Upis u srednju školu predstavlja jedan od ključnih koraka na odgojno-obrazovnom putu djeteta, formiranju njegove ličnosti i određivanju njegovog budućeg zanimanja. Roditelji svojom odgovornošću smatraju upisivanje djeteta u adekvatnu školu. Iako školski sistem djeluje uniformno, postoji itekako veliki izbor škola i zanimanja. Ipak, roditelji često bivaju obeshrabreni da upišu djecu u željenu školu.

Promjene i napredak u medresama

Višestoljetno muslimansko naslijeđe u odgojno-obrazovnoj oblasti na našim prostorima, kroz koncept medrese, traje i danas u formi koju zahtijeva savremeno doba. Rastom i razvojem Islamske zajednice, ali i društvenim i državnim napretkom, promjenio se i korpus pravno-formalnih pitanja. Religijski i ukupni društveni život postao je šarolikiji uprkos brojnim socio-ekonomskim problemima. Vremenom su se i medrese, kao i njihova percepcija u narodu, pomakle od tradicionalnog viđenja prema kojem produciraju isključivo kadar vjerskih službenika i bliskih oblasti. S obzirom na okolnosti u bivšoj Jugoslaviji, bilo je veoma važno da medrese postanu tvrđave muslimanske temeljne i tumačenjske tradicije. Set svjetovnih predmeta ojačao je vremenom. O tome govore uspjesi alumnista medresa u okviru brojnih naučnih oblasti, što je tema za poseban prilog.

Medrese su, vlastitim jačanjem, uspjele otvoriti put svojim učenicima ka brojnim fakultetima. No, sigurno je da priču o medresama ne možemo svesti na kurikulume ni na tok i kvalitet nastavnog procesa. Danas je pokazatelj uspješnosti škole njeno ukupno funkcionisanje - nastavni i vannastavni procesi kao sinteza školskog života.

"To nisu škole koje se pohađaju, nego škole u kojima se živi".

U korak sa vremenom, na svoj način

Sintagma “školski život” asocira na školske smjene. No, kako izgleda kada je školska stvarnost smještena u 24 sata? Medrese su ponudile odgovor. Vrijedi napomenuti da je dosadašnji razvoj kompleksa medresa – uz slijeđenje životnih potreba učenika – jednak u svim područjima. Geografski, medrese su strateški raspoređene, tako da 7 bosanskohercegovačkih te sandžačka medresa u Novom Pazaru pokrivaju te vrste potreba. U nekoliko medresa, broj odjeljenja je vremenom i povećan.

Marketinška zastupljenost medresa u medijima postala je učestalija, posebno u posljednjoj deceniji. Ako su nekada isticane specifičnosti medresa kao škola zatvorenog kruga, danas to već nije slučaj. Pored razvoja kurikuluma, medrese svoje kapacitete i potencijale uvećavaju izgradnjom, obnovom i preuređenjem kompleksa reagirajući na zahtijeve savremenih potreba odgojno-obrazovnog procesa. To je itekako važno u situaciji dodatnih obaveza poput brige za učenike koji svoju svakodnevnicu prilagođavaju medresanskom programu.

Uz visoke kriterije, medrese poput škola sličnog ranga nastoje pridobiti veoma uspješne svršenike osnovnih škola. Pri tome, medrese u samopromociji ističu svoje konceptualne specifičnosti. Direktor Medrese “Reis Džemaludin ef. Čaušević” u Cazinu, Enes Ljubijankić, ističe komentare koji odražavaju postojeća razmišljanja “o medresi kao školi u kojoj se uči i priča samo o vjerskim temama”. Na tom tragu, on podvlači specifičnosti medrese akcentirajući odgoj i moral. “Na principima naše vjere usađujemo moralne kvalitete i to što se naši učenici vladaju po islamskim normama ne znači da se oni ne mogu baviti sportom, muzikom, umjetnošću i nizom drugih sadržaja kojima se zanimaju sva druga djeca. Naprotiv, učenici u medresi obogaćuju svoje talente i imaju priliku pokazati koliko su dobri u svemu onome što vole”, riječi su direktora Ljubijankića.

