Protekla tri dana (20.04. - 22.04.) održan je drugi po redu predramazanski suret sa mladima u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku.

Organizator susreta je Uprava za vjerske poslove Rijaseta, a njegovi učesnici su najaktivniji članovi Mreže mladih (njih 140) i koordinatori omladinskog aktivizma ispred medžlisa. Trodnevni program realiziran je u prostorijama Elči Ibrahim-pašine medrese, dok je jedan dio drugog dana susreta bio rezervisan za obilazak znamenitosti i posjetu Vlašiću.

Edukativni dio susreta obuhvatao je aktuelne teme poput: "Mladi, sudionici vjerskog i društvenog života u džematu", "Mogućnosti znanja u postfaktičkom dobu", "Mladost; percepcija i vizualizacija budućnosti", te teme koje se dotiču omladinskog aktivizma općenito i konkretnog projekta Mreža mladih.

Predavanja na ove teme su održali istaknuti vjerski službenici poput mr. Nusret ef. Abdibegovića, dr. Enes ef. Svrake, dr. Safije Malkić, dr. Ahmet ef. Adilovića, mr. Sulejman ef. Čelikovića, Remzija ef. Pitića, Miralem ef. Babajića i student Fakulteta islamskih nauka Ali Drkić. Upriličeno je i druženje omladine sa generalom Atifom Dudakovićem. 

Dio susreta posvećen je i dodjeli nagrada za trojicu prvoplasiranih na konkursu za najsadržajniju hutbu na temu "Međumuslimanski dijalog i razumijevanje". Nagrade su uručene Ejub ef. Veliću, imamu džemata Briješće u Sarajevu, Muhidin ef. Musi, imamu džemata Brestovsko u Kiseljaku i hfz. Maid ef. Ibrahimoviću, imamu džemata Solubunar u Sarajevu.

U srijedu, 14. marta 2018. godine, u Osnovnoj školi „Kalibunar“ održano je 16. općinsko takmičenje iz Islamske vjeronauke za učenike VIII i IX razreda osnovnog obrazovanja i I razreda srednjeg obrazovanja.

TRAVNIK, 25. januar - Nakon kraće pauze tokom zimskog raspusta ponovo je pokrenuta halka hadisa “Ebu Hurejre, r.a.” Planirano je da halka nastavi s radom, kako je to prethodno dogovoreno, svakih četrnaest dana, odnosno dva puta mjesečno na novoj lokaciji u Konaturskoj džamiji. Voditelj halke je Salih-ef. Indžić, glavni imam Medžlisa Travnik.

U četvrtom objektu Medrese, čija površina iznosi 1.423 kvadratna metra, smješten  je internat za muškarce, sportska sala i teretana sa svlačionicama

U auli Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku 21. oktobra 2017. godine priređena je akademija u povodu otvorenja četvrtog objekta ove najstarije obrazovno-odgojne institucije u srednjoj Bosni. Ovoj  svečanosti prisustvovali su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović, direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret ef. Abdibegović, direktor Uprave za ekonomske i finansijske poslove Zejnil Rebihić, stručni savjetnik za srednje obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Seid ef. Eminović, predstavnici Ministarstva vakufa i islamskih pitanja Katara i Ambasade Katara u Sarajevu, direktori bh medresa, glavni imami i imami, predstavnici kantonalne i općinskih vlasti. Nakon izraza dobrodošlice zvanicama i ostalim gostima na svečanosti direktor Elči Ibrahim-pašine medrese mr. Dževdet ef. Šošić je istakao da će otvaranje četvrtog objekta još više unaprijediti rad ove odgojno - obrazovne ustanove. Podvukao je i slijedeće: „Medrese su lučonoše islamskog znanja, islamske tradicije, kulture i civilizacije. One pored džamija u islamskoj vjeri, kulturi i civilizaciji imaju važnu ulogu u očuvanju duha zajedništva, snaženja  bratstva među vjernicima i poštovanja među svim ljudima.“ 

Veoma važan projekat

Muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović pored ostalog je kazao: „Elči Ibrahim-pašina medresa je osnovana 1706. godine i u kontinuitetu je radila do Drugog svjetskog rata. Prije Drugog svjetskog rata u BiH su bile 33 medrese, a poslije Drugog svjetskog rata radila je samo Gazi Husrev-begova medresa. Godine 1994. godine došlo je do obnavljanja rada Medrese.“

U svojoj besjedi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović posebno se zahvalio donatorima iz Katara kazavši: „Želim čestitati Medresi i zahvaliti našim donatorima na ovom projektu u Elči Ibrahim-pašinoj madresi. Ovo je veoma važan projekat za nas jer je otvorio nove mogućnosti da djeca imaju bolje uslove rada i života ovdje. Naravno, država Katar je pomogla Islamskoj zajednici u BiH, a najveći projekat je Gazi Husrev – begova biblioteka, ali i ovo je za nas vrlo značajan projekat. S državom Katar i s Ministarstvom vakufa i ministrom imamo dobre i prijateljske odnose. Nadamo se da će biti novih projekata sličnih ovom ovdje u Travniku.“

Rezanje vrpce

Nakon prigodnog programa krenulo se s otvorenjem objekta. Svečanu vrpcu zajedno su prerezali visoke zvanice i domaćini na čelu sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem. Uslijedio je  obilazak četvrtog objekta Medrese čija površina iznosi 1.423 kvadratna metra. U njemu je internat za đake, sportska sala, teretana i svlačionice. Objekat je urađen po projektu travničke projektantske kuće „Games” Alije Gafića, a uspješan izvođač radova bilo je građevinsko preduzeće „Vlašić-gradnja” iz Travnika. Zadržan je prepoznatljivi stil ostalih objekata u kompleksu Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku.

Uvodnik, posljednji u svojstvu glavnog i odgovornog urednika Preporoda, bar u ovom mandatnom periodu, ustupam velikom bošnjačkom pjesniku i dervišu Abdulvehabu Ilhamiji. U postojećim okolnostima Ilhamija mi se doima kao puno kvalitetniji izbor, umjesto ličnog odabira teme i njene smislene obrade, premda mi je to u prethodnom periodu pričinjavalo zadovoljstvo i radost, čemu sam poklanjao posebnu strast i potpunu predanost.
Naime, u aktuelnim prilikama pisati o životnim pitanjima i suštinskim problemima našeg društva, prije svega znači pisati o duboko ukorijenjenim i skoro općeprihvaćenim moralnim devijacijama, slabo liječenim kancerogenim moralnim bolestima; ili o tome kako se ponosno busamo da smo veliki vjernici, ali su istodobno mnogi od nas još veći i žešći munafici ili nepravdoljupci; ili ukazivati da mnogi od nas Allahu, dž. š., padaju na sedždu, ali u stvarnom životu vjera u novac i fotelju je mnogo preča i slađa; ili ukazivati na krajnji besmisao otrcanog pitanja: zašto nam je ovako teško, ili može li biti gore i sl., a ne primjetiti da se upravo sve radi da nam bude ovako kako jeste i još gore. Jer se mi, uglavnom, predano trudimo da bude ovako loše.
Ilhamija se snagom svog pjesničkog talenta i uvjerenja hrabro obrušio na moralne bolesti svoga vremena, a njegovi biografi navode da je zbog pjesme Čudan zeman nastade udavljen 1821. godine u Travničkoj tvrđavi. Pred osmanskim namjesnikom Dželaluddin Ali-pašom nije se htio odreći svoje pjesme, pa je Dželalija dao da se pogubi. Kritiku pobožnog i u narodu poštovanog Ilhamije nije mogla podnijeti tadašnja vlast - a kao da je i sadašnja drukčija - jer je u prirodi vlasti autoritarnost i eliminacija neistomišljenika: nekad fizička, a nekad moralna. Dževad Karahasan u Istočnom diwanu zapisuje „svi ljudi koji se vrzmaju oko vlasti moraju izgubiti ili obraz ili glavu ili oboje.“
Svoju slobodu Ilhamija je platio glavom, a njegova žrtva mu je osigurala dugovječan spomen. Naravno, obrazovno-tehnološki progres danas je uslovio i promjenu određenih navika i ponašanja, pa vlast zbog nekih drugih faktora, tek-tako, ne odrubljuje glave, ali da „guši“ gdje god smije i može, u to nema sumnje. No događaji koji su uslijedili i zadesili Ilhamijine zemljake bili su bolni i dali su za pravo Ilhamijinim ocjenama, riječima pobune i upozorenja. Pokret za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića je u krvi i brutalnosti uništen, uslijedila je sječa bošnjačkih glava u pohodu Omer-paše Latasa, austrougarska okupacija, svekoliko beznađe i ekonomsko siromaštvo, pa čak i genocid na kraju 20. stoljeća. Paralelno su se odvijale u Evropi brze i dalekosežne političke i tehnološke promjene, a u našem komšiluku su nastajale nove nacionalne države. Da li je danas vrijeme drugačije, da li smo svjesni tekućih promjena u našem okruženju, globalnih procesa i koliko su moralne devijacije našeg društva iste kao prije dvije stotine godine? Poput hrđe koja je zahvatila željezo - ako se na vrijeme ne čisti, hrđa se samo širi i sve potpuno uništi – moralna hrđa razjeda samo tkivo društva i sama od sebe neće nestati. Ukoliko su pojedinci i društvo moralno destruirani ni u kakvim ozbiljnim procesima ne mogu učestvovati, a kamoli pružiti bilo kakvu otpornost i zaštitu sebi i svome narodu u neizvjesnim vremenima. Zato ima smisla pitanje: koliko smo u moralnom pogledu drugačiji nego u Ilhamijino vrijeme? Naše sadašnje navike i ponašanje kakve će posljedice dugoročno proizvesti? Da li nam je moralna hrđa već izjela osjetila i sposobnost rasuđivanja? Stoga, napravimo komparaciju našeg vremena i ponašanja s ovim stihovima Ilhamije. Nije teško predvidjeti posljedice, ali nisam siguran da smo spremni na njih.

Čudan zeman nastade

Čudan zeman nastade,
Sve zlikovac postade,
Din-dušmanin1 ustade;
Šta se hoće, zaboga?

Već takata2 nestade,
Zlo nam svako postade,
Dobrih ljudi nestade;
Šta se hoće, zaboga?

Ne gledaju u ćitab,
Ne uzimaju hič-dževab3,
Niti misle na hesab4;
Šta se hoće, zaboga?

Ovo trpit’ – teška muka,
A još više turska bruka,
Munafika stoji huka;
Šta se hoće, zaboga?

Turčin nema amela5,
Krivda pravdu zamela,
Pa se pravda omela;
Šta se hoće, zaboga?

Nasta čudna ulema,
Jer ne čine amela,
Od njih jedna proloma;
Šta se hoće, zaboga?

Ulemskoga sada hala6,
Zalud njima gdjegod hvala,
Vrat slomiše porad mala;
Šta se hoće, zaboga?

Nije kader7 biti imam,
A kaže se potamam8,
Jordam9 čini k’o šeh-islam10;
Šta se hoće, zaboga?

Svi veziri pravo sude,
Pa i paši dobro bude,
Al’ murtati11 krivo gude;
Teška muka, zaboga.

I kod paša ima ljudi,
Ko je dobar vrlo hudi,
Kad je više zlijeh ljudi;
Niko ne zna do Boga!

1  Din-dušmanin – neprijatelj vjere.
2  Takat – snaga, tjelesna moć.
3  Hič-dževab – nikakav odgovor.
4  Hesab – račun, polaganje
računa na Sudnjem danu.
5  Amel – posao, rad.
6  Hal – stanje.
7  Kader – u stanju.
8  Potamam – sve u redu, potpuno.
9  Jordam – oholost, umišljenost.
10 Šeh-islam – vrhovni vjerski
poglavar muslimana.
11 Murtat – otpadnik, izdajnik.