Republika Makedonija je demografski izrazito heterogena država, što je rezultat njenog geografskog položaja i istorijskih događaja tokom proteklih stoljeća. Međutim u Makedoniji, kao i u većini država na Balkanu, statistički podaci iz prošlosti o demografiji i strukturi stanovništva ne nude dovoljno elemenata da bismo bili objektivni, jer nisu dovoljno precizni ili su opterećeni tendencioznošću, u zavisnosti od političke konstelacije odnosa i potrebe vladujućih režima. Bošnjaci u Republici Makedoniji dijele istu sudbinu s ostalim Bošnjacima iz nekadašnje zajedničke države Jugoslavije, kada je u pitanju upotreba nacionalnog naziva Bošnjak.

Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da Bošnjaci u Makedoniji nisu dovoljno brojni, te samim tim nemaju toliki značaj na nacionalnom nivou makedonske političke i društvene scene (kao što je slučaj s Albancima, naprimjer), nemaju iza sebe snažnu matičnu državu koja bi se za njih angažirala (kao Turci, naprimjer), nisu samo kulturna zajednica (kao Torbeši, naprimjer) i konačno nisu u dovoljnom broju nastanjeni u jednoj ili nekoliko općina (kao Romi ili Srbi, naprimjer). Ova posebnost Bošnjaka zahtjeva da oni i za ostvarenje kulturnih, prosvjetnih ili drugih prava moraju imati jaku političku predstavljenost na nacionalnoj razini, to jest na nivou cijele Makedonije a ne samo lokalnom ili regionalnom nivou. Bez toga Bošnjaci rizikuju političku asimilaciju u jače kolektivne političke identitete, prije svega Makedonaca ili Albanaca.

Kao nezavisna država u proteklom periodu Makedonija je prošla veoma dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema. Promjenama u Ustavu 2001. godine, prihvaćen je naziv Bošnjak, tako da su Bošnjaci postali ustavotvoran narod u Republici Makedoniji. Uvrštavanjem Bošnjaka u makedonski ustav povećan je broj osoba koje su se izjasnile kao Bošnjaci, o čemu govori i podatak da se od popisa stanovništva 1994. godine do popisa 2002. godine broj Bošnjaka povećao za 10.189, ili za 149,2%.

Bošnjački narod danas živi na prostorima Republike Makedonije noseći se sa novim izazovima moderne civilizacije. Njihova teritorijalna rasprostranjenost u velikoj mjeri određuje i karakter njihovog položaja, ima veliki utjecaj i značaj za kreiranje njihove budućnosti, kao i za očuvanje nacionalnog identiteta, te odupiranje procesima stihijske asimilacije ili njihovog iseljavanja zbog mnogobrojnih nacionalnih, ekonomskih, društvenih i drugih problema. Stoga, Bošnjacima u Makedoniji je hitno potrebno rješenje koje će ponuditi odgovore na dileme oko toga kako se oduprijeti ovim izazovima i kako adekvatno i organizovano se odbraniti od asimilacije koja je na pomolu. Ova analiza je jedan od tih koraka koji bi trebali biti ključni u opstanku Bošnjaka na ovim prostorima.

Opći kontekst u zemlji

Politiziranost. Opća karakteristika društvenog angažmana u Makedoniji je politiziranost. To je djelimično zbog političkog sustava, te mladih i slabih institucija države, a što je na sebi osjetio svako ko je pokrenuo bilo kakvu društvenu inicijativu, makar to bilo iz oblasti kulture, obrazovanja pa čak i regulisanja vjerskih prava i predstavljanja.

Sa takvim problemima i teškoćama suočene su manje etničke zajednice u zemlji, naravno osim Makedonaca i Albanaca, a u koje spadaju i Bošnjaci. Praktično, veoma je težak put u ostvarivanju nekog političkog prava u zemlji, ili rješavanju nacionalnih pitanja bez direktnog političkog i izravno partijskog artikulisanja tog istog pitanja; ili, u najmanju ruku, bez direktne političke podrške od strane neke političke stranke. Ovo je važan podatak koji je često razlog neuspjeha neke društvene inicijative, među koje spadaju dobrim dijelom i mnoga bošnjačka pitanja, a posebno ona koja se tiču njihovog političkog predstavljanja u Makedoniji.

Ona pitanja koja bi se u normalnoj državi riješila i preko nevladinih organizacija, građanskih inicijativa ili sindikalnog organiziranja, nažalost u Makedoniji se mogu riješiti samo putem političko-partijskog organiziranja. Ovo je važan razlog koji čini nužnim pokretanje inicijative o konsolidaciji političkog predstavljanja Bošnjaka u Republici Makedoniji, što bi trebalo ponuditi odgovore na mnoga bošnjačka pitanja i društvene inicijative.

