U ovim lijepim danima, iščekujući proljeće, svaki se insan sprema na čišćenje stana, kuće, haustora, avlije ili njiva kao pripremu za predstojeću sjetvu. S druge strane vlasnici automobile održavaju na propisane načine kako bi bili ispravni, a vožnja u njima sigurnija. Isto bi tako trebali kontrolisati sebe, svoje tijelo, zdravlje i preventivno djelovati.

Svoj organizam bismo trebali čistiti od otrova, koje unosimo u organizam preko hrane, od stresa kojem smo izloženi svakodnevno isl. U našem tijelu se skupljaju štetni toksini koje, ako ne odstranimo, mogu izazvati velike posljedice po naše zdravlje.

Najbolji i najpuzdaniji način za njihovo otklanjanje je hidžama. Sunnet Allahovog poslanika Muhameda, a.s., koji je kod nas uglavnom zapostavljen, ili prepušten samovolji nestručnih pojedinaca. Danas, hvala Allahu Uzvišenom, postoji alternativa.

Kako bi oživjeli praksu posljednjeg Poslanika, a.s., grupa džematlija iz džemata Han Ploča – Kiseljak otišla je jedinom certificiranom ljekaru za hidžamu dr. Merimu Omerhodžiću i hvala Allahu uspješno obavili hidžamu.

Šta je hidžama?

Riječ el-hadžm od koje potječe riječ hidžama u arapskom jeziku znači sisanje, isisavanje...Hidžama predstavlja metodu liječenja puštanjem krvi sa određenih mjesta na tijelu. Slične metode liječenja susrećemo u tradicionalnim medicinskim metodama starih Kineza, Egipćana, Indijaca, Bizantijaca, Perzijanaca, a prakticirali su je i Arapi u doba džahilijjeta.

Postoje dvije vrste hidžame: suha - bez puštanja krvi i s puštanjem krvi. Hidžama s puštanjem krvi razlikuje se od suhe po tome što se na nekoliko mjesta koža plitko zareže sterilnim skalperom. Na ta mjesta se postave kupice sa vakumom u koje istekne sadržaj koji u sebi ima samo 10 – 20 % krvi. Ostalo predstavlja biološki i hemijski otpad (stara krvna zrnca, toksini itd.).

U sunnetu Božijeg Poslanika, a.s., hidžama se navodi kao dio društvene prakse i običaja toga vremena. U vjerodostojnim hadisima se navodi da je Vjerovjesnik, a.s., praktikovao hidžamu, na raznim dijelovima tijela, da se pohvalno izražavao o vrijednosti hidžame i dao instrukcije kako i kada se ona radi. Razlika između instrukcija i pohvalnog čina jeste u tome što za pohvalan čin slijedi onosvjetska nagrada, a za instrukcije, ovosvjetske koristi. U hidžami je ovodunjalučka korist što je u njoj lijek, a na budućem svijetu nagrada je zbog oživljavanja sunneta Božijeg Poslanika, a.s.

Hadisi Božijeg Poslanika, s.a.v.s., o hidžami

Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Lijek je u trome: pijenju meda, puštanju krvi (hidžama) i prženju vatrom (kauterizacija)...” (muttefekun alejh)

Od Ebu Kebše el-Enmarija se prenosi da je Božiji Poslanik, a.s., činio hidžamu na potiljku glave i između plećki govoreći: “Ko pusti ovu krv neće mu uopće štetiti. Zašto ne bi liječili bolesti adekvatnim sredstvima?!''

Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Najbolji dani u kojima ćete činiti hidžamu jesu 17., 19., 21. (hidžretski mjeseci), a u noći Isra'a nisam prošao ni pored jedne grupe meleka, a da mi nisu rekli: "Muhammede, naredi svojim sljedbenicima da se koriste hidžamom!"

Od Enesa, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., činio hidžamu na vratnim krvnim žilama i između plećki, a radio je to 17., 19. i 21. dana u mjesecu. (et-Tirmizi, el-Hakim)

Šta liječi hidžama

a) sve vrste bolesti krvnog sistema
b) glavobolju i migrene
c) aktivira ljudski organizam u cjelini
d) pojačava memoriju
e) preventivno djeluje protiv ludila, padavice i sl.
f) pomaže zarastanju rana i raznih povreda
g) smanjuje povišeni krvni pritisak

Da li ove bolesti i danas liječiti hidžamom ili možda nekim djelotvornijim i efikasnijim lijekom o tome sud trebaju donijeti medicinski eksperti. Tako griješe oni koji ograničavaju bolesti koje se mogu liječiti hidžamom na one koje se spominju samo u hadisima Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kao i oni koji, unaprijed, odbacuju bilo kakvu mogućnost liječenja hidžamom, bez provjeravanja njenih efekata. Trenutno pri medinskim fakultetima i univerzitetskim centrima u Damasku i Teheranu postoje ekspertni timovi ljekara koji proučavaju djelovanje hidžame i daju joj naučnu verifikaciju.

O hidžami, njenoj djelotvornosti i efikasnosti, svoju riječ trebaju dati medicinski stručnjaci. Kod liječenja oboljenja kod kojih se dokaže korisnom i efikasnom treba je i koristiti, u protivnom, shvatati je kao lijek koji je u vrijeme Božijeg Poslanika, s.a.v.s., bio jedan od najdjelotvornijih i najefikasnijih.

Ova metoda liječenja se ne može pripisati samo jednoj kulturi. smominje se još kod starih Egipćana. U Kini se “metoda roga“ odnosno tretman vakumom (hidžama) spominje u spisu Wu Shi Er Bing Fang tekstu iz nekropole Mawang Dui koji datira iz 168 g. p.n.e. Puštanje krvi je bilo u upotrebi još u vrijeme Hippocratesa (460 - 377 pne), a bilo je pojačano idejama Galena (129- 210 ne). Grci su mislili da vene sadrže krv, a arterije zrak - “pneuma”.

Vidjeli smo iz navedenih hadisa kako je hidžamu preporučio posljednji Allahov poslanik Muhamed, a.s.

Liječenje suhim kupicama rehabilitirano je početkom ovoga stoljeća. Berlinski kirurg A. Bier uveo je 1903. terapiju hiperemijom, te je kupice (hidžama) ponovo uveo u naučnu medicinu (v. Hiperemija). 2003 godine pod pokroviteljstvom Ministra zdravstva Sirije, održan je naučni skup o hidžami. Učenjaci vjerkih nauka su ljekarima prenijeli informacije iz vjerske tradicije. !5-ak vrhunskih doktora, specijalista iz svih oblasti medicine bilježi podatke o stanju pacijenata prije i nakon tratmana hidžamom.

U maju 2006 organizovali smo Prvi evropski simpozijum o hidžami. Zaključak dvodnevnog naučnog simpozijuma je bio da je hidžama snažno utemeljena u praksi Božijeg Poslanika Muhameda a.s. i da savremena biomedicina pokazuje, objašnjava i evidentira neke od njenih mehanizama dejstva i efekata.

Puštanje krvi je medicinska metoda i spada u domen male hirurgije i zbog toga se o hidžami kao metodi liječenja može govoriti samo u okvirima savremene medicinske nauke iprakse. Pravljenje rezova na koži zahtijeva strogu primjenu principa asepse i antisepse, te korištenje jednokratnih instrumenata i sterilnog materijala. Adekvatno je može uraditi samo za to educirana i kvalificirana osoba, sa određenim certifikatom. Sve ostalo je nestručnost, laicizam, ili dunđeraj.

Nestručan rad ni po svjetovnim, niti po vjerskim normama nije poželjan niti dozvoljen.

Napomenimo i da jedina osoba u BiH i regionu sa validnim certifikatom jeste dr. Merim Omerhodžić. Certifikat za obavljanje hidžame izdat mu je 05. januara 2006 godine od strane Merkez al- hidžama iz Medine. (New Cupping Center Medina al-Munawara).