digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Društvo

Izbori 2018.- Dogovorit će se oni

Autor: Oktobar 17, 2018 0
Izbori 2018.- Dogovorit će se oni

Nemoguće je dati jednoznačnu ocjenu upravo završenih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini. To je suviše širok, važan i heterogen proces da bi ga bilo moguće sažeti u jedan sud. Umjesto toga akcentirat ćemo samo niz fenomena koji su bili uočljivi u ovom političkom činu.

Konzervativizam Postojećeg i ovoga puta je odnio pobjedu

Da li su rezultati izbora mogli biti drugačiji? Jesu, ali je promjena izostala. Oni koji su u poziciji, na vlasti, promjene ne žele i samo se trude da postojeće, svoje stanje, proglase savršenim stanjem, na što se svela glavnina bošnjačke politike, dok oni koji su u opoziciji samo žele zauzeti njihove pozicije, da bi nastavili isto ili gore. Da li će na određenoj razini vlasti kod Bošnjaka biti Muhamed ili Nezir, sadašnji ili dojučerašnji član naše bazične nacionalne stranke, za mene i za nas koji nismo profesionalno u politici nije od velike važnosti. Nas interesira politička stabilizacija, socijalna pravda i ekonomski prosperitet.

00Cijeli tekst
Izbori su bili determinirani jednom godinama taloženom negativom atmosferom međunacionalnih odnosa u zemlji i borbama unutar elita na vlasti, a što je rezultiralo, bar kod Bošnjaka, pojavom većeg broja novih političkih subjekata. Ako se pogleda ukupni državni prostor uočava se činjenica da su se politički natjecatelji prije svega, ako ne i isključivo, obraćali unutaretničkim, svojim glasačima, bez slanja pozitivnih poruka prema pripadnicima drugih naroda. Priča o pomirenju i međusobnom praštanju, podizanju povjerenja između naroda i građana nije bilo. Znamo da ovo nisu teme na kojima se dobijaju izbori, već prije gube, ali bi hrabro i odgovorno bilo otvaranje tema i problema bez čijeg rješavanja nije moguća izgradnja međusobnog povjerenja. To povjerenje među našim narodima je preduvjet svih političkih, ekonomskih i društvenih radnji, on je metauvjet normalizacije društvenog života i horizont koji nama nedostaje. Bez gradnje novog povjerenja, danas u bitno izmijenjenim povijesnim uvjetima u odnosu na predratnu prošlost, nema ni horizonta nade u ovim ljudima. Konzervativizam Postojećeg i ovoga puta je odnio pobjedu. Strah od budućnosti, neizvjesnost i strepnja od izbora drugačijeg odnijeli su prevagu.

Epilog – kantonalizacija državne politike

Šta su iskustva izbornih pobjednika? Izborni pobjednici unutar pojedinih naroda, u osnovi nacionalne stranke, svjedoče da su izbornu prevagu odnijele dobro organizirane velike političke stranke koje su već bile na vlasti. Čvrsta i razgranata stranačka infrastruktura s osloncem na uposlenike u javnom sektoru dobrim dijelom je reproducirala iste ljude/politike na istim pozicijama. Nadmoć tzv. „budžetlija“ je evidentna, maliciozna je primjedba gubitnika, ali i izgovor za vlastiti izborni neuspjeh. Preraspodjele moći i pozicija jeste bilo značajnije unutar bošnjačkoga političkoga tijela, koje je i ovoga puta pokazalo najveću pluralnost, kako organizacijsku tako i ideološku.
Kao rezultat borbe unutar političkih elita kod Bošnjaka se tokom godine pojavio jedan broj novih političkih subjekata sa izrazitom regionalnom ukotvljenošću. Time se bošnjačko političko tijelo, bar na prvi pogled, bilo znatno fragmentiralo, da ne kažemo pred izbore i kantoniziralo. Karakteristika ovih političkih subjekata je, bar u ovoj fazi njihova razvoja a bez prejudiciranja budućeg razvoja, centriranost na regionalne, kantonalne sredine i kantonalne fokuse vlasti. Istina, i to važno naglasiti, ove nove stranke nisu uzrok već posljedica već trajajuće kantonizacije bošnjačke politike. Na razini kantonalnih lista, bar prema mome uvidu, bili su najjači kandidati svih stranaka, i ta kantonalizacija, da ne kažemo parohijalizacija ili feudalizacija bošnjačke politike nešto je što moramo kao njenu negativnu osobinu ovdje istaći. Naime, politička praksa pokazuje ružno lice političkog pragmatizma. Taj pragmatizam, bar u Federaciji BiH, jeste u činjenici da postojeći ustavni okvir ističe kanton kao mjesto stvarne vlasti, stvarne moći i stvarnog novca. Kantonalne pozicije u vlasti postaju najtraženije. Istina, iskustvo govori da se na razini kantona nešto stvarno može i učiniti, da su tu postignuća vidljiva, budući su kantoni de facto male državice sa svojom zakonodavnom i izvršnom vlašću, vlastitom pravosudnim sistemom i policijom. Zavodljivost ove kantonalizacije politike jeste u fragmentaciji naše političke svijesti, gubljenja iz vida pojma cjeline politike, društva, države i nacije, a usredsređenje na polulokalne prilike. Za Bošnjake koji su fizički u državi već dovoljno fragmentirani i enklavizirani dodatna mentalna i politička fragmentacija nije dobar pravac kretanja.

« Bosna u 21. stoljeću - Muslimansko roblje Šta djeca uče u RS - Historija za zatvorenu avliju »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine