digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Klanjana dženaza Hatidži Mehmedović

Danas je ispred Čaršijske džamije u Srebrenici klanjana dženaza Hatidži Mehmedović, koja je preselila na Ahiret u nedjelju, 22. jula ove godine


Dženazi je prisustvovao značajan broj vjernika iz svih dijelova BiH, kao i predstavnici državnih i međunarodnih institucija. Prije dženaze upriličena je komemoracija u Gradskoj sali.
Alija Tabaković ispred organizatora komemoracije je kazao kako je Hatidža uzor bosanske žene i majka svake majke. “Imala je jedno srce i u njemu nije  bilo utočišta za zlo i mržnju.  Znala je kazati da svoje djece nema, da ih više neće imati, ali da su sva druga djeca njena”.
Emir Bektić ispred svih preživjelih je istakao da njegove vršnjake zvala sinovima. “Ona je naša majka, a mi njeni sinovi. Mi djeca poginulih žrtava nikada nećemo zaboraviti šta je radila i nastavit ćemo tamo gdje ona stala”, kazao je Emir.
Hajra Ćatić ispred udruženja “Žene Srebrenice” je u svom emotivnom govoru smogla snage kazati da u bolu ispraćaju Hatidžu kojoj dušmani nisu dovozili da bude majka i da isprati sinove u svatove. “Posljednje godine patnje je pretvorila u borbu za pravdu. Od danas ćemo mi umjesto tebe učiti dove na mezarima tvoga Abdulaha, Almira i Azmira”.
Munira Subašić je u svom izlaganju kazala da se Hatidžin glas čuo u Americi, Evropi i na drugim mjestima. “Draga Hatidža nećemo stati u našoj borbi i sjećat ćemo te se i svih majki koje su već preselile na Ahiret. Čekajte nas i mi dolazimo”, kazala je Subašić.
“Ja sam ubijena kad su mi ubili djecu. Ovakvih ima koliko hoćete u Bosni. Moja duša kada bi se mogla otvoriti, prekrila bi svijet,” sjetili su se na komemoraciji Hatidžinih riječi.


Poemu o Hatidži recitirao je efendija iz Hrvatske Admir Muhić.
Emir Hadžihafizbegović je ispred kulturnih radnika kazao da je Hatidžina šamija zastava Bosne i Hercegovine, te da je u njenoj mahrami bilo više patriotizma nego u nekim poslaničkim klupama. Emir je istakao da su neki imali privilegiju biti uz Hatidžu. Osvrnuvši se na zlonamjernu izjavu srpske političarke o tome ko će ukopati Hatidžu, muž ili sinovi, Hadžihafizbegović je, između ostaloga, kazao da će je ukopati cijeli civilizirani svijet, svi dobri ljudi bez obzira na vjeru, naciju i porijeklo.
Fadila Memišević, predsjednica Fondacije ''Pravda za BiH'', u svom govoru je kazala da je Hatidža u smrtnoj bolesti posjetila Potočare prije ovogodišnjeg jula. Borila se protiv svih onih koji i danas poriču Genocid, a nakon jedne promocije, prisjetila se Fadila, knjige o Genocidu Hatidža je kazala: “Hvala vam. Sad znam da sam imala svoju djecu, jer sam počela sumnjati s obzirom koliko se Genocid poriče”. Hatidža je ovim riječima ostavila amanet svima kao svojoj djeci da se bore za istinu i pravdu.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je nakon predvođenja dženaze izrazio familiji Hatidžinoj taziju reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića koji je poslovno odustan ovih dana.
“Težak je put kojim je ona koračala. Bili su joj dugi dani i još duže noći. Hatidža se borila istinskom borbom da se poslije Genocida u Srebrenici i Podrinju nikada više nikome ne ubijaju nevini sinovi, da se ne ubijaju djeca. Ona je to činila svojom providnošću i mudrošću. Činila je to izuzetnom snagom i bila je primjer svima nama. Da bismo sačuvali svoje sinove, ovdje i bilo gdje, na bilo kojem mjestu, mora se znati ko je u Genocidu ubijao nevine ljude. Hatidža je toga bila svjesna i to je bila njena borba. Svi to s njom dijelimo, ne samo u ovom gradu nego u cijelome svijetu, a izuzetak su malobrojni,“ kazao je muftija Fazlović.
Glavni imam Medžlisa Srebrenica Damir-ef. Peštalić je kazao da su mnogi istakli kako je Hatidža smatrala sve svojom djecom. Inače, Hatidža se radovala rođenju svakog djeteta i poznavala je skoro svako dijete u Srebrenici, koje bi grlila i ljubila kada ga sretne na ulici.

"I kada smo griješili, Hatidža nije dala na nas. Mi smo bili njena djeca. Radovala se djeci u Srebrenici. Živjela je za našu djecu, jer su ubili njenu. Obećavamo da ćemo se boriti za Srebrenicu, da će se ovdje u ovom mjestu rađati djeca. Poštovat ćemo amanet naših majki. Moramo govoriti o Srebrenici, genocidu, ali i o životu u Srebrenici", kazao je Peštalić.
Nakon klanjanja dženaze upriličen je tevhid za žene u Čaršijskoj džamiji.

Istog dana poslije podne namaza u Sućeskoj klanjana je druga dženaza Hatidži Mehmedović, čiji mezar se nalazi u džematskom mezarju sela Bektići, rodnom mjestu Hatidže.
Ovdje je klanjana još jedna dženaza kojoj su prisustvovali i vjernici koji nisu bili na dženazi pred Čaršijskom džamijom u Srebrenici.
Drugu dženazu je predvodio glavni imam Medžlisa Srebrenica Damir-ef. Peštalić koji je u emotivnom obraćanju kazao kako mu je smrt Hatidže pala teško kao smrt oca.
Prisutnima se obratio i muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, koji je kazao kako su Hatidža i ostale Majke Srebrenice s pravom nazvane majkama i heroinama, a ne udovicama.

Hatidža je ostavila nemjerljiv trag u poslijeratnoj borbi da se šira domaća i svjetska javnost upozna s razmjerama Genocida u Srebrenici, te procesuiranju ratnih zločinaca. Hatidža je dočekala presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, ali to nije bio kraj njene i borbe drugih majki za istinu i pravdu. Jednu od svojih posljednjih izjava dala je medijima u povodu oslobađajuće presude Goranu Sarićukao komandantu Specijalne brigade policije i članu komande štaba policijskih snaga MUP-a Republike Srpske: “To nije ništa slučajno. Urađeno je kako su radili i '90-ih godina. Imamo genocid u Srebrenici i uplakane majke”.

 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine