digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Najugledniji u Islamskoj zajednici

Ljudi često nastoje drugima istaknuti svoju vrijednost po porijeklu, bogatstvu, znanju, položaju, starosti, iskustvu, geografskoj ili nekoj drugoj odrednici. Kazuju da su po toj osnovi bolji, ili da zbog toga imaju na nešto više prava i privilegija. U suštini, aktivno isticanje sebe i stavljanje u prvi plan je vrsta karakterne slabosti i tereta. Napadno „ja“, zapravo, predstavlja potcjenjivanje drugog čovjeka i mentalnu agresiju na sagovornika.

Zanemaruje se ključni kur'anski kriterij za vrjednovanje ljudi i među samim muslimanima i muslimanskim institucijama. Taj kriterij je saopćen u 13. ajetu sure Hudžurat i glasi da je „najugledniji kod Allaha onaj koji Ga se najviše boji“. Najbogobojazniji ljudi su najugledniji kod Allaha, pa bi trebali biti i kod drugih ljudi. Dakle, svijest o Allahu je mjera ugleda, u protivnom što će nam vjera ako nas ne oplemenjuje, ako naša srca i dalje ostaju staništa oholosti i pohlepe. Šta će nam cijeli Dunjaluk ako izgubimo ljudskost i postanemo zvijeri? Bilal, abesinski rob, svojom bogobojaznošću zaslužio je ugled da bude Muhammedov, a.s., mujezin, da se, naočigled bogate mekkanske aristokracije, popne na Kabu i prouči ezan. Ibn Tejmijje ističe da „ne postoji nijedan ajet koji nekog hvali ili osuđuje zbog porijekla. Pohvala i visok stepen mogu se zaslužiti samo pomoću vjerovanja i bogobojaznosti, a osuda i kazna zaslužuju se zbog nevjerstva i poročnosti.

 

[quote width="auto" align="left|right|none" border="COLOR" color="COLOR" title=""]Ljudske zajednice, pa i naša Islamska zajednica, pored toga što moraju voditi računa da se ne namnoži previše trutova, moraju se permanentno oslobađati svojih trutova, beskorisnih demagoga i demagoških „šupljiranja“. Valja nam među sobom prepoznavati radilice i trutove, i praviti među njima razliku. Valja nam zajedno raditi da podstaknemo nastajanje i razvijanje što više onih bisernih školjki u dubinama okeana naše vjere i nacije. Valja nam prepoznavati potencijalne mlade plodonosne školjke, razotkrivati nove čestite i marljive potencijale.[/quote]

 

Shodno navedenom kriteriju, na mnoge samohvale, dodvornička isticanja zasluga, ugleda i privilegiranih prava nama, najčešće interesno dragih pojedinaca ili, kolokvijalno kazano, funkcionera u Islamskoj zajednici, nesumnjiv odgovor je da su najugledniji, pa prema tome i dolični najvećeg poštovanja oni koji su kod Allaha najugledniji, dakle najbogobojazniji i najkarakterniji muslimani. U muslimanskim očima i vrjednovanjima ne smiju biti visoko postavljeni na skali poštovanja i ugleda rukovodioci i šefovi, nosioci visokih ili nižih društvenih i vjerskih položaja oni koji su lišeni visokog morala, te svojim ponašanjem i postupcima isijavaju aroganciju i drskost, ponižavaju i zlostavljaju podređene osim svojih ulizica, spletkare i manipuliraju ljudima radi ličnog uspjeha. Prema tome, onima koji traže ugled i poštovanje mimo navedenog kur'anskog kriterija nije ga moguće dati. Štaviše, obaveza je da im se uskratiti i upozori ih se da tome nisu dolični. Krjeposni musliman, „obični“ džematlija i član Islamske zajednice, koji sav svoj život saobražava s islamskim normama i u svemu nastoji tragati za Allahovim zadovoljstvom, jeste i mora biti najugledniji i najpoštovaniji musliman, najdostojniji član Islamske zajednice. Iako ih ne traži, on zaslužuje počasti. Takav musliman je apsolutno neuporediv sa poročnim i bezobzirno sebičnim nosiocem vjerskog autoriteta ili istim takvim službenikom Islamske zajednice. Krjepostan i bogobojazan nosilac vjerskog autoriteta ili takav službenik zaslužuju najviši mogući ugled i poštovanje svakog muslimana i cijele Zajednice. Takvi su dragocjenost poput bisera u utrobi školjke na dnu okeana.

Naravno, svako sebi može obećati da neće biti dio prljavog tala, pristajati na ono što je nedostojno i da će to prezirati. Međutim, mnogo je efikasnije ukoliko društvo i institucije insistiraju na moralnoj korektnosti. Stoga je, ne samo važno, nego i nužno podsticati novu, odnosno drugačiju filozofiju međuljudskih odnosa i komunikacije utemeljenu na čestitosti i međusobnom poštovanju, vrjednovanju ljudi po osnovu njihove moralne čistoće i profesionalne stručnosti. U takvoj društvenoj i vjerskoj paradigmi oni koji su moralni (bogobojazni) i koji služe ljudima bit će vrijedni poštovanja, a prezreni i odbačeni oni koji se nađu na suprotnom polu ove vrjedonosne ljestvice.

Usko vezano s ovom temom, a važnim se čini na to podsjetiti, jeste da svakom čovjeku pripada samo ono što vlastitim radom zaradi (En-Nedžm, 39), bilo u sferi intelektualnog bilo fizičkog napora i rezultata. Oni koji najviše istinski služe i doprinose Islamskoj zajednici polažu i najviše pravo na nju. Pčele radilice sakupljaju med, trutovi prikupljeno jedu. Radilice se oslobađaju trutova da bi pčelinja zajednica funkcionirala. Ljudske zajednice, pa i naša Islamska zajednica, pored toga što moraju voditi računa da se ne namnoži previše trutova, moraju se permanentno oslobađati svojih trutova, beskorisnih demagoga i demagoških „šupljiranja“. Valja nam među sobom prepoznavati radilice i trutove, i praviti među njima razliku. Valja nam zajedno raditi da podstaknemo nastajanje i razvijanje što više onih bisernih školjki u dubinama okeana naše vjere i nacije. Valja nam prepoznavati potencijalne mlade plodonosne školjke, razotkrivati nove čestite i marljive potencijale. Pomozimo jedni drugima da u dubinama vlastitih duša otkrivamo zaboravljene i potisnute pozitivne vrijednosti, da ih iznesemo na svjetlo dana kako bi nas preobrazile u pojedince i Zajednicu bogobojaznih, za koje Uzvišeni kaže da su kod Njega najugledniji.

 

Ekrem Tucaković

Ekrem Tucaković je završio Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet perzijske književnosti te okončao magistarski studij iz književnohistorijskih nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnik je nagrade “Najbolji prevodilac” u 2003. godini. Od 2006. je uposlenik Rijaseta, kao urednik portala islamskazajednica.ba; od 2009. rukovodilac Rijasetove Službe za odnose s javnošću, a od 1. aprila 2015. do 15. oktobra 2017.  glavni i odgovorni urednik Preporoda. Doktorirao je iz oblasti sociologije na temu odnosa Islamske zajednice s javnošću. 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine