Iskrena namjera i entuzijazam

„Imali smo samo džinglove za eksperimentalni program i ništa više nismo imali. Na redakcijskom sastanku postavili smo sebi pitanje kako dalje. Imamo dozvolu, određenu opremu, ali nikakvog materijala niti bilo kakvu šemu. Trebali smo osmisliti kakav program treba da bude, ali i ispuniti zahtjeve Regulatorne agencije kao što je kreiranje i emitiranje 10% sadržaja informativnog karaktera. Tada je, pored mene, bila ekipa od pet ljudi: Alma Hadžić, Samedin Kadić, Nurko Čaušević i Dževad Fejzić među kojima samo Alma i ja imamo novinarsko iskustvo. Pored tehničke ekipe, direktor je bio Remzija Pitić, sekretar Muhamed Halilović, a za urednika je postavljen tadašnji imam Ali-pašine džamije u Sarajevu Meho-ef. Šljivo koji se relativno kratko zadržao i obaveza je pala na mene. Dodatni problem je bio da niko ne zna za vas. Nemamo finansije ni osigurane plate. Imamo samo entuzijazam i želju da pokrenemo Radio. Onda je organizirana sergija za Radio. To je bio poraz za nas, ali mi smo željeli uspjeti, imali smo entuzijazam i to nas je nosilo. Radili smo vjerujući u ideju da ćemo nešto napraviti“, kazala je Emira. Na početku je to bio program u periodu od 7 sati ujutro do 13 sati. Međutim, ubrzo su slušaoci insistirali da se program emitira 24 sata.

„Tada je, zaista, mnogo ljudi dalo podršku Radiju samim time što su gostovali u našem programu. Samedin je radio emisiju Gost sedmice u kojoj su gostovali važni ljudi iz Zajednice i društveno-političkog miljea. Ono što želim istaći jeste da smo odmah, bez obzira što nismo imali nikakvog sadržaja, krenuli s kreiranjem kvalitetnog sadržaja, a ne da samo popunimo programsku šemu. Svaka emisija je bila s razlogom osmišljena iz različitih programskih segmenata. Te 2008. i 2009. godina bile su na zavidnom nivou. U suštini to je bio kamen-temeljac da će Radio BIR biti važan medij. Moram spomenuti i hafiza Sulejmana Bugarija koji je doprinio slušanosti Radija, ali tu su i druge ličnosti kao što je profesor Mustafa Sušić, Muharem Omerdić, Meho Šljivo i drugi. I danas kada se te emisije poslušaju to su zaista kvalitetni sadržaji. Nakon što smo dobili budžet od Islamske zajednice stanje je bilo znatno bolje i mogli smo praviti iskorake. Ono što je bilo posebno u tim prvim danima i mjesecima jeste što su slušaoci odmah zavoljeli Radio i stalno su vršili pritisak da se program emituje cijeli dan. Naši ljudski kapaciteti su bili isti, ali smo ipak počeli s cjelodnevnim emitovanjem. Snimljena je i prva mukabela. I drugi su učestvovali, ali hafiz Muhamed Čajlaković je sam snimio pola Kur’ana što je bio zahtjevan posao. Mnogima se treba zahvaliti za podršku i razvoj Radija, ali tih prvih godina to je bilo zaista važno. Dosta nam je pomogla Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj, džemat Cirih i drugi. Teško da bi bilo Radija da nije bilo tih dobrih ljudi“, kazala je Emira i prisjetila se prvog ramazana kada je cijela redakcija vidjela šta zaista treba našim ljudima. Nedostajao im je vjerski program, a gašenjem Radija BM i Radija Naba ta potreba je bila sve veća. Već petnaest godina Radio BIR nema konkurenciju kada je riječ o vjerskom programu, ali i obrazovnom. Naime, prema riječima Emire sadržaj drugih radiostanica je uveliko usmjeren na zabavno-informativnih sadržaj, a Radio BIR je jedini koji sistematski njeguje kulturu sjećanja.

Radio za sve

„Naši vjerni slušaoci svakodnevno nam daju riječi podrške i ohrabrenja da ono što radimo zaista vrijedi. Za ovih petnaest godina naša orijentacija i misija je bila da promovišemo vrijednosti vjere, domoljublja, kulturne vrijednosti i da našem slušateljstvu ponudimo prije svega kvalitetan, zanimljiv i raznolik program. Osim vjerskog programa, koji je za Radio BIR primarni program i program zbog kojeg smo mi to što jesmo, važan segment programa Radija BIR je program posvećen kulturi sjećanja na dešavanja `92-95. i agresiju na našu zemlju. Naša stalna briga i značajan dio programa posvećujemo Bošnjacima koji žive u manjem bh. entitetu. Mi smo njihov glas i pokušavamo da im budemo snaga i podrška u svakom trenutku“, objasnila je urednica Emira.

Kada je riječ o samom programu, uredništvo Radija BIR je bilo opredijeljeno da podržava dobre inicijative bez obzira od koga dolazile i bez obzira kojoj vjeri, naciji i političkoj opciji pojedinci pripadali. Urednica Emira ističe da ima prostora za svakoga u programu Radija BIR.

„To je jedno naše bogatstvo. Nisu nam, uvjetno kazano, bili važni pojedinci, već šta oni rade i projekti koji su dobrobit za ovo društvo. Imali smo nemuslimana koji su slušali program i javljali nam se. Imali smo jednog pravoslavca koji se redovno javljao u program i ostavljao svoje komentare i kritike. Mi zaista pokušavamo ujedinjavati ljude, što u jednoj interpretaciji i naše ime govori: da budemo jedno – bir. Odnosno da budemo dodirna tačka, da se radi na onome što nas zbližava“, objasnila je.

Radio BIR u svim gradovima

Kada je riječ o novim izazovima za Radio, u prvom redu tu su promjene koje se tiču svih medija, a to jeste nove navike publike koja traži kratke informacije, ne samo kratke vijesti da čitaju nego i da slušaju.

„Mlade generacije prate i slušaju kratki sadržaj. Mi ćemo neminovno morati mijenjati sadržaj i ići na kraće formate. Najslušaniji su sadržaji koji traju do pet ili deset minuta. Mladi će to preslušati, podijeliti i slično. Mi planiramo u budućnosti priređivati upravo takve sadržaje. Radio BIR je uvijek imao otvorena vrata za mlade. To su bili naši saradnici i stipendisti. Kada smo imali finansijske probleme na početku ljudi su se javljali sa željom da nam pomognu i tako je pokrenut Klub prijatelja Radija BIR. U jednom trenutku odlučili smo taj fond usmjeriti na stipendiranje mladih. Trenutno imamo na Radiju troje stipendista“, kazala je Emira i za kraj razgovora objasnila ono što mnoge zanima, a to jeste kada će se Radio BIR moći dobro čuti i u nekim gradovima gdje to još nije moguće ili barem na zavidnom nivou.

„Da pojasnimo to pitanje s frekvencijama. Postoje regionalne i lokalne frekvencije. Regionalne su bile sve zauzete kada se pojavio Radio BIR. Pored sadašnjih koje imamo lokalne možemo zauzeti isključivo kada RAK raspiše konkurs nakon ukidanja nekih postojećih. Pokrenuli smo jedan veliki projekat, a to je izgradnja radiopredajnika na Majevici. Sada iznajmljujemo i plaćamo predajnike. Međutim, treba imati na umu da i nakon izgradnje predajnika mi nemamo frekvenciju. Trenutno postoji jedna koju će vlasnici teško prodati. Stoga, Radio BIR će ići u pravcu jednog velikog projekta, a to jeste postavljanje opreme digitalnog signala (DAB) na tom predajniku i time bismo zakoračili u budućnost, jer svi mediji će kad-tad morati preći na digitalni sistem rada. Tada bismo emitirali digitani signal, bez ikakvih uvjeta, i bili bismo prvi“, kazala je urednica.

Pored novih sadržaja koji se mogu očekivati sa svakom novom šemom, u skorijoj budućnosti očekujemo audizacije određenih knjiga, prije svega kompletnu Muslimovu zbirku hadisa i prijevod Kur’ana Nurke Karamana, a posebna želja urednice jeste da se pokrene dramski program Radija BIR, jer naša kulturna baština je bogata djelima koja trebaju pronaći svoj put do naše javnosti i na ovaj specifičan i rado slušan način.