Posebnost položaja Bošnjaka u Makedoniji. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da Bošnjaci u Makedoniji nisu dovoljno brojni, te samim tim nemaju toliki značaj na nacionalnom nivou makedonske političke i društvene scene (kao što je slučaj s Albancima, naprimjer), nemaju iza sebe snažnu matičnu državu koja bi se za njih angažirala (kao Turci, naprimjer), nisu samo kulturna zajednica (kao Torbeši, naprimjer) i konačno nisu u dovoljnom broju nastanjeni u jednoj ili nekoliko općina (kao Romi ili Srbi, naprimjer). Ova posebnost Bošnjaka zahtjeva da oni i za ostvarenje kulturnih, prosvjetnih ili drugih prava moraju imati jaku političku predstavljenost na nacionalnoj razini, to jest na nivou cijele Makedonije a ne samo lokalnom ili regionalnom nivou. Bez toga Bošnjaci rizikuju političku asimilaciju u jače kolektivne političke identitete, prije svega Makedonaca ili Albanaca, kao jedina dva moguća većinska modela predstavljanja u zemlji i to tiho i neprimjetno, dakako normalno ostvarujući svoja individualna građanska prava kao građani Makedonije. Ovdje naznačeno kao „tiho i neprimjetno“, posebno je važno istaknuti, jer se u tome nalazi rizik za predstavljanje Bošnjaka u ovoj zemlji, zato što se to može dogoditi bez buke i galame, što ne bi bio slučaj da se radi o drugim etničkim zajednicama u Makedoniji.

Nacionalni bošnjački kontekst

Bošnjaci u Makedoniji su dio svih Bošnjaka svijeta. Pod ovim podrazumijevamo da Bošnjaci kao nacija moraju posjedovati zajedničku platformu u kojoj će se definirati načini za najbolje i najkvalitetnije sudjelovanje Bošnjaka Makedonije. Posebno je važno naglasiti da bez konsolidacije i svog adekvatnog političkog predstavljanja Bošnjaci sa ovih prostora neće moći uspješno sudjelovati kao ravnopravan i važan dio unutar ukupne bošnjačke nacionalne platforme.

Posebnost bošnjaštva u Makedoniji. Trebaju se posebno naglasiti posebnosti i specifične potrebe i mogućnosti Bošnjaka u Makedoniji u odnosu na Bošnjake u drugim područjima. Primjera radi, Bošnjaci u Makedoniji nisu nepoznati ili zaboravljeni, kao oni u Albaniji, nisu predmet osporavanja njihovog posebnog identiteta, kao oni u Hrvatskoj, niko im ne osporava autentičnost, kao onima u Sloveniji ili Austriji, i konačno: nisu dovoljno brojni, kao oni u Sandžaku ili u Bosni.

Opći istorijat bošnjaštva i posebnost u Makedoniji. Pod ovim podrazumijevamo na potrebu obrazovanja i upoznavanja Bošnjaka sa ukupnošću bošnjaštva i bošnjačkog identiteta, nešto što se svrstava u kulturno-obrazovni proces, ali u čemu konsolidacija političkog predstavljanja može puno pomoći. Potrebno je poznavati i proučavati istorijat Bošnjaka u Makedoniji, kao nešto što ima i svoju specifičnost, ali je i tu činjenicu potrebno ubuduće znati i politički artikulisati.

Lokalni bošnjački kontekst: Makedonija

Istorija političkog djelovanja. Precizno i istinito razumijevanje istorijata političkog predstavljanja Bošnjaka u Makedoniji, sa svim svojim uspjesima i posrtajima, je nešto što pomaže u obrazloženju potrebne konsolidacije političkog predstavljanja Bošnjaka u Makedoniji.

Opis aktuelnog političkog djelovanja. Potreban je detaljan opis i popis aktuelnog društvenog potencijala Bošnjaka u Makedoniji. Kakve sve Bošnjaci imaju političke i društvene organizacije i šta se sve od toga može uklopiti u inicijativu za konsolidaciju političkog predstavljanja. Isto se može, donekle, napraviti i kao popis ili baza podataka sa posebnim ličnostima Bošnjaka koji mogu dati svoj doprinos za ovu konsolidaciju, dakako iz raznih oblasti kulture, obrazovanja, sudstva itd.

Cijeli tekst u Preporodu od 1. novembra