrebe i probleme. Nažalost, ni glasači nemaju više svijesti, niti pismenosti i osjetljivosti od onih koje biraju, jer da imaju, prepoznali bi zablude, pokazali bi odgovornost za sebe i svoje potomke i ukazali svojim vođama na nesposobnost, na kriminal i desetine još negativnosti koje pokazuju ili će pokazati u svojim novim ili ponovljenim mandatima.

Vratit ću se jeziku. I Kurban-bajramu ću se vratiti i blagodarima koje ga krase. Bajram mubarek olsun Allah razi olsun - izgovorit ćemo nebrojeno puta. Znamo li izgovoriti i napisati pravilno ove riječi čestitanja Bajrama? Znamo li šta znače? Znamo li da se Kurban-bajram piše kao polusloženica? Znamo li da se kurban kao žrtva piše malim slovom? Znamo li da se i hadž piše malim slovom. Znamo li napisati pravilno hodočašće - dva su sporna glasa u ovoj riječi - č i ć - olahko ih miješamo ne vodeći računa o pravilima i značenjima riječi u kojima upotrebljavamo te glasove. I glas h ne upotrebljava se tamo gdje mu je mjesto. Lahkoća, rahatluk, promaha, aždaha, shvatanje i desetine još riječi izgovaraju se i pišu nepravilno.

Borba za bosanski jezik je cjeloživotna. Odgovornost prema jeziku, tradiciji i kulturi pokazuje se u svakom izričaju, postupku i djelu. Bosanski jezik se ne uči samo u školi. Bosanski jezik se uči iz odabranih knjiga i iz medija. Bosanski jezik mora imati svoj standard kojeg će propisati lingvisti, njegovu primjenu učiniti obaveznom zakonodavci a podržati i naučiti svi pismeniBošnjaci i Bošnjakinje.

Zadnji put promjenjen utorak, 13 Septembar 2016 14:09
Aida Krzić

Aida Krzić je profesorica bosanskog jezika i književnosti. Dugogodišnji je lektor u izdavačkom centru Islamske zajednice El-Kalem i kolumnista u Preporodu. Autorica je knjige priča Slike i tišine i knjige kolumni Žiška na dlanu. Tekstove objavljuje u Takvimu, Novom Muallimu, Islamskoj misli, Glasniku, Zehri, Oslobođenju i dr. Autorica je serijala o bosanskom jeziku na Radiju BIR. 

Email: aidakrzic@gmail.com 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija