Kućna biblioteka. U BiH djeluju tri fakulteta, šest medresa, značajan broj profesora i akademika, neidentifikovan broj kvalitetnih svršenika ovih fakulteta i medresa, poznat broj uposlenika Islamske zajednice koji se bave institucionalnim razvojem obrazovanja i vjerskog znanja, ali nakon više od 20 godina života u slobodnoj državi još uvijek nije priređena kućna biblioteka odnosno stručno izabran određen broj knjiga vjerskog karaktera koje bi trebala imati svaka porodica koja baštini vjersku tradiciju Bošnjaka u BiH. Štaviše, pojedinci iz Islamske zajednice su učestvovali u priređivanju sličnih projekata drugih „muslimanskih“ kultura koji još uvijek ukrašavaju džamijske biblioteke, a besplatno su nuđeni džematlijama te su još uvijek određenim porodicama i pojednicima izvor vjerskog znanja.  

Zbirka fetvi. Muslimanskim porodicama u BiH je potrebna knjiga koja bi objedinila odgovore/fetve na neka od najčešćih pitanja iz domena vjere. Ova knjiga ili tačnije zbirka pitanja i odgovora bi bila jedna vrsta pojednostavljenoga priručnika za svakog džematliju, ali i vrijedan izvor argumentacije za ono što se kolokvijalno naziva „bosanski islam“ kako bi se istakle određene specifičnosti vjerske tradicije muslimana u BiH. Također, s ovom knjigom utjecalo bi se na smanjenje broja istih pitanja. S tim u vezi, važno je razmišljati i u pravcu obilježavanja svih fetvi brojem ili šifrom, odnosno da se barem u budućnosti svaki odgovor označi posebnim brojem kako bi se u narednim odgovorima slične tematike, ali i literaturi, pozivalo na fetvu pod određenim rednim brojem, a ne ponovo citirao odgovor. Također, obilježavanjem brojem olakšava se internetska pretraga odgovora na sličnu ili istu temu. Primjera radi: „O sličnom pitanju pogledati fetvu B2/2017“. Inače, ovakva jedna zbirka bila bi među najznačajnijim u kućnoj biblioteci.

Ažurirani Ilmudin/Talimu-l-islam. Ilmudin je knjiga koju su mnogi nakon ili pored ilmihala i Talimu-l-islama koristili kao izvor osnovnih znanja o islamu. Do danas je ostala najkvalitetniji prikaz osnovnog znanja o vjeri za zrelije generacije muslimana. Ipak, čini se važnim da se napravi savremena verzija ove knjige koja bi naročito argumentirala vjersku tradiciju muslimana u BiH, utemeljenu na izvorima islama, te uz video i audio sadržaj (ili čak izdanje) bila prijemčiva i važna za studente, zrelije i starije generacije. Također, ako se ne bi opterećivali komercijalnom stranom izdavaštva ova knjiga bi s pravom trebala sadržavati ilustracije obreda, osnove sufare i tedžvida itd. 

“Islam u Bosni“. Smatramo da postoji niz opravdanih razloga da se kompletira jedna knjiga koja bi se zvala „Islam u Bosni“, kako bi se izbjegao naziv i sam termin „bosanski islam“, a koja bi se mogla ponuditi kao polazna tačka osobama koje prihvate islam kao svoju vjeru kao i osobama koje su se u određenim godinama života intenzivnije posvetili svojoj duhovnosti. Naravno, ova knjiga bi bila i referentan izvor informacija o vjeri muslimana osobama drugih vjerskih tradicija u BiH. Sadržaj ove knjige mogao bi se u određenim elementima podudarati sa sadržajem spomenutog Ilmudina/Talimu-l-islama, što ne treba gledati kao nedostatak. Ako već želimo konkursima involvirati širu ekspertizu te dobiti najbolja rješenja, onda je konkurs za izradu ovakve višestruko korisne knjige neophodan.

Skraćeni priručnici. Teško je pronaći elemente opravdanosti nepostojanja brošura ili skraćenih priručnika u izdanju Islamske zajednice. Ovaj trend brošura i pojednostavljenih priručnika za određenu oblast/temu odavno je poznat širom svijeta različitim institucijama i ustanovama, dok Islamska zajednica kao da se plaši efekta “neozbiljnosti“ u korištenju ovog formata. Je li problem imati brošuru ili kratki priručnik Kako klanjati, Propisi posta... koji bi se mogao podijeliti studentima i drugim vjernicima? Vjerska pitanja mogu biti kompleksna, ali razumijevanje samih vjerskih obreda može se značajno pojednostaviti na ovaj način. Naravno, priručnik koji bi bio samo skraćena verzija nekih djela uz opterećujući tekstualni dio bio bi potpuni promašaj, što je viđeno u pionirskim pokušajima određenih priručnika. Stoga, treba pratiti savremene standarde ovog tipa publikacija. Naravno i ovdje u izradi najboljih rješenja veliku ulogu može imati konkurs.

Džepna izdanja. Postoje značajne knjige koje se po prvi put pojavljuju u javnosti i na tržištu te mogu biti od kapitalne važnosti, stoga se njihovo izdavanje smatra višestruko značajnim. Međutim, svake godine prodaja izdanja El-Kalema i drugih izdavačkih kuća ukazuju na literaturu koju građani najviše traže. Neke izdavačke kuće ove pokazatelje iskoriste u narednim planovima za izdavanje. Primjera radi, brojni kupci traže zbirke hadisa, tefsire, primjerke Kur'ana itd. i to džepna izdanja ili, preciznije rečeno, skraćena izdanja klasičnih djela. Džematlija ili student želi Buharijinu zbirku hadisa, ali teško će se odlučiti na sve tomove ili skraćenu verziju čija je vrijednost u visini četvrtine njegove penzije odnosno stipendije. Naravno, nekada izdavači neopravdano bogato opreme knjigu što utječe na cijenu ne uzimajući u obzir da je mnogim čitaocima knjiga ono što je unutra, a ne oko nje, te da bi radije dali pet maraka za Librisov primjerak Kur'ana ili islamske enciklopedije nego pedeset za bogato opremljen prijevod teološke rasprave iz trinaestog stoljeća.

Online časopis. Iako se može tvrditi da je Islamskoj zajednici potreban jedan časopis koji bi bio svojevrsni nasljednik Islamske misli, trenutno bi jedan takav projekat bio svrha samom sebi. Kada je bio deficit naučnih djela i literature ovakvi projekti su imali smisla, ali danas tekstovi bi bili uglavnom kompilacija već napisanoga. Dalje, zašto objavljivati skraćene verzije diplomskih i magistarskih radova koje svi ozbiljni istraživači mogu pronaći u fakultetskim bibliotekama, ako već nisu izdate ranije kao knjige? Finansijska isplativost ovakvoga projekta ne postoji, ali i sam efekat je upitan. Glasnik, Novi Muallimpa i Takvimimaju različite koncepte časopisa, ali su dovoljni za štampanje najvažnijih naučnih tekstova ili onih koji tome pretendiraju, te tekstova koji mogu biti korisni i za širu javnost. S obzirom da se honorari isplaćuju autorima za tekstove, bilo bi mnogo korisnije da se ovi radovi/tekstovi besplatno distribuiraju putem online platformi čime bi i efekat bio znatno jači. Ako se, pak, gleda komercijalna strana ovakvog projekta, moguće je napraviti online časopis s pretplatom. Ako se bude pokazalo da je sadržaj ovog časopisa tako kvalitetan i tražen, vrlo je lahko sve tekstove štampati, odnosno pokrenuti štampani časopis. Također, kojom god temom se neko bavio prva adresa je Internet, stoga teme koje smatramo važnim neko će prije pronaći na Internetu te tako tražiti izvor. Stranica academia.edu nam to svakodnevno pokazuje. 

Online izdavaštvo. Iako izdavanje knjige u e-formatu duži niz godina postoji u svijetu kao sastavni dio promocije kvalitetnih djela, u BiH se još uvijek ne smatra ozbiljnim. Sve većem broju diplomanata i magistara treba omogućiti da promoviraju svoje radove u stručnoj i široj javnosti putem online izdavaštva, ako se već ne mogu izdati u štampanoj formi. Ovakvim radovima potrebno je priznato ime u izdavaštvu poput El-Kalema, a sam sadržaj bi se mogao i naplaćivati  putem interneta, ako je to već važan segment u ovom poslu. 

Prevođenje.Sve više se čini suvišnim prevođenje naučnih djela, ali i onih koji imaju znanstvene elemente, na bosanski jezik. Nove generacije znanstvenih radnika čitaju ta djela na drugim jezicima, a zanimanje šire javnosti za ovu vrstu knjiga najbolje pokazuje prodaja, kada shvatamo da su ta izdanja teret ne samo policama nego i samim izdavačima. Danas je muslimanima, a naročito muslimanima u BiH, potrebno prevođenje sa bosanskog na svjetske jezike. Nedovoljno je prostora da se elaborira ovaj prijedlog, ali bi trebao biti jasan u vremenu kada više nego ikada na percepciju utječe multidisciplinarna (samo)promocija.

Konkursi.Iako nije riječ o klasičnom izdavaštvu, ovaj prijedlog može doprinijeti kvalitetnijem izboru određenih publikacija za izdavanje. S obzirom da Rijaset, uprave, El-Kalem, islamski fakulteti, medrese, muftijstva i medžlisi svake godine izdaju određen broj knjiga, trebalo bi razmisliti o objavljivanju konkursa na kraju godine za sufinansiranje ili štampanje knjiga za iduću godinu. Iako postoje stručne osobe pri organizacionim jedinicama Islamske zajednice za odabir radova/knjiga za izdavanje, konkurs ili javni poziv je najbolje rješenje da se dobije niz različitih kvalitetnih prijedloga, naročito što se određeni kvalitetni radovi nikada ne objave jer njihovi autori nemaju sredstava ili smatraju da nisu dobrodošli u ove institucije s prijedlozima.