Održavanju specifičnog medresanskog koncepta pomaže činjenica da su to škole internatskog tipa. U tom kontekstu, direktor “Medrese Osman ef. Redžović” u Velikom Čajnu kod Visokog, Dženan Handžić, naglašava to kao prednost medrese. “To nisu škole koje se pohađaju, nego škole u kojima se živi”, podvlači on. Pri tome navodi svojevrsni odgovor medresa na izazove savremenog doba. “U vremenu otuđenja, potrebe za socijalizacijom, potrebe za unapređenjem komunikacijskih vještina činjenica da učenici žive među svojim vršnjacima značajno im pomaže u socijalizaciji i pripremama za budući samostalan život”, ističe direktor Handžić. Empatija, usvajanje radnih i životnih navika, briga o vlastitim stvarima, razumijevanje i tolerancija – neke su od vrijednosti koje navodi, a stiču se upravo kroz internatski život.

"Ponosni smo na cinjenicu da nikada niti jedan učenik nije udaljen iz medrese zbog nedostataka finansija".

Finansijske poteškoće učenika su rješive

Školovanje djeteta u Bosni i Hercegovini i regiji nerijetko je tema povezana s raznovrsnim poteškoćama. Kada je riječ o upisu djeteta u medresu – što je često praćeno odvajanjem djeteta od roditelja i velikom prostornom udaljenošću – pomisao na mnogobrojne poteškoće, pretežno finansijske, može otežati odluku.

Finansijski izdaci su veoma važna tema, posebno za roditelje. Medrese o tome vode računa. “To je vrlo lahko rješiv problem”, kaže direktor Ljubijankić. Zatim, shodno onomo što poručuje svima koji žele upisati svoje dijete u medresu koju sam predstavlja, dodaje: “Učenici generacije u startu imaju obezbijeđenu stipendiju sve četiri godine. Svake godine medresa obezbijedi stipendiju svim svojim polaznicima koji imaju poteškoća u plaćanju internata. Pored toga, tu je i mogućnost da se učenik kroz različita takmičenja oslobodi plaćanja internata”. Direktor Ljubijankić naglašava da su ponosni na činjenicu “da nikada niti jedan učenik nije udaljen iz medrese zbog nedostatka finansija”. Tako će i ostati, poručuje on.

Škole su i mjesta izraženih raznolikosti i tu se jasnije očituje materijalno stanje u porodicama. Direktor Handžić u tom kontekstu pojašnjava: “Ritam života u internatu pomaže ukidanju socijalnih porodičnih razlika među učenicima, bez obzira na njihovu imovinsku i porodičnu pozadinu. I školska uniforma i školski obroci te mogućnosti za vannastavne aktivnosti su za sve jednaki”. Tome se da pridodati i fenomen susreta generacija. Takav susret se u medresi odvija na jednom mjestu, u kompleksu u kojem žive i uče. “Dolazi do prirodnog preplitanja generacija, gdje stariji đaci brinu o mlađima i mlađi đaci puno lakše prihvataju određene vrijednosti od svojih vršnjaka, a s druge strane učenici starijih razreda preuzimaju odgovornost za mlađe kolege”, ukratko nam pojašnjava i tu specifičnost direktor Handžić.

Generacije građana svijeta

S obzirom na uočljivi kontinuirani razvoj medresa, uspjehe koje bilježe, te veliki broj alumnista aktivnih u različitim sferama društva, ove srednje škole nerijetko predstavljaju model aktivnog odnosa prema odgojno-obrazovnom procesu. Zahvaljujući tome, sve češće u različitim medijima čitamo i slušamo o konceptu rada medresa. S druge strane, kontinuiran razvoj ovih škola odražava misiju te potencijal IZ u BiH da bude faktor pozitivnih procesa i doprinosa društvu. To svjedoče brojni pojedinci koji su – i uz slabije imovinsko stanje roditelja i njihovu želju da podrže svoju djecu na putu kvalitetnog odgoja i obrazovanja – danas čestiti i ugledni članovi društva ili su na tom putu. Medrese su u tome partneri roditeljima svojih učenika, pokazala je dosadašnja i, kako vidimo, buduća praksa.