Osnovna odrednica bošnjačkog identiteta, od najstarijih vremena do danas, bio je odnos prema vjeri i vjerskom učenju. Sva stradanja i usponi našeg naroda u povijesti usko su vezana za vjerski svjetonazor. Vjera u dragog Boga je osnova našeg bošnjačkog identiteta, a sjećanje na naše pretke potka tog prelijepog bosanskog ćilima pred kojim svoju obuću izuva i onaj naš čuveni pjesnik. Sjećanje na pretke (historijske pripovijesti) nije ništa drugo do li sjećanje na događaje i vremena, na načine kako su oni primjenjivali, zastranjivali ili čuvali vjeru u dragog Boga, ali i znali oplemeniti, ukrasiti staru tradiciju, dajući joj univerzalne obrise što islam u svoj naravi i predstavlja.
Kult vode
Mjesto kulture u ukupnom civilizacijskom kontekstu je neupitno, jer ljudsko biće (ljudske skupine) ima(ju) potrebe za fizičkim, duhovnim, intelektualnim i emocionalnim odgojem. Na primjeru odnosa naših predaka prema vrelu Bune i Blagajskoj tekiji moguće je vidjeti i refleksije sintagme kur'anskog ajeta „razumom obdareni“, kako su ranije običaje pretočili u kulturnu tradiciju prihvatljivu islamskom učenju, ali i steći poticaj stvaranja boljeg ambijenata u kojem će izvršavanje obligatnih vjerskih dužnosti (farzova) biti zaštićeno i čisto, pri čemu će karakteristike narodnosnog identiteta ostati i nadalje jake i žive.
U našoj historiografiji, nažalost, vrlo je malo zapaženijih naučnih radova i pisanih izvora koji se odnose na sam lokalitet vrela Bune i Blagajske tekije, posebno kada je riječ o tradiciji održavanja mevluda. Ukoliko i postoje takvi radovi, oni su, manje-više, nepoznati ili nedostupni široj javnosti. Više je razloga utjecalo na to. Većina takvih radova, ako su i postojali su uništeni, za ovu temu rijetko su se zanimali i naši raniji istraživači i k tomu još skoro ilegalna pozicija u kojoj su djelovali derviški redovi na području BiH u drugoj polovini XX stoljeća.
Nedavnoj rekonstrukciji graditeljskog nasljeđa Blagajske tekije prethodilo je mnogo teže i kompleksnije rekonstruiranje tradicije Blagajskog mevluda s kojim će cijeli ovaj lokalitet ponovo dobiti na značaju. Podizanje tekije, koja se nalazi uz sami izvor, bilo je u najužoj vezi s kultom vode, a vrela i vode u tesavufskom učenju imaju posebno značenje i mjesto. Izvori i voda su starim Bošnjacima, imali simbol fizičke i duhovne kontemplacije. Isti je slučaj s islamom, koji je u tom pogledu najdosljedniji, jer nalaže punu tjelesnu čistoću pred obraćanje Bogu, u čemu je neminovna upotreba vode. Zato je bila realna pretpostavka da je na mjestu današnje tekije na Buni postojalo neko bogumilsko svetište, odnosno hiža, koja im je bila ono što je dervišima današnja tekija. Ima mnogo dokaza koji ukazuju na bogumilsko-islamski sinkretizam, pa je vjerojatno spomenuta hiža u događajima koji su uslijedili, prije ili po osmanlijskom osvajanju Bosne, pretvorena u tekiju. Isto se dešavalo s drugim bogumilskim kultnim mjestima.
Cum antris ac cum pertinentis suis
U srednjevjekovnoj Bosni zajedničke molitve održavale su se često pred pećinama, kao i pod otvorenim nebom, na uzvisinama, brežuljcima itd.. Postojanje kultne pećine u Blagaju u predosmanlijsko doba nalazi svoje historijsko uporište u povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa od 1. VI 1454. g., kojom se potvrđuju zemlje hercega Stjepana. Kada se u toj ispravi spominje grad Blagaj, dodate su i riječi „cum antris ac cum pertinentis suis“. I jedna stara predaja o Sari Saltuku spominje da je tu bila „izba“, gdje je Sari Saltuk odložio oružje kao znak da mu tu bude mezar.
Na srednjovjekovnoj tradiciji bogumilskih molitvi i islamskih dova nastala su dovišta kao posebna mjesta na kojima su se muškarci i žene, odrasli i mladi skupljali da u proljeće Uzvišenog Boga mole da im ono što će posijati, ono što će posaditi, na dobro izađe u ljeto i jesen, kada poberu plodove zemlje od koje žive, koju vole, koju brane i koju obrađuju.
Tradicija dovišta, zajedničkih masovnih molitvi, u BiH je starija od dolaska Osmanlija na ove prostore. Ljudi su je vezali za ono što je njihova veza sa Uzvišenim Bogom, Koji nam treba, i Kome zahvaljujemo, u Koga vjerujemo i Kome se molimo, Koga obožavamo i od Koga pomoć tražimo. Dova je svojevrsna veza s rodnom grudom na kojoj egzistiramo.
Dovišta
I danas imamo sačuvana dovišta koja su vezana za izvore rijeka, za izvore živih, pitkih i bistrih voda. Druga dovišta u BiH vezana su za planinske visove. Čovjek je izlazio tamo sa stadom, da se na geografski najistaknutijim predjelima, najbliže oblacima, najbliže nebu, pokuša približiti Uzvišenom Bogu. Dio ovih dovišta je vezan za planinske visove. Otuda džamija na Visočici. Otuda ćabenske stijene na bosanskim planinama, otuda sofa na Trebeviću, otuda musalle na takvim otvorenim prostorima. Treći dio dovišta vezan je za pukotine, pećine i špilje u našim predjelima. Četvrti dio dovišta vezan je za stabla, najčešće za plemenita stabla, poput stabla lipe, crnoga bora i drugih. Sljedeći ciklus dova vezan je za mjesta na kojima su odabrani ljudi iz intelektualnog, duhovnog, političkog, vojničkog svijeta pokazali svoju vrijednost i ostavili neizbrisiv trag u povijesti. Javljaju se pored tekija, turbeta, mezareva, šehitluka.
Dovište na vrelu Bune, na izvjestan način, u sebi sjedinjuje i vrelo i pećinu i mezar (turbe) i tekiju i planinsku stijenu. Po tome je blagajsko dovište posebno. Malo je dovišta u BiH u kojima su se sabrali svi ovi elementi, geografski, prirodni i događajima kroz povijest vezanim za ovaj prostor, da bi poslužili ljudima kao obilježeno mjesto gdje čovjek osjeća veliku nadu da će mu dova biti ukabuljena.
Dovište na vrelu Bune je jedna od najjačih veza sa našom poviješću, sa onim osobama koje su je ispisale i obilježile naš dug prema utemeljiteljima ove tradicije dova. Tradicija godišnjeg okupljanja i godišnjeg dovišta u Blagaju održala se sve do 1925. g. Iste godine umro je i posljednji njen šejh. Tekija je od tada, više-manje, postala samo turistička atrakcija, ali ni turizmu između dva rata se nije poklanjala dovoljna pažnja. Do aktiviranja tekije u smislu njene namjene kao bogoštovnog objekta došlo je u naše vrijeme. Tradiciju blagajskog mevluda, kolokvijalno poznatog kao derviški mevlud, obnovili su 1975. g. šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić – u ime Tarikatskog centra, i mostarski muftija h. Seid-ef. Smajkić – u ime zvaničnih institucija IZ-e u BiH. U posljednjih 40 godina, ova tradicija je poprimila međunarodni karakter. Tradicionalnom mevludu, koji se, prema kalendaru Rijaseta iz u BiH, organizira svake druge subote u mjesecu maju, prisustvuje od 20.000 do 40.000 vjernika.
Dakle, tradicija Blagajskog mevluda obnovljena je mnogo prije Ajvatovice i stoga joj institucije Islamske zajednice u Hercegovini žele dati na još većem značaju kako bi se ovaj jedinstveni skup manifestacije svih bošnjačkih i islamskih vrijednosti održao i očuvao za buduća pokoljenja i generacije koje će doći iza nas.
Brojni programi u Blagaju u Mostaru
Po prvi put Manifestacije „Dani mevluda i zikra“ održat će se pod viskom pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. O tome mostarski muftija Salem ef. Dedović kaže: „Pripreme za ovogodišnju manifestaciju smo započeli prije više od dva mjeseca, organizujući brojne sastanke sa različitim društvenim strukturama, kako onima u lokalnoj zajednici u Blagaju, tako i onima na gradskom i kantonalnom nivou. Namjera nam je bila da uradimo više na afirmaciji manifestacije na lokalnom nivou, da posvjestimo javnosti u Blagaju, Mostaru i Hercegovini da je to najmasovnija vjerska i kulturna manifestacija u Hercegovini uopće. Da njen značaj u javnosti i u društvu nije prepoznat, da su njeni dometi i mogućnosti još uvijek neiskorišteni. S obzirom da manifestacija osim vjersko-duhovnih sadržaja kao primarnih veže uz sebe i brojne druge segmente; kulturu, umjetnost, književnost, folklor, turizam, sport i rekreaciju, cilj nam je bio da ove različite segmente prepoznaju institucije u čijim programima i nadležnostima su ovi sadržaji. Želim kazati da smo posebno naišli na razumjevanje Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona koja je uradila dosta lijepih stvari i u Blagaju i u Mostaru na pripremi uvjeta za što ljepši ambijent u kojem će se realizovati sadržaji manifestacije Dani mevluda i zikra. U tom pogledu očekujemo još veću i konkretniju podršku i svih drugih institucija koje bi trebale pratiti ovu značajnu manifestaciju. Naravno, najvrednije je to što je manifestacija ove godine dobila pokroviteljstvo člana Predsjedništva gospodina Bakira Izetbegovića. Dobra je to poruka za Mostar i Bošnjake Hercegovine. Drago nam je što je na taj prepoznat značaj ove manifestacije za ovu regiju i ljude u njoj. Oni zaslužuju tu podršku“.
Muftija je za naš list pojasnio i motive koji su rukovodili organizacioni odbor Manifestacije za organizaciju pratećih kulturno vjerskih sadržaja u 2015.g. „Naša je ideja da manifestacija treba javnosti nuditi kvalitetne sadržaje koji su prije svega izraz i domet kulture, umjetnosti, književnosti, duhovne muzike i folklorne tradicije na našem lokalnom nivou. Cijenili smo da postoji dosta dobrih sadržaja koje su iznjedrili naši domaći autori i protagonisti s područja Mostara i Hercegovine, a koji zaslužuju da se nađu u programima ovogodišnje manifestacije. Programi se održavaju i u Blagaju i u Mostaru. Očekujemo da će ponuđeni sadržaji zainteresovati publiku različitih uzrasta i profila. Manifestacija ima širi programski okvir od prethodnih godina i ne završava se centralnim mevludom u Blagaju, već se nastavlja sve do 15.maja.
Na kraju muftija Dedović je pouvao sve džematlije i posjetioce da Mostaru budu dragi gosti i ovogodišnje manifestacije. „Učinićemo ono što je unašoj moći da njihov boravak u Blagaju i Mostaru bude što ugodniji i prijatniji. Nadamo se da ćemo to postići uz uključenost brojnih pojedinaca i društvenih struktura iz lokalne zajednice, koji zajedno s nama vrijedno rade već duže vrijeme“, kazao je.
Jubilarna 40. Manifestacija „Dani Mevluda i zikra“ svečano je otvorena u 29. aprila Avliji Blagajske Tekije. U programu manifestacije planirane su promocije knjiga 4. Maja “Korijeni hercegovačke begovske porodice Ljubović”, autora Envera Ljubovića, 14. maj „Sokak sreće“, autora Admira Delalića, 6. maja tribina: „Opsada Islama“ na kojoj će govoriti Muftid Memija i mr. Mirnes Kovač, 7. maja u Sultan Sulejmanova džamija u Blagaju Večer Kur'ana, 9. maja na Dan pobjede nad fašizmom na Mostarskim šehitlucima u znak sjećanja na šehide A R BiH biće proučena hatma dova, Izložba kaligrafskih radova umjetnika Mostara u Blagaju trajat će od 7. do 10. maja, 12. maja Promocija CD-a ilahija i kasida hora Karađoz-begove medrese pod nazivom “Svjedoci Istine” u velikoj Sali Narodnog pozorišta. CENTRALNA MANIFESTACIJA na vrelu Bune, kojoj će pored najviših zvaničnika Islamske zajednice i Tarikatskog centra prisustvovati i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavljena je za 9. Maj s početkom u 11. sati. Manifestacija će biti zatvorena 15. maja tribinom u povodu četiri decenije obnovljene tradicije dovišta na vrelu Bune u Blagaju na kojoj će govoriti: Seid ef. Smajkić, muftija u penziji, Hišam efendija Hafizović, vekil blagajske tekije i Alija Dilberović, vjeroučitelj mostarske Gimnazije.
